SDP-ovo biti ili ne biti rješava se u Tuzli: O(p)staju li crveni ili će sve (p)ozeleniti?

Ukoliko SDP BiH izgubi gradonačelničku poziciju u Tuzli, bit će to potpuni slom ljevice u BiH. Ostat će samo „zeleni socijaldemokrati“ i isključivo će to biti  krivica „socijaldemokrata“.

Piše: Nermina Šunj – Kušljugić

Kada je na lokalnim izborima 2008. godine u Tuzli Jasmin Imamović glatko osvojio mandat sa 35.500 glasova, ni u najcrnjim prognozama nije bilo mjesta pretpostavci da će socijaldemokratija u Tuzli danas imati razloga da brine za ishod novembarskih lokalnih izbora. Ali, iza paravana samozadovoljnog očekivanja još jednog mandata i prividne nebrige zbog rascjepkane izborne konkurencije, krije se burna politička drama.

Nikad burnija predizborna kampanja

Na prvu se u Tuzli čini jednostavnim prognozirati rezultate lokalnih izbora, međutim, ove godine tome ipak prethodi vrlo složena priča. Vrijeme je učinilo svoje pa je i učinak prvog u Tuzli ipak došao na red za analize.  

Jasmin Imamović, aktuelni gradonačelnik Tuzle

Mora mu se odati priznanje i za mnogo toga dobro urađenog, za brojne infrastrukturne projekte (toplifikacija, vodosnabdijevanje, Panonska jezera, inkubator novih tehnologija – BIT centar), u oblasti turizma, kulture i generalno imidža Tuzle.

Imamoviću se, međutim, spočitavaju i propusti tokom zapošljavanja, ugovaranja javnih poslova i općenito brige o Tuzli kao urbanom i tradicijski kulturnom i sportskom centru iz kojeg uspješni, mladi ljudi odlaze u bijeli svijet jer za njih u Tuzli, ako nisu „Imamovićevi“, nema hljeba.  

I „tvrdi“ SDP-ovci nisu jednako zadovoljni politikom stranke kao nekada, i prije da je Imamović na čelu Tuzle posljednjh godina opstajao jer mnogi svojim glasom ZA Imamoviću, samo žele reći NE SDA-u.

Neostvarena SDP-ova obećanja na nivou BiH, odnosno ponašanje u vlasti u Federaciji BiH u periodu od 2010. do 2014. godine, raskol u vrhu SDP-a BiH, formiranje Demokratske fronte i Socijaldemokrata BiH a time i osipanje članstva SDP-a BiH, sumnjivi poslovi ljudi iz vrha stranke, namješteni tenderi podobnim, nepotizam, biljeg su i na prsima socijaldemokratije u BiH. Time su i u Tuzli sve manje privlačna opcija na glasačkim listićima, ali kako rekosmo, još je samo tvrdi princip tuzlanski – NE SDA-u, vodeći razlog što SDP u ovom gradu ima moć.

Imamović je na načelničkoj, odnosno, poziciji gradonačelnika od 2001. godine.

Dr. Vahid Jusufović, kandidat za gradonačelnika Tuzle (Foto: Tip.ba)

Kao najozbiljniji protukandidat na ovogodišnjim lokalnim izborima u novembru, Imamoviću će se suprostaviti dr. Vahid Jusufović, zajednički kandidat DF-a i Socijaldemokrata BiH.

SDA BiH je odustala od svog kandidata ali su obznanili da će podržati doktora Jusufovića.

Jusufović je uvaženi Tuzlak, redovni profesor Medicinskog fakulteta u Tuzli i v.d. direktora UKC Tuzla, i kao ličnost bi mogao privući glasače. Međutim, to što ga podržava SDA, za Jusufovića znači veći broj glasova SDA glasača, ali istovremeno može značiti i manje glasova ljevice ili centra, a također može učvrstiti izbornu poziciju Imamovića.

U utrci za gradonačelnika je i Mirjana Marinković-Lepić, kandidatkinja Naše stranke.

Za one koji nisu pažljivo pratili kandidatski put Marinković- Lepić, aktuelne NS-ove državne parlamentarke, valja podsjetiti da je prvobitni izbor Naše stranke za gradonačelnika bio poduzetnik iz Tuzle, mašinski inžinjer Derviš Čičko. I kada je početkom augusta NS trebala u svojim redovima da potvrdi kandidaturu Čička došlo je do nagle promjene odluke, bez jasnog obrazloženja za javnost. Čičko je, u međuvremenu napustio stranku, a za njim i još poneki ugledni Tuzlak koji su Našoj stranci, „mladoj“ političkoj opciji u Tuzli, jačali kredibilitet.

Brojne su se javne osude tog čina unutar Naše stranke čule u javnosti, manje zbog Čička a više jer se čini da su redovi NS svjesno oslabljeni pred izbore da bi se dala veća šansa Jasminu Imamoviću.

