U 2021. godini će tek biti jasnije posljedice pandemije na zdravlje i ukupan život stanovnika Bosne i Hercegovine. Prema procjenama ekonomista, tek će biti jasnije i ekonomske posljedice. Za to vrijeme na čekanju su bili: država, reforme, respiratori za građane, novac MMF-a, implementacija rezultata općih izbora u Bosni i Hercegovini
Autor: Megafon.ba
Vlast Bosne i Hercegovine, posve je jasno, funkcionira „na rezervi“. I mada opravdanje za nerad (a cijelo vrijeme nesmetano primaju plate) pronalaze u pandemiji koronavirusa proglašenoj od marta 2020. godine, politička kriza u BiH traje mnogo duže i mnogo je više razloga političke naravi nego što ih je uzrokovala pandemija.
VEZANI TEKST: Država na čekanju: Parlament BiH i Vijeće ministara drugu godinu mandata skoro da ne rade
Pandemija jeste izazvala dodatne probleme i uzdrmala mnogo snažnije svjetske ekonomije ali u Bosni i Hercegovini je ostavila pustoš, koja se pokušava sakriti finansijskim odlukama (više na entitetskim i kantonalnim nivoima nego na nivou države ) i privremenim „gašenjima vatre“.
Za to vrijeme vlast, posebno na državnom nivou, redovno prima plate, potpisuju javne nabavke kao da nije kriza, nastavljaju sa političkim razdiranjem države.
REFORME I PREGOVORI SA MMF-OM „NA ČEKANJU“
Ekonomisti tvrde da će se tek u 2021. godini znati prave razmjere ekonomskih posljedica pandemije.
Manjak novca u budžetima na svim nivoima je evidentan.
Mjesec nakon proglašenja pandemije u Federaciji se dogodio drastičan ekonomski udar na životni standard građana.
VEZANI TEKST: U Federaciji u aprilu naplaćeno 29,6 miliona KM manje doprinosa i poreza nego u februaru
Uz to je novac dodatno morao biti preusmjeravan za hitne akcije na suzbijanju pandemije virusa COVID-19 i saniranje ekonomskih posljedica.
Uslijedile su ekonomske mjere entitetskih, a potom i kantonalnih vlada, rebalansi budžeta, formiranje interventnih fondova, a sve zbog hitnog saniranja ekonomije.
Rezimiranje rezultata pomoći još će sačekati jer se mjere još uvijek realiziraju.
Nova tranša kredita MMF-a je neophodna u ovom trenutku i iako su pregovori s ovom međunarodnom finansijskom institucijom počeli odmah nakon lokalnih izbora u novembru, sve je stalo.
Bez obzira na zvanična obrazloženja domaćih vlasti, navodno su se napokon suočili s činjenicom da međunarodne finansijske institucije svoje kredite ne daju bezuslovno te da obećanja provedbe reformi samo dok „majstori ne odu“ više ne prolazi.
Došlo je vrijeme kada se moraju vidjeti rezultati ranijih obećanja.
LOCKDOWN ZDRAVSTVO I NEISPRAVNI RESPIRATORI
Sud Bosne i Hercegovine je prije nekoliko dana potvrdio optužnicu u slučaju “Respiratori” protiv federalnog premijera Fadila Novalića, privremeno suspendiranog direktora Federalne uprave Civilne zaštite, Fahrudina Solaka, federalne ministrice finansija, Jelke Milićević, Fikreta Hodžića i njegove firme, F.H. Srebrena malina d.o.o. Srebrenica.
Suđenje će konačno rasvijetliti sumnjivu nabavku 10,5 miliona KM plaćenih kineskih respiratora, nabavljenih po krajnje sumnjivim okolnostima, a koji su još uvijek neupotrebljivi za pacijente.
Sumnjiva nabavka pokrenuta je u jeku pandemije, dok se stanovništvo suočavalo s potpuno novim načinom života zbog prisustva virusa Covid-19, određene kategorije stanovništva su bile u lockdownu, brojnim firmama zabranjen rad, zdravstvo se nije najbolje snalazilo sa prvim talasom oboljelih.
