Uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške, od 1. septembra 2023. godine neovisni internet portal iz Tuzle Megafon.ba, proveo je kampanju/istraživanje pod nazivom „Pravo i(li) pravda za žrtve nasilja u porodici“. Objavljen je serijal tekstova pod markicom STOP FEMICID.
Autor: Nermina Šunj Kušljugić
Mnogo je propusta u lancu zaštite žena od nasilja u porodici i prevenciji femicida. Neki, jer se godinama unazad nije dovoljno radilo na izgradnji sistema zaštite, a neki zbog neznanja ili neprofesionalizma. Pokazalo je to tromjesečno istraživanje Megafon.ba koje smo proveli na području Tuzlanskog kantona, kroz razgovore sa sagovornicima iz institucija socijalne zaštite, pravosuđa, zakonodavstva, nevladinog sektora.
PREDLOŽENA „SUĐENJA DAN ZA DAN“
Istraživanje je ipak, i pored manjkavosti na koje smo ukazali iskristalisalo moguće odgovore sistema na krizne situacije, što je već prepoznato u određenim institucijama.
Trostruko ubistvo u Gradačacu, zbog nezapamćene monstruoznosti, pokrenulo je dodatnu povećenost odgovornih u lancu zaštite žrtava.
U nastavku izdvajamo izjave nekih od sagovornika u serijalu tekstova, a koje govore o mogućim poboljšanjima, počevši od hodograma postupanja institucija nakon prijave nasilja u porodici, zakonskog aspekta cijele priče, kapaciteta centara za socijalni rad, do ekonomskog osnaživanja i pomoći žrtvama tokom oporavka od traume.
Danijela Huremović, voditeljica Sigurne kuće u Tuzli, kaže između ostalog da „što hitnije treba pristupiti ubrzanju procedure dokazivanja krivičnog djela nasilja u porodici koje može polučiti određene kazne za počinioce. To podrazumijeva ozbiljnost pristupanju prijavi nasilja u porodici i sigurnost za žrtvu, poruku da je sistem odmah, hitno i adekvatno odgovorio. A, također je to i poruka počiniocu da ne može baš tako da se ponaša, kako je mislio da može“, kazala je Huremović.
Predsjednik Općinskog suda u Tuzli, Muhamed Tulumović upozorio je na činjenicu da su propisi iz oblasti stari deceniju i da ih treba mijenjati. Također, kazao je u intervjuu za Megafon da je pokušao s kolegama bar unaprijediti trenutne procedure.
„Došao sam na ideju, a taj prijedlog sam iznio i predsjednici krivičnog odjela i sudijama tog odjela koji su prihvatili tu ideju, da se ti predmeti odmah uzimaju i odmah rješavaju. Primjerice, zakazat će se prvo ročište i na tom ročištu će se odmah odrediti koliko treba dana da se završi taj predmet, odnosno, suđenje će trajati u kontinuitetu bez odlaganja ročišta na duži period. To se zove suđenje „dan za dan“. Tako se isto rade predmeti korupcije i organiziranog kriminala. I mi zaista imamo sada samo 14 nezavršenih predmeta nasilja u porodici“, kazao je Tulumović.
Također, vrijedno je pažnje u eventualnim sistemskim izmjenama, i pitanje koje je postavila Amira Avdić, predsjednica Udruženja žena „Srce i duša“ iz Prokosovića kod Lukavca, a to je zašto žena ide iz svog doma u sigurnu kuću, a muškarac ne mora, te zašto žrtva mora da prolazi najteži dio procedura nakon što prijavi nasilje.
„Mehanizmi, načini, zakoni, sve to kod nas postoji, ali se ne primjenjuje. Nego se gleda, prema kome se primjenjuje. Imamo mi postupke kako treba zaštiti žrtvu. Ali, treba da postoji sinergija. Ne mora ona lično ići da prijavi, da prolazi neke procedure. U slučaju Nizame Hećimović, kada se sklonila u porodicu, niko se više nije njom bavio. Ne smije se dogoditi da žena mora da hoda od jedne do druge institucije da priča šta joj se dogodilo, a on slobodno hoda i ponaša se kako hoće. Valjda treba i drugu stranu ispitati“, kazala je Avdić.
Jedna od važnih karika u lancu pomoći žrtvama su centri za socijalni rad. U dosadašnjem dijelu serijala Megafona razgovarano je sa odgovornima u centrima za socijalni rad u Gradačcu, Tuzli i Kalesiji i Banovićima. Svi sagovornici/ce upozoravaju na nedostatak ljudskih kapaciteta centara, odnosno, preopterećenost uposlenika obavezama iz federalnih zakona o raznim pravima građana na socijalnu pomoć. Dobra praksa pokazala se u Banovićima gdje je Općinski sud, pored drugih zaštitnih mjera, nasilnicima počeo izricati mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana.
Rješenje koje nude je zapošljavanje stručnjaka kojima bi rad sa žrtvama nasilja u porodici bio uža oblast. U slučaju Kalesije, počeli su sa implementacijom jednog od ponuđenih rješenja. U Općinskom vijeću Kalesija usvojena je inicijativa da pri Centru za socijalni rad Kalesija osnuju odjel za predbračno savjetovalište.
Sa osnivanjem predbračnog i bračnog savjetovališta, krenulo se i u Banovićima, kazala nam je to predsjednica Udruženja Sretna žena Banovići, Sabina Kasumović, ali je projekat u početnoj fazi i čeka bolje političke prilike i zakazivanje sjednice Općinskog vijeća.
U Gračanici je nevladin sektor, u saradnji sa Gradskim vijećem pokrenuo brojne korake, pa pored „panika tastera“ na web stranici Grada, rade na rješenju za žrtve koje možda nemaju pristup internetu. Koordinatorica tamošnje neformalne Lobi grupe žena Gračanice, Larisa Suša, govorila je o ideji na čijoj praktičnoj realizaciji već rade, da se u lokalnim zajednicama postave sandučad za prijave nasilja u porodici.
„Sve što smo do sada uputili, konstruktivne prijedloge, svi su usvojeni. Ne uvijek u obliku kakav mi želimo, ali su usvojeni. Svaka vlast „na prvu“ kaže za nešto da ne može. Ali, kada vi deset puta idete i uporno radite, kad si toliko „dosadan“ i argumentuješ određene stvari, onda ljudi jednostavno vide da za to što tražiš ima potrebe. I kad nastupiš s argumentima i dobrom voljom, niko te neće odbiti. Vidimo da već ima pomaka na terenu, kaže Suša.
Zastupnice u Skupštini Tuzlanskog kantona, Amra Nadarević Vodenčarević, Silva Banović i Mirela Memić, mada su iz različitih političkih stranaka, pripadnice su neformalne grupe žena unutar Skupštine TK, koje nastoje, kako je kazala jedna od sagovornica, temu femicida „držati vrućom“.
Iznijele su brojne načine kako bi se ova problematika rješavala, od najava formiranja određenih ustanova, izmjena zakona, posebno strožije kaznene politike, koja bi sezala i do oduzimanja poslovne sposobnosti počiniteljima nasilja u porodici i krivičnih djela iz te oblasti.
Neki od sagovornika/ca u serijalu STOP FEMICID (Foto: Megafon/Canva)
Dr. Branka Antić Štauber u razgovoru za Megafon ponovo je ukazala na važnost prevencije, u smislu rada sa ljudima i saniranja PTSP-a kod stanovništva Bosne i Hercegovine koje je preživjelo rat.
„Mnogi ljudi ne podnose lako sve te pritiske koje imamo. Velika je nezaposlenost, ekonomska situacija je jako loša, društvo je na rubu siromaštva. To je prirodno da u takvim vremenima dolazi do nasilja među ljudima, a evo to se često reflektira kroz obiteljsko nasilje, kroz frustrirajuću izgubljenu ulogu tradicionalnog mukarca koji je u bh. društvu uvijek postojao i ta frustracija se ustvari reflektuje kao konflikt koji se, evo završi i femicidom“, kazala je Antić Štauber.
Tekstove objavljene u serijalu STOP FEMICID do sada je pročitalo, na osnovu zadržavanja, prema podacima Google Analytics (4G Entitet) više od 20.000 ljudi. Do objave ovog teksta 135 puta su dijeljeni na društvenoj mreži Facebook, uz reakcije u vidu lajkova u 10.000 slučajeva.
