Utorak, 23 Jula

STOP FEMICID (8) Mirzet Topčagić, predsjedavajući GV Gračanica: Na web stranici smo instalirali „taster panike“

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Piše: Nermina Šunj Kušljugić

U Gračanici su, pored lanca institucija, protokola i propisa koji postoje kao i u drugim sredinama, po kojima se može postupati u zaštiti žena od nasilja u porodici, na službenoj web stranici Grada instalirali SOS aplikaciju, takozvani, „taster panike“.

Međutim, nakon femicida u Gradačcu, u Gračanici se ozbiljnije razmatra pitanje, kakve šanse imaju žene koje nemaju pristup internetu, ili nisu dovoljno educirane da koriste aplikaciju.

BROJNE ŽENE NEMAJU INTERNET NI NOVCA ZA AUTOBUSKU KARTU

Na sastanku 27. septembra, kojem su prisustvovali predstavnici Grada, Gradskog vijeća, komisije za ravnopravnost spolova i žene članice brojnih udruženja okupljene u neformalnu žensku Lobi grupu Grada Gračanica, aktivistice su tražile mogućnost postavljanja sandučadi za prijavu nasilja u mjesnim zajednicama. Tražile su da se osigura stan za interventni smještaj žrtve nasilja, jer Gračanica nema sigurnu kuću.

Tražile su i snažniju medijsku podršku prevenciji nasilja i femicida.

Po svemu sudeći, aktivistice u Gračanici, na dobrom su putu da uspiju u realizaciji svih ovih prijedloga.    

Larisa Suša, jedna od najaktivnijih društvenih aktivistica na ovim prostorima, članica neformalne ženske lobi grupe Gračanica koja broji oko 513 žena, kaže za Megafon da su nakon obilaska brojnih mjesnih zajednica, stekle povjerenje žena, koje su počele da se „otvaraju“, te da su kroz rad na terenu došle do frapantnih podataka o prisustvu nasilja u porodici i u Gračanici.

„Istovremeno, žene u pojednim ruralnim područjima nemaju pristup internetu, nemaju ni kredita za mobitel da nekog nazovu i prijave da su žrtve nasilja, nemaju ni novca za autobusku kartu da bi fizički došle u institucije i da bi mogle prijaviti nasilnika“.

Larisa Suša, članica neformalne ženske lobi grupe Gračanica (Foto: N.Š.K./Megafon)

Zato su članice neformalne lobi grupe predložile da u svakoj mjesnoj zajednici u Gračanici budu postavljena sandučad za prijave nasilja.

Naša sagovornica Larisa Suša kaže da su u gradskim institucijama vrlo ozbiljno dočekani svi njihovi prijedlozi.

„Sve što smo do sada uputili, konstruktivne prijedloge, svi su usvojeni. Ne uvijek u obliku kakav mi želimo, ali su usvojeni. Svaka vlast „na prvu“ kaže za nešto da ne može. Ali, kada vi deset puta idete i uporno radite, kad si toliko „dosadan“ i argumentuješ određene stvari, onda ljudi jednostavno vide da za to što tražiš ima potrebe. I kad nastupiš s argumentima i dobrom voljom, niko te neće odbiti. Vidimo da već ima pomaka na terenu, kaže Suša.

Mirzet Topčagić, predsjedavajući Gradskog vijeća Grada Gračanica kaže da su se tokom razgovora o ovim prijedlozima, svi složili oko načina da se svim ženama omogući prijava nasilja.

„Projedlog je da se postave sandučad na adekvatnim lokacijama u svim mjesnim zajednicama Grada Gračanica. Razmatrali smo i model prijave, ko bi te prijave preuzimao, kojim kanalom bi se to usmjeravalo prema institucijama, pa smo malo to ostavili da se još razmotri.

Također su žene tražile i dogovorili smo da se sedmično, u kampanji protiv nasilja organizuje dijaloška emisija putem lokalnog medija, Radio Gračanica. Također se spominjalo i postavljanje jumbo plakata na određenim lokacijama koji bi imali poruke stop nasilju. Također, razmatramo i osiguranje lokalnog sigurnog stana za kratkoročno zbrinjavanje ugroženih osoba. Međutim, malo je teže to organizirati. Nije u pitanju samo pronalazak prostora nego kako te zbrinute osobe staviti pod 24- satnu zaštitu od strane policijskih organa.

Preko web stranice Grada Gračanica već imamo SOS aplikaciju za prijavu nasilja, „taster panike“, kaže Topčagić.

Također je naveo da je gradonačelnik Gračanice, zbog svih aspekata sigurnosti, ove godine osnovao Savjet za bezbjednost Grada Gračanica u koji su uključeni svi predstavnici nadležnih institucija.

„Jedan od zahtjeva neformalne grupe žena Gračanica je da jedna predstavnica bude članica Savjeta za bezbjednost. Gradonačelnik je, također, predložio da napravimo operativni plan kako sve ove prijedloge provesti. Prije svega, da se napravi mogućnost za svaku žrtvu da može da prijavi nasilje. Grad Gračanica broji 23 mjesne zajednice, ima solidnu teritoriju. U nekim ruralnim zajednicama žrtve nemaju znanje da koriste internet aplikacije, nego njima treba osnovni način prijave i osoba koja će to da kanališe prema nadležnima, da li je to policijska uprava ili Centar za socijalni rad. Prijava ne može biti anonimna, naravno, i sada trebamo razmotriti pitanje ko su te osobe kojima žrtve mogu da povjere svoju prijavu“.   

