Muzej Istočne Bosne, čuvar prošlosti i identiteta naroda BiH

Muzej Istočne Bosne u Tuzli mjesto je gdje se sastaju prošlost i sadašnjost, imperije i carstva, narodi i plemena, kulture i tradicije. Odraz je identiteta naroda koji danas žive u Bosni i Hercegovini. Na ovom mjestu sve upućuje na mir, toleranciju i zajedničko naslijeđe. Iako ima izuzetno važnu ulogu u društvu, Muzej Istočne Bosne do prije 18 godina nije imao ni vlastiti prostor. Od 2004. godine nalazi se u vlastitoj, ali staroj i neuslovnoj zgradi. Posljednju godinu intenzivnije se radi na rekonstrukciji dijela zgrade, a kako bi barem dio iz bogatog fundusa muzeja bio dostupan za razgledavanje.

Piše: Enisa Alibalić

Oko 30 hiljada eksponata, od kojih su neki stari i 7. 000 godina nalazi se u zgradi koja svojim vanjskim izgledom ne odaje utisak da čuva takvo bogatstvo jednog naroda. Unutra je tek mali dio izložbenog prostora, dio galerijskog u izgradnji i kancelarije u ruševnom stanju. Veliki dio eksponata nalazi se u depou koji nije prilagođen za njihovo čuvanje.

EKSPONATI U NEADEKVATNOM DEPOU

Direktor Muzeka, Ljubiša Veljković kaže za Megafon da je stanje u kojem se muzej i njegovi eksponati nalaze loše, da jeste utješno što se počelo raditi na izgradnji galerijskog prostora, ali da će se morati brzo pronaći ostatak sredstava za završetak, jer je upitno u kakvom će stanju biti eksponati ako se budu još dugo čuvali u prostoru nepredviđenom za to.

Zgrada Muzeja Istočne Bosne u Tuzli (Foto: E.A./Megafon)

„Muzeji su lične karte jednog naroda. Muzej baštini sve one vrijednosti koji čine jedan narod, od načina oblačenja, njegove istorije i svih onih stvari koje su uticale na to da taj narod bude to što jeste danas.

Možemo naći stvari koje se tiču naše istorije, našeg zavičaja, ali isto tako možemo naći neke stvari koje prije nismo ni vidjeli, već smo samo o njima čitali ili slušali od naših predaka. Muzej ima snažnu ulogu u društvu i zato je izuzetno važno da čuvamo njegovo blago.

Eksponati iz neolita (Foto: E.A./Megafon)

U blizu dvadeset premještanja muzeja iz prostora u prostor, izgubljeni su ili oštećeni neki eksponati. Ne smijemo dozvoliti da prođe još mnogo vremena, jer je pitanje hoćemo li moći spasiti sve što se sada nalazi u depou gdje su odloženi“, naglašava Veljković.

Mitrin reljef (Foto: E.A./Megafon)

Muzej istočne Bosne je osnovan 1947. godine kao Muzej Narodnooslobodilačke borbe da bi samo nekoliko godina poslije bio preimenovan u Zavičajni muzej. Godine 1962. dobiva današnje ime. Čine ga arheološko, etnološko, istorijsko, prirodnjačko i umjetničko odjeljenje.

„U prirodnjačkom dijelu imamo npr. mamutov zub, mamutovu kost, rogove europskog bizona, preparirane sove i sve ono što čini floru i faunu ovog podneblja. U arheološkom dijelu muzeja se možete upoznati sa predmetima starim 5 do 7 hiljada godina, možete upoznati keltsku kulturu, ilirsku kulturu, rimsku… Posebno lijep i značajan je Mitrin reljef iz rimskog perioda. Nalazi se u depou i ljudi sad ne mogu da ga vide. Izuzetno je rijedak i nema ga mnogo na našem području, a predstavlja razliku između dominantne katoličke crkve za vrijeme rimskog carstva i Mitrinog kulta. To su dvije glavne struje koje su bile u vjerskom smislu prisutne u Rimskom carstvu. Tu imaju i bronzana koplja i keltske ogrlice koje su jako zanimljive.

