Umjesto konkretnih planova mogućeg razvoja zemlje i pokretanja privrede, ulaganja u obrazovanje, nauku, medicinu, predizbornu kampanju obilježila su ratnohuškačka retorika i međusobna optuživanja kandidata. Za pridobivanje glasova nisu se birale riječi. Rijetko koji od kandidata iznio je konkretne planove i mogućnosti razvoja države, a dijelom su za to krivi i mediji.
Autor: Samir Mujakić
Transparency International BiH je nedavno objavio analizu koja pokazuje da su političke stranke u prve tri sedmice predizborne kampanje potrošile oko 9,6 miliona KM. Dakle, kampanja je bila najskuplja do sada. Međutim, ostali segmenti ostali su, manje, više identični kao i uoči ranijih izbora.
Dijelom su i mediji krivi za to jer se premalo medijskog prostora davalo konkretnim programima, a što je trebalo da bude suština predizborne promocije.
GOVOR MRŽNJE
Prof. dr. Zarfa Hrnjić Kuduzović, profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta Tuzla (UNTZ) i medijska analitičarka, kazala je za Megafon da su mediji tokom predizborne kapmanje mogli više insistirati na programima kandidata.
,,S obzirom da postoji veliki broj različitih medija u Bosni i Hercegovini, generalno, postoji i velika razlika između samih medija kako oni izvještavaju. Javni servisi su jedna priča ali tu čak i između javnih servisa postoji razlika, odnosno između tri emitera koji pripadaju javnom servisu. Ono što mogu reći, ono što sam primjetila, dakle za BHTV i Federalnu televiziju, da su se trudili, da su dali medijski prostor različitim političkim subjektima. U studiju su uglavnom bili korektni prema tim političkim subjektima.
Radio- televizija Republike Srpske je sasvim druga priča. Od uskraćivanja medijskog prostora političkim subjektima pa do pristupa medijima. S druge strane, također što se tiče elektronskih medija, tu nisam primjetila neka kršenja izbornih pravila ni veliki neprofesionalizam.
Kada govorimo o web portalima, društvenim mrežama, tu je bilo svega i svačega. Posebno problematičan je, naravno, govor mržnje koji nije izostao ni u ovoj predizbornoj kampanji”, kazala je profesorica Zarfa Hrnjić Kuduzović.
Posebno je bila zabirnjavajuća negativna kampanja, dakle, politički subjekti su više govorili kritički o drugima nego o sebi.
,,Veliki broj političkih subjekata je više kritikovao svoje političke oponente, konkurente, nego što je govorio o svom programu i ciljevima. To je ono na čemu su mediji mogli i trebali više insistirati, da politički subjekti govore konkretnije o svojim programima i da insistiraju na tome dajući im manje medijskog prostora za prozivanje svojih političkih protivnika. Naravno, to ne znači da oni koji su zaslužili ne treba kritikovati. To mogu raditi i mediji i treba da rade, jer to je jedna od njihovih društvenih funkcija. Međutim, kada su u studiju određeni politički subjekti, onda treba insistirati da oni govore o svom političkom programu po čemu su oni drugačiji i kako će svoje planove i program realizovati”, kazala je naša sagovornica.
NEDOVOLJNO INFORMACIJA
Opći izbori su okončani, već se znaju izborni pobjednici i prave buduće postizborne kalkulacije, a glasači koji su im dali legitimitet i omogućili četverogodišnje sudjelovanje u vlasti, zapravo nemaju mnogo informacija o tome šta će njihovi izborni favoriti konkretno raditi naredne četiri godine.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.