Ko će se „ogrijati“ ove zime (1): Kad krene izvoz peleta u Italiju cijene će tek tada da divljaju

Za nekoliko dana prestaje zabrana izvoza peleta i ogrijevnog drveta koju je donijelo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u junu. Proizvođači smatraju da je odluka kontraproduktivna i da nije dala očekivane rezultate. Potrošači su suočeni s nestašicom i poskupljenjima energenata.

U narednom periodu bavit ćemo se pitanjem kako će građani osigurati ogrjev za predstojeću zimu, šta mogu očekivati potrošači u Tuzlanskom kantonu koji se griju na struju, korisnici centralnog grijanja, uglja, drveta te peleta.

Kada je u pitanju pelet, situacija je veoma teška za korisnike centralnog grijanja čije su kotlovnice prilagođene isključivo ovom energentu.  

Autor: Samir Mujakić

Iako se spekulira da distributeri peleta zadržavaju robu u skladištima i čekaju da istekne važenje zabrane izvoza koji im je profitabilniji od prodaje na bh. tržištu te da je to jedan od razloga nestašice, ipak, nisu svi proizvođači u Bosni i Hercegovini orjentisani na izvoz. Bez obzira na to, cijena peleta je udvostručena od prošle godine i razlikuje se od kantona do kantona u Federaciji BiH i bh. entitetu Republika Srpska.

U lancu kupovine, zavisno da li je direktno od proizvođača ili dobavljača i tu se cijene razlikuju i kreću se od 400 do 850 KM po toni. Mnogi rast cijene obrazlažu poskupljenjem nafte i sirovina.   

KONTROLIRANI HAOS

Proizvođač namještaja Izazov u Kalesiji proizvodi i pelet. Pravnica Emina Muslić za Megafon je kazala da su u njihovoj firmi orjentisani na domaće tržište.

„Ono sa čim smo sada suočeni je problem sirovina koju nabavljamo za proizodnju peleta. Ne znam šta se dešava s isporukom sirovine. Ne dolazi nam u onom obimu kojem treba i čeka se dugo isporuka. Do toga je najviše, a nekada nam i ne bude isporučena Zato manje peleta proizvodimo. Dosta ljudi dolazi da kupi ili naruči pelet, a mi im ne možemo ni ponuditi. Proizvodimo ga onoliko koliko dobijemo sirovine. Ono što dobijemo ne možemo proizvesti koliko se traži. Imamo više narudžbi nego što možemo isporučiti. Kada proizvedemo odmah isporučujemo narudžbe. Zato se dugo i čeka“.

VEZANI TEKST:

Proizvođači peleta u TK ne mogu da sustignu potražnju

„Žao mi je što ljude koji dođu da kupe ili naruče moramo da vratimo. Cijena peleta se mijenjala. Zadnja cijena tone peleta je 580 KM i trenutno ga nemamo u zalihama“, kazala je Muslić.

S druge strane, u JP Šume TK dd Kladanj, jednom od velikih prodavaca sirovina, nedavno su za Megafon kazali da je njihova cijena sirovina u posljednjih šest godina tek neznatno viša.

„Povećanje cijena peleta apsolutno nije opravdano što se nas tiče, jer cijena sortimenata od kojih se radi pelet je u zadnjih šest godina porasla za najviše 20 KM po kubnom metru drveta. Ako oni povećanje cijene peleta, koja je duplo viša nego što je bila prošle godine, pravdaju na neki način povećanjem cijena sortimenata od kojih to rade, to apsolutno nije opravdano“, kazao je za Megafon Almir Huskić, v.d. direktora JP Šume TK dd Kladanj.

Građani se snalaze za nabavku peleta ili okreću drugim energentima. Država nema mnogo mehanizama za uplitanje u formiranje cijena na tržištu.

U Ministarstvu privrede TK, ministar Edin Duraković za Megafon kaže da uopće nemaju mehanizme te da bi eventualno moglo nešto učiniti Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva TK koje jenadležno za šumska preduzeća.  

,,Izašao bih ispred svog ministarstva u susret u bilo kojem kojem smislu shodno zakonu o ministarstvima, znači, našim nadležnostima. Nemamo mi tu nekog mehanizma da mi možemo djelovati ili bilo šta uraditi” , kazao je Duraković.  

Čak ni djelovanje Federalna uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) posljednjih mjeseci sa ciljanim  kontrolama proizvođača i distributera ogrjeva nije uticala na pad cijena.

VEZANI TEKST:

Iz FUZIP-a za Megafon: Kod pojedinih proizvođača peleta i ogrjevnog drveta marže i 202 posto, zloupotrebljavaju stanje na tržištu

Sve zemlje u okruženju pobrinule su se da se ove vrste energenta prvo osiguraju građanima na domaćem tržištu, a na drugom mjestu je izvoz.

LJUDI KOJI SU KUPILI PEĆI NA PELET U PROBLEMU

Profesor okolinske sigurnosti na Rudarsko-geološko- građevinskom fakultetu Univerziteta Tuzla, Zvjezdan Karadžin najavljuje još veći rast cijena peleta.

,,Što se tiče peleta problem je jasan. Uzmite moje izjave kada sam davao kao ministar, kada smo sufinansirali peći na pelet, tada rekao da je to nužno potrebno. Međutim, suočavamo se sa opasnošću da će doći do divljanja cijena peleta. To je prva opasnost onog trenutka kada dođe do otvaranja izvoza prema Italiji kao što je to bilo prije i da će onda doći do enormnog rasta cijena peleta i do prodavanja peleta koji se pravio od granja i lišća neadekvatne kvalitete i slabe toplotne moći. Mi smo jedan ciklus proveli“.

VEZANI TEKST:

Prof. dr. Karadžin: Vlade su mogle a i sada mogu uticati na cijenu peleta

„U drugom ciklusu, pošto sam već vidio problem, tražio sam da se umjesto sufinansiranja peći za pelet, sufinansiraju toplotne pumpe, solarni kolektori i sve ostale mjere kao i priključenje na mrežu centralnog grijanja. Koliko god ko govorio o dekarbonizaciji, taj proces traje pedeset godina i ako ne bude bloka sedam u Termoelektrani Tuzla, blok šest će raditi toplifikaciju grada čak i ako se zatvore ovi blokovi, a kako će se zatvoriti ako nemamo ovog. Ovo je kompleksna situacija. Ljudi koji su kupili peći na pelet su u vrlom problemu. Tražio sam zaštitne mjere od države da se ograniče cijene peleta. Mi, kao ministarstvo kantona koji ima budžet od pet stotina miliona KM u odnosu na Sarajevski kanton koji ima nešto više od milijardu KM, nismo bili u mogućnosti da sufinansiramo nabavku peleta, jer to bi bilo malo previše uzimajući broj peći na pelet i onda samim tim to naše sufinansiranje bilo bi prenisko. Tako, da mislim da je to osnovni problem te da je država u skladu sa svojim ovlastima trebala da se dogovori s proizvođačima peleta i da proba na neki način da zaštiti ljude koji koriste pelet u smislu da im se ograniči cijena i sve ostalo“.

POSKUPLJENJA PROLAZE BEZ REAKCIJE

„Ono što je problem je generalno je prolazak divljanja svih cijena energenata. Ugalj je poskupio u značajnoj mjeri ali ne kao pelet. Tako da je problem vrlo naglašen i na žalost nije se reagovalo na vrijeme i pored upozorenja koja su slata na vrijeme,” kazao je za Megafonprofesor Zvjezda Karadžin.

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba