Četvrtak, 25 Aprila

U Federaciji u aprilu naplaćeno 29,6 miliona KM manje doprinosa i poreza na plaće nego u februaru

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Pet posto izgubljenih radnih mjesta iz izjave federalnog premijera Novalića je 27.000 ljudi i jednako toliko porodica koje su djelimično ili potpuno ostale bez egzistencije. Za razmjere štete u privredi realniji je podatak da je skoro 30 miliona KM manje u fondovima. Stvarnu ekonomsku sliku imat ćemo tek narednih mjeseci jer brojni poslodavci, uključujući i javni sektor, nisu otpuštali radnike ali će zbog nelikvidnosti kasniti s uplatama plaća i doprinosa 

Piše: Nedžad Kušljugić

Relativnost statističkih podataka Mark Tven je definirao kazavši da postoje tri vrste laži: laž, prokleta laž i statistika. Po principu jedne od „narodnih definicija“ statistike – ja jedem kupus, ti jedeš meso, u prosjeku jedemo sarmu, i federalni premijer Fadil Novalić je rekao „da podaci Porezne uprave FBiH govore o zaustavljanju radikalnog trenda gubitka radnih mjesta“ i da smo izgubili 5 posto radnih mjesta. Kada se taj statistički podatak iznese bez analize koliko je to ljudi i šta to znači za naplatu javnih prihoda može biti shvaćen kao podatak koji ne zabrinjava.

Značajno smanjena naplata javnih prihoda

„Mi smo u Federaciji izgubili dosad 27 hiljada radnih mjesta, što je 5 posto od ukupnog broja zaposlenih koje smo imali prije pandemije. Riječ je o velikom gubitku za naše uslove, jer ionako smo imali veću nezaposlenost od razvijenih država, ali važno je da smo u ovih najkritičnijih mjesec i po dana sačuvali 95 posto naših radnih mjesta“, kazao je Novalić.

Ovaj podatak koji navodi Novalić ne čini se prevelikim kada bi oslikavao istinske razmjere krize izazvane pandemijom na javne prihode, ali ne oslikava.

Naime, prema zvaničnim podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine u aprilu ove godine po osnovu doprinosa za PIO, zdravstveno osiguranje, osiguranje od nezaposlenosti i poreza na dohodak, ukupno je naplaćeno 311.740.577 KM, što je u odnosu na februar ove godine po istom osnovu manje za 29.594.831 KM (8,67 posto).

Podaci Porezne uprave govore i da ukupni ostvareni prihodi u periodu januar – april ove godine iznose 1.672.052.617 KM i manji su za 97.933.802 KM u odnosu na isti period prošle godine (1.769.986.419 KM).

Ne zaboravimo da se značajan dio naplate javnih prihoda odnosi na oblast javne uprave, javnih preduzeća, jer je u Federaciji BiH značajan broj zaposlenih u tim sektorima, fondovima, direkcijama, institucijama, čiji zaposlenici nisu ostali bez posla. A podsjetimo i da se u jednom dijelu, naročito javnih preduzeća, godinama „toleriše“ kašnjenje sa uplatom javnih prihoda.

Kada se podatak o smanjenju naplate javnih prihoda analizira u kontekstu samo realnog sektora, onda je taj procenat uticaja na budžet i fondove vjerovatno najmanje duplo veći.

Nije nebitan podatak i da će u realnom sektoru značajan broj preduzeća smanjiti plaće svojih zaposlenika, a što će se, s obzirom da se plaća za april zakonski uplaćuje sve do kraja maja, odraziti na naplatu javnih prihoda tek u narednim mjesecima.

Sve ovo ukazuje na to da će štete po budžete biti mnogo veće nego što nam se prikazuje.

Prave razmjere ekonomskih posljedica pandemije osjetit će se tek kad prestane sufinansiranje doprinosa (FBiH) i plata (kantoni) jer veliki broj privrednih subjekata ne otpušta zaposlenike očekujući povlastice koje će ostvariti kroz „korona zakon“.

Pola milijarde KM godišnje

Prema okvirnim projekcijama, gubici u budžetima i fondovima na godišnjem nivou vjerovatno će iznositi i do 10 posto budžeta, odnosno 550 miliona KM.

Postavlja se pitanje kako će Vlada FBiH nadoknaditi ovakve gubitke prihoda jer će se uz smanjenje prihoda povećati i rashodi nakon isteka grejs perioda za nove kredite za koje smo se zadužili.

Megafon.ba 

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.