Piše: Nedžad Kušljugić
Povratkom bh. građana u Bosnu i Hercegovinu nakon što ostvare penzije u zemljama u inostranstvu u kojima su proveli radni vijek, u Federaciji se već u narednih desetak godina od njihovih penzija može očekivati godišnji priliv oko milijardu eura godišnje.
Penzioneri smanjuju platno bilansni deficit u FBiH
Dvadeset i sedam je godina kako je iz Bosne i Hercegovine protjerano, a dijelom je i samovoljno napustilo 1,2 miliona ljudi. Riječ je o podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH prema kojima oko 60 posto tih ljudi još uvijek žive i rade u zemljama Evrope i svijeta. Njihov je povratak realno očekivati već u narednih desetak godina kada ostvare pravo na penziju u inostranstvu i kada se budu vraćali u zemlju zbog naslijeđene imovine u BiH, jeftinijeg života, navika i ostalih faktora. Povratak je naročito realan u Federaciju, imajući u vidu da se najvećim dijelom radi o Bošnjacima i Hrvatima te da se bh. entitet Republika Srpska i ne trudi privući bh građane Bošnjake i Hrvate da se vrate na svoja prijeratna ognjišta na teritoriji RS-a. Povratkom bh. građana nakon što ostvare penzije u zemljama u kojima su radili, u Federaciji se može očekivati značajan priliv novca po osnovu njihovih inostranih penzija.
Uz pretpostavku da je riječ o oko 720.000 građana te da je najmanje 25 posto njih bilo radno aktivno u zemljama u kojima su migrirali, kao i da će se većina njih vratiti u BiH, dolazimo do podatka o očekivanih najmanje 180.000 bh. građana koji bi u narednih desetak godina mogli svojim povratkom u zemlju značajno doprinijeti smanjenju deficita ili čak ostvarenju platno bilansnog suficita u FBiH.
Računamo li da će primati penziju, primjera radi oko 800 eura, dolazimo do podatka da će za tih 180.000 građana godišnje na njihove račune „leći“ po 9.600 eura, odnosno u platnoj bilansi BiH zabilježit će se rast priliva po ovom osnovu 1.728.000 eura. Čak i kada u ovaj podatak uračunamo značajan procenat osoba kojima će se zbog njihove smrti prestati uplaćivati penzije, može se govoriti o realnom rastu priliva po osnovu ino penzija od milijardu eura godišnje.
Prema Godišnjem izvještaju Centralne banke BiH za 2018. godinu na računu tekućih transakcija s inostranstvom ostvaren je deficit u iznosu od 1,38 milijardi KM od čega je na računu robnih transakcija ostvaren deficit u iznosu od 7,37 milijardi KM. Odlivi po osnovu kamata na pozajmljena sredstva i isplata dividendi za preduzeća u stranom vlasništvu iznosili su 1,09 milijardi KM, dok je suficit na računu usluga iznosio 2,45 milijardi KM, strane investicije su iznosile 799,8 miliona KM. Priliv po osnovi doznaka iz inostranstva bio je 2,69 milijardi KM od čega je najveća stavka radnička primanja, dok su prilivi po osnovu penzija iznosili 1,19 milijardi KM.
Moguće smanjenje ovisnosti od stranih kredita
Imajući u vidu ove podatke, jasno je da su se bez vidljivog učešća vlasti u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta, bh. građani sami „pobrinuli za sebe“, što će kroz veći priliv sredstava doprinijeti i većem prometu proizvoda i usluga, rastu BDP-a, povećanju likvidnosti poslovnih subjekata, jačanju domaćih banaka i što bi u konačnici, ukoliko se želi, moglo dovesti do slabljenja ovisnosti BiH od međunarodnih finansijskih institucija.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.