Zgrada gradske uprave Grada Gračanica (Foto: N.Š.K./Megafon)

Generalno, kaže naš sagovornik, zahvaljujući aktivizmu žena, Grad Gračanica se „budi“.

„Mi imamo i Gender plan koji je Gradsko vijeće usvojilo i koje je ugrađeno u Statut Grada Gračanica. Imamo statutarnu obavezu da poštujemo da u vijećima mjesnih zajednica mora biti 40 posto žena. Malo smo povuci, potegni u određenim MZ, jer jednostavno ljudi još nemaju izgrađenu svijest da žene mogu realizovati neke, recimo, infrastukturne projekte. Još postoji priča „šta će ona“, još postoje te predrasude, ali evo idemo naprijed u tom smislu. Prošla su ta neka vremena, sada imamo žene stručnjake u raznim oblastima. Bio sam predsjednik mjesne zajednice sedam godina i najlakše sam sarađivao sa ženama, jer su tačne, od riječi, odgovorne. Dok sam sa muškarcima imao iskustvo, primjera radi, kad organizujem vijeće, onaj ne može doći jer gleda Bajern, onom drugom došao jaran pa ne može doći“, kaže Topčagić .

Naredni korak je, kaže naš sagovornik, da gradonačelnik predloži akt, akcioni plan, svejedno kako će se zvati, da se sve predloženo realizira. Ponovo će na satanak biti pozvane predstavnice udruženja, neformalne lobi grupe, komisije za ravnopravnost spolova, da se razmotri plan i da se krene u praktičnu provedbu na terenu.

„Ako bude potrebe, neka ide i na Gradsko vijeće, taj bi akt imao veću težinu, naložila bi se obaveza svim mjesnim zajednicama da se sve predloženo krene implementirati i da vidimo kako će to funkcionisati. Ne iziskuje to ni mnogo novca. Mislim da ćemo to pokrenuti do kraja godine“.

TRAGANJE ZA LOŠIM KARIKAMA

„Važno je da taj proces krene, jer će se onda vidjeti zašto nešto nije prijavljeno, šta je učinjeno po prijavama, imat ćemo sliku o svemu. I onda ćemo tražiti te karike koje „ne štimaju“, kaže Topčagić.

Upozorava na pojavu da u policiji postoji određena doza nehata u prevencijama.

„Primjera radi, bavili smo se jednim slučajem, žena prijavljuje i policija izlazi na teren x puta, ali i dalje imamo opasnost, znači, nije poduzeto ništa konkretno da se ta osoba koja uznemirava, koja vrši prijetnju, adekvatno sankcioniše.

U sklopu sistematizacije policijske uprave postoji mjesto, osoba čije je radno mjesto rad u zajednici. Od vjerskih zajednica, škola, svih oblasti. Mislim da ta osoba mora biti daleko mobilnija, aktivnija, da izlazi na teren i traži informacije. Mi možemo uraditi svašta kao zakonodavni organ, i ured gradonačelnika može iz svoje oblasti kao i sve druge institucije, ali sprovoditelj zakona zadužen za osiguranje bezbjednosti građana je policija. Ako nam tu zakažu, sve ovo drugo što pričamo imat će daleko manje efekta“.  

Topčagić upozorava na činjenicu da su sagledavajući statistike, vidjeli da se određeni slučajevi „gube“ u podacima, a zapravo žrtve povuku prijavu za nasilje, jer nemaju povjerenja u sistem.

Istraživanje Megafon.ba pod nazivom „Pravo i(li) pravda za žrtve nasilja u porodici“ je izrađeno uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM)  i  Institute for Democracy  and  Mediation  (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj je isključiva odgovornost Megafon NDN d.o.o. Tuzla i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

 Vezani tekstovi:

ISTRAŽUJEMO: Pravo i(li) pravda za žrtve nasilja u porodici

SMART BALKANS Megafon u kampanji prevencije femicida

STOP FEMICID (2) Danijela Huremović, voditeljica Sigurne kuće u Tuzli: Što hitnije represivno djelovati prema nasilnicima

STOP FEMICID (3) Amira Avdić: Zašto se žene sklanjaju u sigurne kuće, zašto se nasilnika ne skloni od žrtve?

STOP FEMICID (4) Predsjednik Općinskog suda Tuzla Muhamed Tulumović: Kaznena politika za nasilje u porodici stara je 10 godina, treba je mijenjati

STOP FEMICID (5): Lejla Sadiković, direktorica Centra za socijalni rad Tuzla: Centri su podkapacitirani, sve više prijava nasilja u porodici

STOP FEMICID (6) Amira Huseinbašić, direktorica Centra za socijalni rad Gradačac: Institucije su rigoroznije, u dva mjeseca izrečene mjere zabrane za 23 osobe

STOP FEMICID (7) Amela Hajvaz iz Udruženja Ženska vizija Tuzla: Djevojčice u BiH su izložene svim oblicima nasilja a da toga nisu ni svjesne

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.