Srijeda, August 12

Sve ekonomske mjere na jednom mjestu: Rezime federalnog i kantonalnih “korona zakona”  

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Početkom maja stupio je na snagu federalni Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa (korona zakon) koji predviđa subvencioniranje doprinosa za određena pravna i fizička lica. Zakoni koji tretiraju ovu oblast usvojeni su i u većini kantona u FBiH i uglavnom tretiraju subvencioniranje minimalnih plata u djelatnostima čiji je rad zabranjen u vrijeme pandemije koronavirusa. Megafon.ba analizirao je mjere koje predviđaju novi propisi.

Autor: Megafon.ba

Najznačajnija mjera u federalnom “korona zakonu” predviđa subvencioniranje doprinosa u ukupnom iznosu od 244,85 KM po jednom zaposleniku (PIO 135,70 KM, zdravstveno osiguranje 97,35 KM i osiguranje od nezaposlenosti 11,80 KM) poslovnim subjektima koji su počevši od aprila ove godine imali pad prometa za 20 posto i veći, u odnosu na promet ostvaren u istom mjesecu prošle godine.

Pogodnost se odnosi samo za poslovne subjekte koji su izmirili obaveze po osnovu javnih prihoda zaključno sa februarom ove godine.

Ekonomske mjere i u mjesecu nakon ukidanja stanja nesreće

Izuzeta su javna preduzeća, banke i druge finansijske organizacije, udruženja, javne institucije, organi uprave i jedinice lokalne samouprave.

Subvencioniranje će trajati u periodu od proglašenja stanja nesreće i 30 dana nakon prestanka nesreće, a kao osnova za subvencioniranje koristit će se pad prometa iskazan kroz fiskalni promet u Poreznoj upravi FBiH.

Osim ove mjere zakonom je utvrđeno i oslobađanje od plaćanja akontacije poreza na dobit i akontacije poreza na dohodak, ali samo za preduzeća koja koriste subvencije, s tim da ni ova preduzeća nisu oslobođena plaćanja poreza na dobit i poreza na dohodak za 2019. godinu.

Takođe se u periodu trajanja nesreće i 60 dana nakon prestanka proglašenja nesreće neće obračunavati zatezne kamate na javne prihode. Prekidaju se i postupci prinudne naplate do 30 -tog dana od dana prestanka stanja nesreće.

U dužničko – povjerilačkim odnosima, od 01. marta pa do 30 dana nakon proglašenja prestanka stanja nesreće ne može se obračunavati zatezna kamata.

Zakon predviđa i socijalne mjere pa neće biti smanjenja penzija, invalidnina i drugih socijalnih davanja, s tim da u ovoj godini neće biti povećanja penzija, odnosno usklađivanja vrijednosti općeg boda prema Zakonu o PIO, kojim je predviđeno da rast penzija prati rast potrošačke korpe.

Uspostavlja se i Garancijski fond posredstvom Razvojne banke FBiH koji bi trebalo da pomogne firmama u očuvanju likvidnosti.

Kantonalni “korona zakoni” doneseni su u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom, Zeničko – dobojskom, Unsko – sanskom, Hercegovačko – neretvanskom, Zapadno – hercegovačkom, Srednjobosanskom, Bosansko – podrinjskom i Posavskom kantonu. U Kantonu 10 još nije usvojen ovaj propis.

Kantoni su uglavnom svoje mjere pomoći preduzećima bazirali na subvencioniranju plata, s tim da se u Unsko – sanskom i Posavskom kantonu subvencioniraju dio plate za mart i minimalna aprilska plata. U Bosansko – podrinjskom kantonu isplaćena je subvencionirana polovina minimalne plaće za mart 2020.godine dok je zakonom predviđeno subvencioniranje minimalne plaće od aprila pa sve do mjesec dana nakon proglašenja prestanka stanja nesreće.

U Kantonu Sarajevo subvencionira se minimalna plaća, kao i u Tuzlanskom kantonu (počevši od aprila, zaključno sa mjesec dana nakon proglašenja prestanka stanja nesreće), u Zapadno – hercegovačkom se subvencioniraju minimalne plaće za april i maj, a u Zeničko – dobojskom i Srednjobosanskom kantonu 50 posto minimalne place.

Osim subvencioniranja minimalne plate, Zapadno – hercegovački kanton je oslobodio ugostitelje plaćanja poreza na alkoholna i bezalkoholna pića, te je oslobodio preduzeća plaćanja zakupnine za zakup šumskog zemljišta.

Uslovi neophodni za ostvarenje subvencija su različiti, ali imaju neke zajedničke karakteristike.

Dva su uslova za poslodavce koji mogu aplicirati za pomoć a zajednička su svakom kantonu, prvi je da su preduzeća registrovana na području kantona gdje se traži subvencioniranje a drugi da je poslovnim subjektima odlukama nadležnih organa zabranjen rad u vrijeme pandemije koronavirusa.

Uslov koji aplikanti moraju ispuniti da bi ostvarili pravo na subvencioniranje, a koji se razlikuje od kantona do kantona je period za koji je neophodno da su izmirene obaveze po osnovu javnih prihoda.

U Kantonu Sarajevo, Zeničko – dobojskom i Unsko – sanskom kantonu je to decembar 2019. godine. U Tuzlanskom januar tekuće godine, a u Srednjobosanskom, Bosansko – podrinjskom i Posavskom kantonu februar ove godine.

Takođe, u svojim propisima su kantoni tretirali i pitanje da li je bilo otpuštanja za vrijeme trajanja pandemije, ali se i ovdje uslovi razlikuju u kantonima.

Uvjet da nije bilo otpuštnja radnika

U Sarajevskom, Zeničko – dobojskom, Unsko – sanskom uslov je da nije bilo otpuštanja radnika u martu, u Tuzlanskom i Bosansko – podrinjskom kantonu da je zadržan broj radnika sa stanjem na dan 29. 02. 2020. godine. U Srednjobosanskom kantonu da nisu raskidani ugovori u radu od 18.03. do 05.05.2020. godine, dok je u Posavskom kantonu uslov da nisu raskidani ugovori o radu na neodređeno vrijeme u martu ili aprilu ove godine, zavisno od toga za koji mjesec se traži subvencioniranje plate.

Korona zakon u Hercegovačko – neretvanskom kantonu predviđa subvencioniranje najniže neto plate, subvencije poreza na dohodak i posebnih naknada, subvencije kamata na kredite preduzećima, obustavu obračuna i plaćanja naknade za zakup poljoprivrednog zemljišta, oslobađanje od plaćanja kantonalnih administrativnih i sudskih taksi, te uspostavu Stabilizacijskog fonda.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.