Period Osmanskog cartstva (Foto: E.A./Megafon)

U etnološkom dijelu imamo stare osmanske kubure. Imamo i vrijednu zbirku predmeta iz drugog svjetskog rata i tu je, meni lično jedan od zanimljivijih predmeta – dnevnik partizanke Mevle Jakupović. Ima tu i medalja, starih pištolja, pušaka. Iz perioda 1992. – 1995. godina imamo predmete za koje ne mogu reći da su mi dragi, ali su edukativni. Riječ je o minama sa kojima se djeca mogu upoznati što je jako važno s obzirom na to da imamo još uvijek jako mnogo prostora pod minama. Iz prethodnog rata imamo jako značajan predmet, a to je pancirni prsluk i košulju narodnog heroja Hajrudina Mešića“, navodi direktor Muzeja istočne Bosne, Ljubiša Veljković.

MJESTO OBJEKTIVNE ISTINE

Osim baštinjenja kulture i tradicije naroda, muzeji su i mjesta gdje se može doći do objektivne istine koja se temelji na naučnoistraživačkom radu, a ne proizvoljnim mišljenjima u svakodnevnici. Muzeji u svojoj tradiciji zato imaju njegovanje tolerancije i mira. Važno je to za njene stanovnike koji su u decenijama poslije rata često izgubljeni između traženja vlastitog identiteta i politika koje i dalje rade na njihovom raslojavanju. Također je bitno i za predstavljanje naše zemlje strancima koji su, kako kaže Veljković, zainteresovani za upoznavanje sa istorijom, ali i Bosnom i Hercegovinom danas.

Bosanska soba (Foto: E.A./Megafon)

„Ulaganjem u muzej, očuvanjem muzeja i brigom o njemu mi gradimo jedan od elementarnih stubova našeg društva. Muzeji su ti koji čuvaju tu prošlost na jedan objektivan način. Ne bave se propagandom, niti politikom, već samo objektivnom istinom kojoj su temelj naučnoistraživački radovi. Na taj način muzeji, pa i Muzej istočne Bosne, predstavljaju stubove mira.

Period Drugog svjetskog rata (Foto: E.A./Megafon)

U Muzeju istočne Bosne čuvamo predmete stare hiljade godina, koje su koristili Iliri, Kelti, Osmanlije, Austrougari… Ovdje su svjedočanstva postojanja velikih imperija i carstava i različitih formi državnosti koje su postojale na teritoriji Bosne i Hercegovine. Mnogo toga se kroz vrijeme mijenjalo. Ono što je specifično jeste to da se jedna stvar nije izmijenila, a to je da sve to predstavlja jedan narod koji je, koliko god šarenolik u smislu pripadanja nacionalnostima bio, dio jedne zajedničke kulture, a to je kultura Bosne i Hercegovine“.

VAŽNO ULAGANJE

Takvu kulturu, obaveza je stoga čuvati i ulagati u nju. Muzej istočne Bosne uskoro bi trebao povećati svoj galerijski prostor, pa bi umjesto sadašnjih oko 500 eksponata, posjetiteljima bilo dostupno za razgledanje oko hiljadu. Najveći broj posjetitelja su strani turisti premda među njima ima i bh. dijaspore i domicilnog stanovništva.

Eksponati iz perioda rata u BiH 92.-95. (Foto: E.A./Megafon)

Nakon perioda pandemije, očekuje se i povratak organizovanih školskih posjeta premda bi se, ističe Veljković, na ovom planu moglo više uraditi s obzirom na to da se takve posjete više organizuju na inicijativu pojedinaca među nastavnicima nego zbog sistemskog plana.

Trend muzeja u svijetu se mijenja, pa je sve veći broj eksponata direktno izložen za razgledavanje. Za potpunu obnovu Muzeja istočne Bosne i stvaranje preduslova za takvo što potrebna su ulaganja od oko 3 miliona maraka što nije veliki iznos uzme li se u obzir u šta se ulaže.

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba