Subota, Januar 23

Skriveni u statistikama: Drastičan pad zaposlenosti u BiH „zamaskiran“ novozapošljavanjem u javnom sektoru

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Za godinu je u Bosni i Hercegovini ugašeno 15.909 radnih mjesta, uglavnom u proizvodnji gdje se stvara nova vrijednost te uslužnim djelatnostima. Istovremeno je, pored teških ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa, u samo nekoliko oblasti u javnom sektoru zaposleno skoro 3.000 novih ljudi.

Autor: Maida Varga

Od septembra 2019. do septembra 2020. godine, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, zaposlenih je manje za 15.909 osoba. S obzirom na ekonomske posljedice pandemije koronavirusa na ekonomije mnogo jače od bosanskohercegovačke, kad vlasti taj broj saopćavaju tješeći nas da smo „dobro prošli“ u odnosu na neke zemlje, na prvu bi se reklo da i nema razloga za veću zabrinutost. Međutim, analiza ukupnih brojki pokazuje da je zapravo drastičan pad zaposlenosti, posebno u proizvodnim i uslužnim djelatnostima, samo zamaskiran ukupnim statistikama na koje je uticalo zapošljavanje novih ljudi u javnom sektoru.  

Novozapošljavanje u zdravstvu, socijalnoj zaštiti, javnoj upravi

Najveći pad broja zaposlenih od 5.958 je u djelatnosti trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala. Veliki pad broja zaposlenih od 5.108 zabilježen je u djelatnostima pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane, potom 4.151 osoba je ostalo bez posla u prerađivačkoj industriji. Treba naglasiti da su i druge djelatnosti zabilježile pad broja zaposlenih (prevoz i skladištenje 1.816, poljoprivreda, poslovanje nekretninama pa čak i proizvodnja električne energije 1.073).

Međutim, djelatnosti u javnom sektoru su zabilježile povećanje broja zaposlenih.

Najviše novozaposlenih, 1.547, je u djelatnosti “zdravstvene i socijalne zaštite”. S obzirom na pandemiju koronavirusa reklo bi se da je taj trend opravdan. Međutim, novo zapošljavanje nije bog zna koliko olakšalo građanima pristup zdravstvenim ustanovama. Poznato je da hronični bolesnici kao i kompletno stanovništvo, imaju otežan pristup specijalističkim pregledima, laboratorijskim pretragama i medicinskoj dijagnostici. Obrazlaže se to pandemijom, međutim i pacijenti oboljeli od Covid -19 vrlo teško dolaze do medicinskih usluga. Čak i nakon skoro 8 mjeseci od proglašenja pandemije nije potpuno definisan “put pacijenta”.

Povećanje broja zaposlenih od 616 zabilježen je u djelatnosti “administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, zatim povećanje od 398 u djelatnosti “ javna uprava, odbrana i obavezno socijalno osiguranje”, te povećanje od 218 osoba zabilježeno je u djelatnosti “stručne , naučne i tehničke djelatnosti”.

Zaboravljena reforma javne uprave

Zapošljavanje u javnom sektoru u vrijeme kada imamo značajan pad broja zaposlenih u realnom sektoru, odražava bahatost vlasti i administracije na svim nivoima. Već na vidjelo izlaze slabi rezultati mjera za pomoć privredi, nedovoljno učinkovitih da bi spriječile značajan pad broja zaposlenih. Također, uprkos davno započetoj reformi javne uprave, jer budžetska izdvajanja za administraciju premašuju okvire realne za održive ekonomije te uz brojna obećanja da će glomazni i neefikasan administrativni aparat biti redukovan, vrijeme pandemije je najbolje pokazalo koliko su obećanja smanjenja administracije bila iskrena.   

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.