Nedjelja, 5 Maja

Nurikić: Radimo na tome da svi domovi zdravlja u TK dobiju centre za rani rast i razvoj

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Autor: Nermina Šunj Kušljugić

Predstavnici Udruženja građana „Imam pravo“ boravili su jučer i u Gračanici te sa menadžmentom tamošnjeg Doma zdravlja razgovarali da se i pri ovoj zdravstvenoj ustanovi uspostavi Centar za rani rast i razvoj.

Od direktora Doma zdravlja Gračanica, dr. Jasmina Hadžića dobili su uvjeravanja da postoji energija za to, međutim, potrebno je otkloniti još mnogo administrativnih i finansijskih prepreka.

RANO UKLJUČIVANJE DAJE NAJBOLJE REZULTATE

Gračanica je bila jedna od adresa na koje su se obraćali iz UG Imam pravo, tokom akcije koju provode već izvjesno vrijeme.

Vahidin Nurikić, predsjednik UG “Imam pravo”- za podršku djeci i osobama s poteškoćama u razvoju na području TK, kazao je za naš portal da je jučerašnji sastanak u Domu zdravlja Gračanica nastavak rada UG “Imam pravo” s ciljem da se u što većem broju domova zdravlja na području TK osnuju Centri za rani rast i razvoj – Interventni tim.

„Trenutno postoji takav Centar u JZU DZ Tuzla sa nedovoljno popunjenim stručnim kapacitetima, ali koji bi veoma brzo trebao da krene sa radom u punom kapacitetu i da bude referentni Centar za područje TK.

Također, dozvole za formiranje Centara za rani rast i razvoj- Interventni tim su prema našim saznanjima dobili domovi zdravlja u Gradačcu i Živinicama.

Značaj otvaranja ovih Centara je veliki, a ogleda se u tome da bi smo dobili uključivanje djece sa poteškoćama u razvoju u rad sa stručnjacima već od najranije životne dobi, od 12-15 mjeseci života djeteta, jer se ranim uključivanje djeteta u rad sa stručnjacima, logopedom, defektologom, psihologom, postižu najbolji rezultati“, kaže Nurikić.

Nurikić sa predstavnicima Doma zdravlja Gračanica (Foto: UG Imam pravo)

Otvaranje ovakvih Centara bi, nadalje pojašnjava naš sagovornik, stvorilo pretpostavku za formiranje Registra djece s poteškoćama u razvoju.

„Trenutno zbog nepostojanja sistema nemamo zvanične podatke o broju djece s poteškoćama u razvoju, posebno za djecu predškolske dobi i dešava se da se djeca s poteškoćama u razvoju registruju tek po polasku u školu, dok su do tada nevidljivi u sistemu.

Trenutno nemamo tačnije informacije o broju djece u Gračanici, ali znamo da je, prijera radi, u Lukavcu na listi čekanja za rad sa djecom oko 100 djece, gdje ubrajamo djecu sa lakšim i sa težim poteškoćama u razvoju, a od stručnjaka koji rade sa djecom s poteškoćama u razvoju dobijamo informacije da je sve veći broj djece koja trebaju neki vid stručne podrške u ranoj životnoj dobi.

S obzirom na to da su domovi zdravlja Gradačac i Živinice dobili dozvole za otvaranje Centara za rani rast i razvoj-Interventi tim smatramo da su nadležne institucije Ministarstvo zdravstva TK, Zavod za javno zdravstvo TK i Federalno ministarstvo zdravstva uvidjeli potrebu za otvaranjem većeg broja ovih centara, a nakon što je po općinama izvršena analiza i utvrđeno da je veliki broj djece na listama čekanja za neki vid stručne podrške, te ova granica od 120.000 stanovnika, nadamo se, više neće biti prepreka za otvaranje ovih Centara i u drugim općinama na području TK i da će se gledati stvarne potrebe dobijene na osnovu podataka sa terena“.

Svjesni su, kaže naš sagovornik, da u domovima zdravlja i nakon otvaranja ovih Centara neće biti dovoljno termina, jer je njima potreban rad sa stručnjacima te nije realno ni očekivati da se sve radi u nadležnim domovima zdravlja.

„Zbog toga već uveliko radimo na tome da u sistemu imamo i nadogradnju u drugim ustanovama koje bi radile sa djecom i bile podrška djeci s poteškoćama u razvoju i/ili invaliditetom na kantonalnom nivou, kako u ranoj dobi tako i u toku školovanja i nastavka rehabilitacije i osposobljavanja nakon završenog školovanja.

Trenutno djeca s poteškoćama u razvoju i/ili invaliditetom ne ostvaruju veliki broj prava koja su predviđena Konvencijom o pravima djeteta i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te se trudimo ostvariti što veći broj prava u sistemu Tuzlanskog kantona i Federacije BiH”.

Čekaonica u Odjelu pedijatrije DZ Tuzla (Foto: Megafon/Autor: M.N.)

“U zadnje vrijeme se dešavaju pozitivni pomaci posebno na kantonalnom nivou, ali to sve ide sporo i ne prati trenutne potrebe djece s poteškoćama u razvoju i/ili invaliditetom i njihovih roditelja, nemamo tačne podatke o broju djece s poteškoćama u razvoju i/ili invaliditetom što je otežavajući faktor za donošenje odluka i smjerova djelovanja, strategije koje donose vlasti vezano za ovu populaciju se najčešće rade bez učešća naših predstavnika na čemu posebno u zadnje vrijeme radimo istrajno, a kako bi bili uključeni u donošenje odluka koje se direktno tiču prava naše djece“.

DOMOVI ZDRAVLJA SU PRVA ADRESE GDJE RODITELJI TRAŽE POMOĆ

„U vezi otvaranja Centara za rani rast i razvoj-Interventni tim na području TK u narednom periodu planiramo održati radne sastanke sa predstavnicima Ministarstva zdravstva TK i Zavoda za javno zdravstvo TK, te očekujemo da će svi domovi zdravlja koji budu mogli formirati ovakav Centar u smislu stručnih kadrova i nakon analize potreba na osnovu listi čekanja djece dobiti odobrenja od nadležnih institucija za formiranje Centara.

Ovi Centri će zaista imati veliki značaj za sistem i predstavljati osnovu za pomoć djeci sa poteškoćama u razvoju i njihovim roditeljima u najvažnijoj ranoj dobi, kada se može najbolje intervenisati i pružiti adekvatna stručna pomoć, a domovi zdravlja su prva adresa gdje se roditelji pojave kada uoče neki vid odstupanja u razvoju djeteta“, kazao je za Megafon, Vahidin Nurikić, predsjednik UG Imam pravo- za podršku djeci i osobama s poteškoćama u razvoju na području TK .

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.