Petak, Decembar 9

Dajana Umićević o Školi mira 2022: Mladi su naša budućnost ali što je važnije i sadašnjost

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

„Mladi su naša budućnost ali što je još važnije i sadašnjost. Mi ne možemo više čekati da nas neko pozove, primijeti, da nam da šansu, mi sami sebi moramo pronaći šansu i to je otprilike i smisao same organizacije ovog skupa“.

Piše: Nermina Šunj – Kušljugić

U Banja Luci  traju prijave mladih iz cijele Bosne i Hercegoivine za ljetnju Školu mira, koja će biti održana od 19. do 26. augusta. Ove godine će učesnici razgovarati o temi: migracijski procesi, međureligijski i interkulturalni dijalog.

Iako ime skupa asocira na protekli rat u Bosni i Hercegovini i naše još uvijek neispričane teme, riječ je zapravo o samo još jednom mjestu razgovara i o tome jer je koncept Škole mira zapravo osmišljen još 80-tih godina prošlog stoljeća u Italiji i ima mnogo širi kontekst i ciljeve od tema koje se tiču isključivo BiH.

Skup po 14-ti put organiziraju Caritas iz regije Veneto u Italiji, Karitas Biskupije u Banja Luci, Caritas BiH i organizacija Youth for Peace (Mladi za mir) iz Sarajeva.

ŽIVIMO „HLADNI MIR“

Dajana Umićević, edukatorica škole i predstavnica Caritasa Banja Luka, za Megafon kaže da je ideja Škole mira da se mladi iz različitih etničkih, nacionalnih, vjerskih i religijskih skupina susreću na jednom mjestu, razgovaraju i zajednički organiziraju akcije u lokalnoj sredini.

„Cilj je okupiti mlade iz svih krajeva Bosne i Hercegovine u Banjaluci da bi se održao taj duh dugogodišnjeg prijateljstva Italije s Banja Lukom, na jednom mjestu, gdje mogu razgovarati jedni s drugima, razmjenjivati iskustva, primjere dobrih praksi glede izgradnje mira, pomirenja i suživota. Iako je sad ta riječ suživot nezahvalna, više je života ovdje nego suživota“, kaže Umićević.

Učesnici Škole mira 2021. godine (Foto: Youth for Peace)

Za razliku od prethodnih godina kada je Škola okupljala i do 40-tak učesnika, ove je godine, između ostalog i zbog epidemiološke situacije,  planirano samo osam učesnika iz Bosne i Hercegovine. Za sada su stigle prijave iz Banja Luke, Teslića, Donjeg Vakufa, Laktaša i Gradiške a zasigurno se očekuju prijave iz Sarajeva jer su učesnici iz partnerske organizacije Youth for peace iz Sarajeva.

Jedna od ovogodišnjih tema su migracije i kako kaže naša sagovornica, itekako ima razloga za razgovore o tome.

„Već pet, šest godina se mi kao država bavimo migracijama i da budem iskrena, nevladine organizacije su preuzele ulogu koju je država trebalo da ima u brizi o migrantima iz Afganistana, Sirije, Pakistana, Irana…Tema migracija ove godine nije samo zbog migrantske krize koja još uvijek traje već i zbog novonastale situacije sa migracijama zbog rata u Ukrajini. Međutim, ne bismo željeli  previše odmaknuti fokus od Bosne i Hercegovine jer ti mladi iz Italije zapravo dolaze ovdje zbog BiH i žele da se upoznaju s našom historijom, a i sa našom sadašnjošću i da vide kako mi i u u kojoj mjeri živimo mir koji je nekima rat a nekim brat. Mi, među kolegama, volimo reći da živimo „hladni mir“ jer mi ne živimo mir koji je ispunjiv i funkcionalan već jedan parcijalni mir na kojem zapravo treba još mnogo, mnogo da se radi. I ne volimo reći da mi radimo za mlade jer su mladi naša budućnost. Mladi nisu samo naša budućnost. Mladi su naša budućnost, ali što je još važnije i sadašnjost. Mi ne možemo više čekati da nas neko pozove, primijeti, da nam da šansu, mi sami sebi moramo pronaći šansu i to je otprilike i smisao same organizacije ovog skupa“.

Italija ima dugogodišnje iskustvo s migracijama, posebno ljudi iz Afrike, koji već imaju državljanstvo, rade u tamošnjim firmama i možda nam, kaže Umićević, mogu ponuditi svoje iskustvo.

Osim ovogodišnjih tema, posebnost Škole mira jeste druženje i upoznavanje mladih iz cijele BiH i Italije.

„Nas svake godine iz Italije pitaju, a mogu li ja ponovo doći. Oni su pomalo zaljubljeni u ovu našu „šašavu državu“ i zaljubljeni su u naše različitosti, a mi težimo da ako je moguće uvijek dođu drugi učesnici. Bilo bi lijepo da i mi vidimo ovdje koliko je naša zemlja lijepa i kakvo je bogatstvo ta različitost. Specifičnost škole je što se ne bazira samo na edukacijama već organiziramo i različite akcije u lokalnoj zajednici i to je zadovoljstvo, znati da smo nekoliko dana bili pod istim nebom i ostavili fizički trag u toj zajednici. Zaista je lijepo vidjeti te mlade, imamo brojne viber i whatsapp grupe u kojima održavaju kontakte i nakon Škole mira“.

Prijave za sudjelovanje u Školi mira je u toku (Foto: Flajer/D.U.)

Jedna od prošlogodišnjih učesnica je izrazila želju da studira u Italiji i to je, kaže naša sagovornica lijep rezultat, interkulturna saradnja.

„Mislim da će i ove godine biti jedna lijepa „šarolika grupa“, pošto mi volimo šaroliko, ne volimo monotono i homogeno i jeste izazovnije, i to je nešto što nas gura naprijed“.

JOŠ MNOGO POSLA NA IZGRADNJI BOLJEG DRUŠTVA

„Ne mora to uvijek biti problem, mi to shvatamo kao izazov i uvijek kad mislimo da smo nešto dobro uradili pojavi se neki drugi izazov koji od nas traži da radimo dalje, da odgovorimo na neku potrebu, da li je to dijalog, potenciranje dijaloga ili slično. Jer, imamo još mnogo toga da uradimo na polju izgradnje povjerenja među ljudima koje je, nažalost, narušeno. Prošlo je i dovoljno godina da počnemo da razmatramo stvari, da ih nazovemo pravim imenom, tako da i Škola mira u tom smislu daje neki svoj doprinos izgradnji boljeg društva, ne samo u BiH nego i u Italiji“, kazala je za Megafon Dajana Umićević, edukatorica ovogodišnje Škole mira u Banja Luci.  

Tekst je nastao uz potporu Europske zaklade za demokraciju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru(ima).

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.