Autorica: Maida Varga
Pojava novog koronavirusa, Covid -19, krajem 2019. godine u Kini, u ostatku je svijeta posmatrana kao isključivo „kineski problem“ pa nije bilo iznenađenje nespremnost većine zemalja svijeta kada se virus počeo širiti izvan kineskih granica i kada je dosegnuo razmjere pandemije.
Nespremnost se ogledala u nedostatku zaštitne opreme, dezinfekcionih sredstava, bolničkih kapaciteta, respiratora i nepripremljenosti zdravstvenog sistema na pandemiju.
Manjak medicinskog osoblja
Bosna i Hercegovina u tome nije bila izuzetak, međutim, sada se već nameće i pitanje da li je nespremnost zdravstvenog sistema posljedica pojave koronavirusa ili zdravstveni sistem ni ranije nije bio zadovoljavajući?
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH iz 2018. godine, zdravstveni sistem u Federaciji je ispod standarda kada je u pitanju brojnost medicinskog osoblja. Prema dokumentu o stanju zdravstva za 2018. godinu, pod nazivom „Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u FBiH za 2018 godinu“, javni zdravstveni sektor je imao 26.818 zaposlenih, od čega su 72 posto zdravstveni radnici. Prema navedenom dokumentu primjetan je nedostatak zdravstvenog osoblja na 100.000 stanovnika u odnosu na evropski region (ER) Svjetske zdravstvene organizacije (SZO): doktora medicine 224 (322 – ER, dok je 351 za zemlje Evropske unije), magistara farmacije 17 (57 – ER), 611 medicinskih sestara/tehničara (741 – ER), doktora stomatologije 27 (53 – ER), bolničkih kreveta 370 (553 ER). Ono što brine je nepovoljna starosna struktura doktora medicine jer ih je 29,9 posto starijih od 55 godina, a 27 posto ih je starosti od 45 do 55 godina.
Uzimajući u obzir ovaj parametar za ocjenu nivoa zdravstvene zaštite u FBiH, može se reći da sistem nije bio zadovoljavajući ni prije pojave pandemije koronavirusa.
Razlozi su brojni, od rascjepkanosti zdravstvenog sistema u kantonima, političkih uplitanja u rad zdravstvenih institucija, korupcije, brojne administracije, neuvezanosti zdravstvenih ustanova. U takvim uslovima nemoguće je strateško planiranje, razvoj mreže zdravstvenih ustanova, kontinuirana edukacija kadrova kao i zapošljavanje novih kadrova za kojima postoji potreba, a ne potreba da se „zbrinu“ stranački kadrovi.
Šta se događa unutar zdravstva?
U Kantonu Sarajevo su, podsjetimo, duži vremenski period tokom 2019. godine zdravstveni radnici štrajkovali. Za to vrijeme građani su bili onemogućeni da koriste usluge zdravstvene zaštite a koje su platili kroz doprinose za zdravstveno osiguranje.
Političke igre između predstavnika sindikata zdravstvenih radnika te predstavnika vlasti u Kantonu Sarajevo umnogome su unazadile sistem zdravstvene zaštite i dovele u pitanje zdravlje stanovništva. S obzirom na to da štrajk nikada zvanično nije okončan, zanimljiva je činjenica da iz Sindikata radnika u zdravstvu nakon štrajka više nisu isticali potrebu za boljom opremom, a na što se medicinsko osoblje nerijetko žali.
Pojavom pandemije koronavirusa, Krizni štab Ministarstva zdravstva FBiH je 9. marta 2020. godine izdao preporuke kantonalnim kriznim štabovima prema kojima pacijenti trebaju izbjegavati dolaske u zdravstvene ustanove te umjesto toga trebaju ljekare kontaktirati telefonskim putem, a obezbijeđeni su i posebni brojevi telefona za prijavu sumnje na zarazu koronavirusom.
Česte su žalbe građana da na pozive niko ne odgovara ili da, bez obzira na simptome koji ukazuju na koronavirus, da se preporučuje samoizolacija u kući i da pacijenti sami prate stanje.
Posljedica toga je i nekoliko slučajeva pacijenata preminulih pod sumnjivim okolnostima, kao što su A.K. i Š.P., o čemu će Tužilaštvo KS dati riječ kada završe istražne radnje u već formiranim predmetima. Proces dokazivanja opterećuju i vještaci medicinske struke koji ne žele raditi obdukcije bez dodatne opreme.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi kao nužnu opremu za obdukcije zaraženih koronavirusom posjedovanje vizira, nepropusnih rukavica, zaštitnog odijela te maski FFP3, uz provjetravanje prostorije.
Ljekarska/liječnička komora KS u svom saopštenju je oštro osudila stav Udruženja patologa koje ne preporučuje obdukcije umrlih od COVID -19, a zbog navodnog nepostojanja odgovarajućih uslova za njihovu realizaciju.
Samo odbijanje obavljanja obdukcija unosi dodatno nepovjerenje građana u zdravstveni sistem FBiH.
Neodrživ sistem
S obzirom na to da pandemija koronavirusa traje duže nego što se prvobitno moglo pretpostaviti, neodrživa je situacija u kojoj hronični bolesnici imaju ograničen pristup zdravstvenim ustanovama pa je upitno da li imaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu.
Stalne su pritužbe građana da se ne testiraju osobe za koje postoji sumnja da su zaraženi koronavirusom.
Čak i ako se radi o manjku medicinskog osoblja, ponašanje sistema u određenom broju slučajeva a vezano za odgovor zdravstvenih ustanova na pandemiju koronavirusa, nema opravdanje.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.