Dugonajavljivani dodatni izolatorij u Sarajevu, tek je nedavno, devet mjeseci od proglašenja pandemije, otvoren u Općoj bolnici „Abdulah Nakaš“.
Građanima je zdravstveni sistem još uvijek nedostupan u svim segmentima, pa čak i oboljelima od koronavirusa.
VEZANI TEKST: Sarajku A.H., pozitivnu na Covid-19, osobu sa stopostotnim invaliditetom, „sistem“ ostavio da sama brine o sebi
Dok se potpisuju milionske nabavke za lijekove, zaštitnu opremu, građani sami finansiraju samozaštitu.
U svijetu je već počela vakcinacija stanovništva, a u Bosni i Hercegovini osim prvobitnih informacija da smo u „redu za čekanje“ na vakcine putem COVAX mehanizma, ništa drugo ne znamo. Ni kada će vakcine biti kupljene, od koga, ko će ih nabaviti, kako će se vakcinisati i kad?
U Bosni i Hercegovini svakodnevno se bilježe stotine novozaraženih koronavirusom a prema nekim statistikama, među prvima smo u Evropi prema smrtnim slučajevima u odnosu na broj stanovnika.
MIGRANTI NE ŽELE OSTATI U BIH, ŽELE „GAME OVER“
Nekoliko hiljada migranata na području Unsko – sanskog kantona, u nehumanim uvjetima, na hladnoći, borave pod vedrim nebom, jer Bosna i Hercegovina očigledno ne želi ili ne zna riješiti humanitarnu krizu koja zapravo traje skoro tri godine.
Danima iz Bihaća i okolice pristižu dramatične slike. Raspušten je prihvatni centar Lipa. Pa se migranti samoinicijativno vraćaju u razrušeni kamp.
Građani i lokalne vlasti u Unsko – sanskom kantonu ne žele povratak migranata u Biru u Bihaću, jer smatraju da vlast nije učinila ništa na izgradnji objekata na Lipi, dok su istovremeno potrošena donirana sredstva Europske unije za ovu svrhu, a takođe smatraju da je teret migrantske krize neproporcionalno prepušten ovom kantonu na njihovo rješavanje. Migrante ne žele građani koji žive pored bivše kasarne Bradina u Konjicu, a vlasti u bh entitetu za njih neće ni da čuju.
Za sada se alternativno rješenje ne nazire.
Migranti su noći provodili čak i u autobusima parkiranim na ledini jer vlast nije znala šta sa njima…
Migrantima je, podsjetimo, Bosna i Hercegovina bila tranzitna ruta na putu prema zemljama Europske Unije. Evropa ih, međutim, ne želi a Bosna i Hercegovina ih iz nejasnih razloga zadržava na svom teritoriju.
Iako stalno ponavljaju da žele dalje, niko ih ne sluša. Podsjetimo, također, da su migranti nerijetko svoj put kroz BiH nazivali „game“. Za njih je to bitka koju su sebi zacrtali do željenih destinacija gdje vjeruju da će naći posao i osigurati egzistenciju bolju od one od koje su pobjegli u svojim matičnim zemljama.
Samo žele „Game over“ ali, po svemu sudeći, i deportacija u matične zemlje bila bi bolja od sadašnje situacije.
VEZANI TEKST: Rješenje za migrante je prihvatanje njihove želje da odu iz BiH
Jer bi bar ponovo bili na „prvom levelu“ umjesto bezizlazne situacije u kojoj su se našli, „zarobljeni“ u Bosni i Hercegovini iz koje ne mogu nigdje a ova im država ne može osigurati život dostojanstven čovjeka.
Osim humanitarne krize, političke dimenzije koju je poprimio problem, Bosna i Hercegovina se suočava i s nezapamćenim kršenjem ljudskih prava na slobodu kretanja, prema „ljudima u pokretu“, kako ih se zove iz poštovanja prema njihovim ljudskim pravima.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.