SBB BiH se do danas nije izjasnio koga će podržati za gradonačelnika Tuzle. Prošle izbore su imali svog kandidata ali s obzirom na njihovo malo koaliranje, malo razlaz, malo koaliranje na federalnom nivou sa SDA i DF-om, veća je vjerovatnoća de će podržati kandidata DF-a i Socijaldemokrata.

SBB je na prethodnim lokalnim izborima u Tuzli osvojio 4.829 glasova.

I kandidat PDA, dr. Alen Kamerić, ide u utrku za gradonačelnika Tuzle, mada stoji i ona neformalna „politička ljubav“ PDA i SDP-a u Tuzli. Valja podsjetiti i da uticaj predsjednika stranke Mirsada Kukića nije zanemarljiv. Još dok je bio jedan od ključnih SDA kadrova na području TK, izgradio je „svoju infrastrukturu“ na koju može računati kao protuuslugu za preporuke za poslove i zapošljavanja na najpoželjnijim radnim mjestima u javnim preduzećima.

Jedan od Kukićevih prvih saradnika Azmir Husić, potpredsjednik stranke i uspješan poduzetnik, vjerovatno može za sobom povesti značajan broj glasača koje je zadužio kroz posao, sportski angažman i uopće odnos prema ljudima.

Važni su svi ovi detalji o konkurentskim strankama SDP-u zbog analize koja slijedi, a koja uključuje i glasače Tuzlanske alternative, političkoj javnosti izvan Tuzle manje poznatoj stranci, ali i dugogodišnje uloge u izbornim križaljkama Tuzle, Mirnesa Ajanovića, predsjednika BOSS-a.

Prema sadašnjem rasporedu snaga, a upoređujući osvojene rezultate stranaka koje pripadaju političkim blokovima, dolazimo do sljedećih podataka: SDP BiH je na izborima za Općinsko vijeće Tuzla 2016. godine osvojila 14.610 glasova, dok je s druge strane blok koji podržava kandidata DF-a i Socijaldemokrata BIH, a kojeg će podržati SDA, na izborima 2016. godine zajednički osvojio 11.108 glasova.

Jasmin Imamović je na prošlim izborima osvojio 24.636 glasova. Dakle, dobio je 10.026 glasova građana koji za Općinsko vijeće nisu glasali za SDP BiH. Imajući u vidu česta koaliranja u općinskom vijeću Tuzla, SDP-a BiH i Tuzlanske alternative, kao i da je na prošlim izborima kandidat Tuzlanske alternative za gradonačelnika osvojio samo 1.709 glasova, dok je stranka osvojila 4.598 glasova, može se pretpostaviti da je većina od ovih 2.889 glasova otišla Jasminu Imamoviću.

Slična je situacija i sa glasačima BOSS-a koji na prošlim izborima nisu imali kandidata za gradonačelnika, ali su kao stranka osvojili 2.223 glasa.

Nedoumica je i kako će glasati glasači PDA BiH, koji nisu učestvovali na prošlim lokalnim izborima, a koji su na Općim izborima u Tuzli osvojili 5.140 glasova.

Dakle, ključ pobjede u Tuzli ne drže samo dva vodeća bloka već i podrška glasača SBB-a, PDA, te Tuzlanske alternative poduzetnika Mensura Alića i BOSS-a Mirnesa Ajanovića, koji su često bili odlučujući „tas na političkoj vagi“.

Ukupno ove stranke imaju skoro petnaestak hiljada glasača što je za izbor gradonačelnika Tuzle značajan broj.

Ako bude „guravo“ politički blok koji „ispuni“ interese lidera ovih stranaka vladat će Tuzlom.

Ukoliko SDP BiH izgubi gradonačelničku poziciju u Tuzli, značit će to skoro potpuni slom ljevice u BiH.

Značajan broj tuzlanskih SDP-ovaca moguće je da bi se okrenuo alternativama u Demokratskoj fronti i Socijaldemokratama BiH, što će značajno smanjiti i glasove SDP-a BiH na narednim općim izborima.

To bi značilo gubitak svakog političkog značaja SDP-a BiH.

Sve nijanse zelene

Ostat će „zeleni socijaldemokrati“ iz DF-a i Socijaldemokrata BiH, a uz lošu političku infrastrukturu Naše stranke i „brak iz interesa“ sa bivšim, dugogodišnjim SDA-ovcem Elmedinom Konakovićem iz stranke Narod i pravda, na političkom nebu Federacije BiH imat ćemo samo različite nijanse zelene: Izetbegovićevu, Komšićevu, Bijedićevu, Konakovićevu ili Kukićevu.

U slučaju ovakvog scenarija krivicu će isključivo snositi  upravo „socijademokrate“.

Megafon.ba