Kampanja ima još jednu značajnu dimenziju, pokazala je da mediji mogu uticati na javnu svijest o određenom problemu, da ozbiljne, analitički i profesionalno, bez senzacionalizma obrađene teme, itekako mogu izazvati reakciju šire društvene zajednice.
Evo šta su neki od naših sagovornika rekli o kampanji Megafona i uopće važnosti uloge i odgovornosti medija kada govorimo o osjetljivim temama poput femicida:
Muhamed Tulumović, predsjednik Općinskog suda Tuzla
“Veoma je važno na koji način će mediji izvjestiti javnost o slučajevima nasilja u porodici. U informisanju javnosti mediji bi trebali biti saveznici žrtava nasilja u porodici i svih onih koji poduzimaju mjere da se nasilje spriječi. Međutim, ponekad svojim izvještavanjem mediji mogu da stvore atmosferu koja pogoduje nasilnicima i da još više prodube problem. Zato se kod izvještavanja o nasilju u porodici, objavljivanju medijskih sadržaja treba pristupiti obazrivo i sa posebnom pažnjom, poštujuci privatnost i dostojanstvo građana, a posebno djece i omladine.
Mediji trebaju češće vršiti promotivne aktivnosti o prevenciji nasilja u porodici, čime bi žrtve nasilja bile više informisane o njihovim pravima i mogućnostima.
Treba dati više prostora stručnjacima koji se primarno bave problemima nasilja u porodici. Kao primjer dobre prakse može poslužiti izvještavanje o nasilju u porodici od strane Megafona, koji na vrlo kvalitetan i detaljan način upoznaje javnost o problemima u vezi nasilja u porodici, čime značajno može uticati na podizanje svijesti žrtava o prijavljivanju slučajeva nasilja u porodici, a istovremeno nasilnicima poslati poruku kako će sistem brzo reagirati na ovakve neprihvatljive društveno opasne radnje”.
Danijela Huremović, voditeljica Sigurne kuće u Tuzli koje vodi Udruženje Vive Žene
„Za vrijeme sastanka sa predstavnicima i institucija i medija, s ciljem uključivanja medija u rad Koordinacionog tijela TK za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici, jedna od učesnica je navela kao dobar primjer, koliko je korisno bilo što je imala priliku da čita na takav način o nasilju iz pozicije različitih stručnjaka. Tada je Megafon uradio tri intervjua. Naglasila je da je pozitivno iznenađena da su osobe pristale da govore na ovu temu i tražila kontakt telefon urednice Nermine.
Smatram, kao jedna od učesnica da je iznimno važno da se o temi nasilja govori informativno i edukativno sa različitih aspekata kako bi ljudi bolje razumjeli i imali povjerenje u sistem. Smatram da je izbor i metodologija izbora tema i sagovornika bio odličan i takve slične modele treba prakticirati i dalje“.
Mirzet Topčagić, predsjedavajući Općinskog viječa Grada Gračanica
„Mišljenja sam da je medijska kampanja jako važna kada je u pitanju sprečavanje nasilja nad ženama te da treba biti kontinuirana. Dakle, konstantno trebamo kao društvo raditi na tom problemu, kroz razne aktivnosti, mjere, radionice i naravno, sve to medijski što više promovisati. Što se tiče ličnog utiska o medijskoj kampanji koju je proveo Megafon, koliko sam pratio, mislim da je prošla jako uspješno, gledajući po reakcijama, komentarima građanki i građana na društvenim mrežama“.
Dr. Branka Antić Štauber, predsjednica Udruženja Snaga žene Tuzla
„Mediji imaju veoma, veoma važnu ulogu u razmijevanju i praćenju svih važnih tema s kojima se danas susrećemo. O femicidu se zaista nikada nije ovako otvoreno govorilo kao što je sad. Mislim da je Megafon dao značajnu podršku i da je dao značajno dobro posmatranje problema. Generalno je riječ o jednom neovisnom i suverenom mišljenju i dajem preporuke, tako da mislim da mediji treba i dalje da daju svoj doprinos i izvještaje na temu i femicida ali i druge problematike koja se dešava u BiH. Bitan je društveni kontekst i široko posmatranje problematike i tu bi mediji trebali da učine puno da budu nepristrasni, da ne budu na jednoj strani, čak ni žrtve, nego da široko posmatraju problematiku i da daju jedan ton koji će biti dobar da čuje svako uho“.
