Srijeda, Maj 22

Svjetski brendovi nam prodaju proizvode lošijeg kvaliteta od istih koje plasiraju u razvijene zemlje EU

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Piše: Maida Varga, dipl.ing.teh.

Već odavno ta tema nije rezultat spekulacija već postoje zvanični podaci iz istraživanja koji dokazuju da proizvodi poznatih svjetskih brendova nisu podjednako kvalitetni ni na tržištu Evropske unije, a u zemlje izvan tih okvira plasiraju se isti proizvodi, ali znatno nižeg kvaliteta. Istovremeno nije rijetkost da su lošiji proizvodi plasirani potrošačima u zemljama izvan EU, mnogo skuplji.

Nama lošije a skuplje

Ispitivanje provedeno u Češkoj pokazalo je da čak 35 posto proizvoda poznatih brendova bilo slabije kvalitete od originalnih proizvoda, a istovremeno su bili skuplji. Ta razlika je razlika nekada tolika da, primjera radi, originalan ledeni čaj koji se prodaje na tržištu Njemačke ima čak 40 posto više ekstrakta čaja od istog proizvoda, istog proizvođača, a koji se prodaje na tržištu Češke.

Proizvođači su pokušavali opravdati lošiji kvalitet njihovih proizvoda na tržištima slabije razvijenih zemalja sa „lokalnim ukusima“, pa kupcima u razvijenim zemljama plasiraju masniji ili slađi proizvod jer „konzumenti tako vole“.

Brojna istraživanja pokazala su da proizvođači ne šalju isti kvalitet proizvoda na tržište razvijenih zemalja Europske unije i na tržišta novih članica Europske unije: Rumunija, Bugarska i Hrvatska.

Na zahtjev europarlamentarke iz Hrvatske Biljane Borzan, urađeno je opsežno istraživanje o kvaliteti istih proizvoda poznatih brendova na tržištu Njemačke i Hrvatske. Istraživanje je finansirala Europska unija.

Prema istraživanju Hrvatske agencije za hranu iz 2017. godine, koje su radile akreditirane laboratorije iz Hrvatske, samo 4 od 26 uzoraka proizvoda  (oko 15 posto) ima isti kvalitet na tržištu Njemačke i Hrvatske.

Kod 54 posto proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti istih proizvoda na tržištu Njemačke i Hrvatske, istovremeno je više od 60 posto proizvoda u trenutku kupovine bilo skuplje na tržištu Hrvatske u odnosu na tržište Njemačke.

Drastično kršenje propisa o deklaracijama

Najveće razlike su utvrđene kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Hrenovke od pilećeg i purećeg mesa jednog proizvođača na tržištu Hrvatske napravljene su od takozvanog otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima uopće ne smije označavati kao meso. A iste te hrenovke koje se plasiraju na njemačko tržište napravljene su od pravog pilećeg i purećeg mesa.

Primjer je i dječija hrana jednog proizvođača, bio riža i mrkva sa puretinom, pri čemu proizvod pravljen za tržištu Hrvatske sadrži znatno veći udio riže, a manji udio povrća od istog proizvoda koji se plasira na tržište Njemačke. Istovremeno su proizvodi, uprkos razlikama u sastavu, na oba tržišta naznačeni pod istom šifrom artikla.

Značajna su odstupanja u kvaliteti deterdženata. Jedan je poznati svjetski proizvođač, prisutan itekako i na tržištu BiH, deterdžent koji ima značajno veću moć pranja na nižim temperaturama plasirao na Njemačko tržište, dok je proizvod slabijeg kvaliteta bio plasiran u Hrvatsku. Istovremeno je taj proizvod 25 posto jeftiniji u Njemačkoj nego na tržištu Hrvatske.

Primjeri razlike u kvaliteti proizvoda na tržištima Hrvatske i Njemačke su primijećeni i kod poznatog sjetskog brenda čokoladnog namaza,  proizvođača voćnog jogurta od jagode, kao i kod bombona koje na njemačkom tržištu sadrže više šećera od deklarirane vrijednosti.

Treba naglasiti da su svi ovi proizvodi na tržištima i Njemačke i Hrvatske zdravstveno ispravni, međutim, nedopustivo je da dva proizvoda različitog sastava, budu deklarirana kao isti proizvod sa istom šifrom proizvoda.

Kupcima je često naziv brenda jedan od ključnih faktora pri izboru proizvoda, te je samim tim neophodno regulisati tu problematiku i van Europske unije.

Ovo istraživanje kao i brojna slična istraživanja pokazuju da  multinacionalne kompanije kupce u manje razvijenim zemljama, pa čak i zemljama članicama EU, ali koje su Uniji pristupile najkasnije, tretiraju kao „građane drugog reda“.

Sva ova istraživanja su bila osnova za odluku Evropskog parlamenta od prije nekoliko dana kojom se zabranjuje da se u različite dijelove Evropske unije šalju proizvodi različite kvalitete. Države članice EU moraju implementirati Direktivu u roku od 24 mjeseca, nakon što je odobri Vijeće ministara Europske unije. Kazne za prekršaje su najmanje 4 posto godišnjeg prometa ili paušalno oko 2 miliona eura (ukoliko nije poznat promet). Na taj način će se obezbijediti da svaki kupac na cijeloj teritoriji Evropske unije ima proizvode istog kvaliteta.

Pošto je Hrvatska najbliža Bosni i Hercegovini, za pretpostaviti je da su pomenuti proizvodi poznatih brendova prisutni i na tržištu BiH, iste ili lošije kvalitete od istih proizvoda u Hrvatskoj.

Potrošačka samoregulacija

U Bosni i Hercegovini, koliko je poznato, nemamo sličnih istraživanja, te na taj način možemo očekivati da ćemo još dugo godina kupovati proizvode lošije kvalitete od građana Evropske unije. Na zakonski okvir koji reguliše ovu problematiku još ćemo sačekati. Međutim, svaki put kada stavite neki proizvod u korpu u tržnom centru, razmislite kome dajete povjerenje, jer je (ne)davanje novca za određeni proizvod najbolji način pritiska na proizvođače da poštuje svakog kupca jednako.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.