Četvrtak, Oktobar 1

Ko kaže da teret ekonomske krize snose svi jednako

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Ekonomski kolaps u FBiH tokom pandemije koronavirusa (bio) je kao stvoren period za rezanje javne potrošnje. Toliko pogodan i opravdavajući kontekst za svakog ko bi se „ohrabrio“ dirati  u „sistem“ neće se, vjerovatno, ponoviti ni za stoljeće. Međutim, vlasti na svim nivoima kao i javna administracija prošli su ekonomski neokrznuti. Kreditno se zadužujemo da održimo budžete iz kojih se finansiraju, dok je privatni sektor koji puni fondove na koljenima.

Istovremeno, često se javno može čuti, vlast se trudi očuvati sadašnji nivo javne potrošnje.

Pod krinkom očuvanja javne potrošnje zarad općeg interesa, čuva se sigurnost standarda onih koji su nas i do sada najviše koštali – javnog sektora.

Piše: Nermina Šunj – Kušljugić

U svom ekspozeu iz marta 2015. godine kada je preuzimao dužnost premijera Federacije Bosne i Hercegovine, Fadil Novalić (SDA) je od osam tačaka u koje je sublimirao ključne akcije koje će poduzeti tokom mandata, na prvom mjestu istakao potrebu smanjenja javne potrošnje.

Zbog poretka ekonomskih prioriteta činilo se da je Novalić shvatio da je smanjenje javne potrošnje početak svih početaka ekonomskog oporavka Federacije.

Sve dublji socijalni jaz među građanima

 „Što se javne potrošnje tiče, ista u FBiH iznosi 46,6 % BDP-a i samo Crna Gora, od zemalja u okruženju troši više. Prva mjera će biti donošenje moratorija na sva zapošljavanja u javnom sektoru. Ova mjera će biti na snazi do daljnjeg, a intencija je da se prirodnim odlivom radne snage, smanji broj zaposlenih, te da se i na ovaj način umanje troškovi po osnovu plata. Reforma javne uprave je nešto od čega se godinama bježi, no imperativno je hrabrije ući u taj proces. Na tom tragu, izvršićemo analizu svih budžetskih institucija iz perspektive racionalizacije njihove brojnosti i funkcionalnosti“, obećao je Novalić.

Period tokom proglašenja stanja nesreće usljed pandemije koronavirusa kada je ekonomija Federacije, posebno privatni sektor, bila pod najvećim ekonomskim udarom nakon rata, bio je kao stvoren da se „hrabrije uđe u taj proces“. U takvim okolnostima trebalo bi zapravo imati hrabrosti i morala, ne inicirati, nego usprotiviti se eventualnim pokušajima smanjenja javne potrošnje.

Vezani tekst iz augusta 2017. godine: ZABORAVLJENI EKSPOZE: Šta je sa obećanim rasterećenjem privrede?

Ako i zanemarimo pet propuštenih godina mandata da se obećano ostvari, neke od premijerovih izjava tokom pandemije pružale su nadu da će taj proces konačno krenuti.

„Vlada će napraviti radikalne rezove u administraciji i cijelom javnom sektoru, javnoj potrošnji, finansiranju političkih stranaka, zadužit ćemo se – i sav taj novac usmjeravamo prema ekonomiji“, izjavio je Novalić (izvor FENA) početkom aprila ove godine.

Usvojen je Zakon o ublažavanju ekonomskih posljedica pandemije u Federaciji BiH. Međutim od skoro pola milijarde KM na raspolaganju u rebalansiranom Budžetu FBiH za saniranje ekonomskih posljedica pandemije, privrednicima u Federaciji je do sada isplaćeno tek 42 miliona KM. Ali se zato svako malo u javnosti može čuti izjava zvaničnika o potrebi očuvanja javne potrošnje. Pojednostavljeno rečeno, nema rezanja plata dužnosnicima, javnoj upravi, ne diraju se javna preduzeća, čak ni najveći gubitnici i dužnici po osnovu poreza i doprinosa.

„Što se budžeta FBiH tiče, na plaće zaposlenih se troši puno manje nego na nižim nivoima vlasti. Mi ćemo naći prostor za uštede. Smanjenje plaća nije prioritet, s obzirom na to da želimo sačuvati agregatnu potrošnju, no svojim zakonskim rješenjima ćemo otvoriti prostor za korekciju plaća i pratit ćemo nivo prihoda jer će nivo prihoda uvjetovati pravac našeg djelovanja. Ono što mogu sa sigurnošću potrditi je da neće biti naglih odluka, te da će sve odluke biti donosene uz konsultacije sa našim socijalnim partnerima“, kazao je, između ostalog, Novalić u intervjuu za Faktor 3. aprila 2020. godine, upitan o mogućnosti smanjenja javne potrošnje i općenito plata u javnom sektoru.

Iako su prethodna i ova izjava date u istom periodu, početkom aprila ove godine, dijametralno su suprotne.

U odgovoru se Novalić oslonio na ekonomsku terminologiju pa kazao „agregatna potrošnja“ jer je mislio na ukupno stanovništvo ali svi pokazatelji govore da to nije baš tako i da se javna potrošnja u FBiH odnosi uglavnom na budžetske korisnike.

Vezani tekst: U Federaciji u aprilu naplaćeno 29,6 miliona KM manje doprinosa i poreza na plaće nego u  februaru  

U sadašnjim uvjetima kada je samo u Federaciji skoro 30.000 ljudi ostalo bez posla, u očuvanju javne potrošnje zbog cjelokupne finansijske situacije, ima ekonomskog rezona. Ali umjesto da se novcem od kredita kojim se zadužujemo sanira šteta tamo gdje je najveća – u privatnom sektoru, taj se sektor još uvijek održava zahvaljujući više sebi nego pomoći države a istovremeno se ne prave nikakve uštede tamo gdje se stvara najmanje nove vrijednosti i gdje je obećano najviše ušteda – u javnom sektoru, odnosno, javnoj upravi.

Ne dirajte mi glasače 

Zanimljivo je da smo „propustili“ pogodan period za uštede i rezanje javne potrošnje, i da smo se „našli“ u apsurdnoj situaciji da se u jednom od najtežih perioda za ekonomiju Federacije nakon rata, kada se čuva što se sačuvati može, u vrhu prioriteta nađe upravo dio društva naslonjenog na javne budžete, na poslove sa državom i na javna preduzeća koja imaju monopolski status u Federaciji.

Vezani tekst: ‘TA ĆE DARVIN: Samo u BiH vlast bira glasače

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.