Amela Hajvaz, predsjednica Udruženja “Ženska vizija”
„Uloga medija , kada je u pitanju rodno zasnovano nasilje, je od velike vaznosti, iz razloga jer znamo da mediji kreiraju mišljenje javnog mnjenja. Međutim , ne mogu a da ne kazem da mi danas imamo dvije vrste medija: jedni su objektivni koji u svom izvjestavanju postuju sve postulate profesije i one druge senzacionalističke kojima je samo vazan klik. Zbog ovih drugih , koji su u većini, imamo situacije da kada se dogodi nasilje ili femicid mi doznajemo sve što kao publika ne bi smo trebali znati dakle sve detalje nasilja ili ubistva, sve pojedinosti iz života žrtve i nasilnika.Što je tužno i neprofesionalno. S druge strane jos uvijek, na nasu sreću, imamo medije koji su profesionalni, objektivni i od kojih učimo. Jedan od takvih svijetlih primjera je Megafon kampanja koju provode STOP FEMICID, gdje publika ima priliku dobiti tačne, provjerene i istinite informacije. Ma koliko mislili da veću popularnost imaju “klik” mediji, vjerujte da medij poput vašega imaju povjerenje publike a to je ipak nešto iza čega stoji rad i profesionalnost. I ako hoćete lično, uvijek bih prije birala povjerenje od senzacije“.
Selma Mustačević, koordinatorica gender programa u Amica Educi
„O femicidu nije dovoljno govoriti samo nakon svakog novog ubistva, na 8. Mart i u toku 16 dana borbe protiv nasilja. O femicidu je potrebno govoriti svakodnevno dok se stvari ne počnu mijenjati. Dok se ne uspostavi nulta tolerancija na rodno zasnovano nasilje, dok se institucionalni mehanizmi ne počnu u potpunosti koristiti, dok se počiniteljima ne počnu izricati maksimalne kazne, a to će se desiti kada javnost postane svjesna veličine problema. Tek kada javnost ujedinjeno stane na stranu žrtve i osudi počinitelja možemo prestati pričati o femicidu i upravo zato su ovi projekti koji utiču na javno mišljenje od ogromnog značaja“.
Silva Banović, zastupnica u Skupštini TK
„Neupitno je da je utjecaj medija na društveno mnijenje ogroman, sa stalnim porastom kanala za širenje vijesti.
Mediji svakodnevno doprinose stvaranju jasnije i točnije slike o svim društvenim događanjima, uključujući trenutno aktuelnu temu nasilja nad ženama, ali mogu doprinijeti i stvaranju lažne predodžbe, što ima nesagledive posljedice. Pitanja poput nasilja su izrazito ozbiljna i tako ih treba i tretirati, bez ikakvih primjesa senzacionalizma i komercijalizacije, a uz visok nivo profesionalizma. Zagovaranje točnosti, kvalitete,vjerodostojnosti i neutralnosti u izvještavanju je težak, ali izrazito ozbiljan zadatak i treba postati apriori. Tema nasilja treba izaći iz sjene, prestati biti tabu ili površno obrađena, te je hitno potrebno društveno odgovornije poredati medijske prioritete“.
Sabina Kasumović, predsjednica Udruženja Sretna žena Banovići
„U radu nevladinih organizacija važnost medija je velika. Praćenje aktivnosti, planova i djelovanje nevladinih organizacija je potrebno promovisati da bi građani stekli povjerenje u naš rad. Smatram da je Megafon dobar portal za promociju civilnog društva, a istovremeno nekada nama fali ideja pa učimo preko portala iz primjera drugih, ostvarujemo suradnju i zajedničko djelovanje. Hvala Megafonu za posjetu našem Udruženju“.
Istraživanje Megafon.ba pod nazivom „Pravo i(li) pravda za žrtve nasilja u porodici“ je izrađeno uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj je isključiva odgovornost Megafon NDN d.o.o. Tuzla i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Ostali tekstovi objavljeni u okviru kampanje:
ISTRAŽUJEMO: Pravo i(li) pravda za žrtve nasilja u porodici
SMART BALKANS Megafon u kampanji prevencije femicida
STOP FEMICID (10): U Kalesiji prvi u FBiH osnivaju predbračno savjetovalište
STOP FEMICID (13) Nasilnicima u Banovićima sud izrekao obavezu psihosocijalnog tretmana
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.