Zvanična predizborna kampanja uoči Općih izbora 7. oktobra počela je danas. Od 7.497 prijavljenih kandidata za sve nivoe vlasti, glasačima valja izabrati 518 nosilaca mandata. Članove Predsjedništva BiH, predsjednika i potpredsjednike RS-a, državne, entitetske te kantonalne zastupnike u skupštinama. Na Centralnom biračkom spisku je 3.352.933 osoba s pravom glasa.
„Vjerni glasači“ naprijed, apstinenti stoj
Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH izlaznost na izbore prije četiri godine bila je 54,47 posto, za oko dva procenta manja u odnosu na 2010. godinu. Trend vrlo niskog procenta izlaznosti važno ja napomenuti jer se u javnosti često tzv. izbornim apstinentima spočitava krivnja što godinama nema promjena na političkoj sceni u BiH.
Ove se godine, mjesecima prije početka zvanične kampanje, u medijima, kroz nevladin sektor, na društvenim mrežama, vodi neformalna kampanja kojom se građane poziva da masovnije iskoriste pravo glasa jer je to jedini legitiman put za promjene o kojima se toliko govori. Samo masovna izlaznost može legitimno potvrditi koga to Bosanci i Hercegovci zaista žele u vlasti. Međutim, sudeći prema istim izvorima informacija i reakcija, malo je moguće da se dogode značajnije promjene u procentu izlaznosti u odnosu na prošle opće izbore.
Obeshrabruje nemilosrdna, nacionalistička, na memomente fašistička retorika političkih predstavnika. Govor mržnje, zastrašivanje i polariziranje odnosa među narodima u BiH, a što je postala konstanta u predizbornom inžinjeringu. Kako politički subjekti teško da mogu mogu uticati na „vjerne glasače“, a o čemu je Megafon pisao u tekstu: ‘TA ĆE DARVIN: Samo u BiH vlast bira glasače , počeli su vrlo agresivnu kampanju kako bi „probudili“ upravo obeshrabrene građane koji su odavno digli ruke od pokušaja da nešto promijene. Misli se prvenstveno na određene socijalne kategorije, mlade, te sve građane koji zbog loše ekonomske situacije, u sve većem broju odlaze ili se spremaju za odlazak iz Bosne i Hercegovine.
U toj se kampanji ne preza ni od pokušaja „kupovine glasova“ paketima, poklon kesama, promotivnim materijalima, obećanjima posla ili napredovanja u poslu.
Posjete građana u lokalnim zajednicama, dolazak na vrata izaslanika stranke sa porukama i obećanjima, samo su segment bitke za svaki glas.
Društvene mreže preplavili su profili sa uopćenim imenima i fotografijama koje nisu osobne, a njihovi vlasnici očigledno imaju za cilj suprotstaviti se svakom mišljenju protiv stranke koja ih je angažirala ili čiji su sljedbenici. Nerijetko se prelazi crta kad retorika znači pravo na stav a kad su komentari klasičan govor mržnje, nacionalističke poruke, ksenofobija.
Odgovornost medija
Mada CIK ima jasna pravila kojima mediji, elektronski i printani, treba da se rukovode tokom predizborne kampanje, online mediji i društvene mreže su po svemu sudeći prepušteni sopstvenom osjećaju odgovornosti i profesionalnog kodeksa. Kako je rečeno i u CIK-u, ovi su mediji svojevrsna „živa zona“. Političari tu, slabo kontroliranu zonu, već izdašno koriste ili će je koristiti narednih mjesec dana, ali ne treba zaboraviti da veliku ulogu u tome hoće li im to poći za rukom, snose i mediji.
Ovogodišnja predizborna kampanja je također specifična i po velikom broju građana istaknutih na izbornim listama, a kojima je to prvi politički angažman. Riječ je vjerovatno o pokušajima političkih predstavnika da preko uglednih „kandidata iz naroda“ steknu glas više. Pisali smo nedavno o tome u tekstu: Vrijeme kad je čovjek čovjeku glasač
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.