Ponedjeljak, April 19

NEVIDLJIVI: Sve više ljudi u BiH kuca na vrata javnih kuhinja

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

U Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstveni registar korisnika javnih kuhinja i kada se govori o ovoj kategoriji socijalno ugroženog stanovništva, uglavnom se koriste podaci dobiveni zavisno od uzorka istraživanja.

Samo javne kuhinje iz kojih smo zatražili podatke, Merhameta u BiH (8.000 korisnika), pučkih kuhinja Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije (3.000), Dječije kuhinje u Lukavcu (330) i javne kuhinje srpskog humanitarnog udruženja Dobrotvor (200), dnevno za svoje korisnike pripreme ukupno 11.530 obroka.

Podatke iz Crvenog križa, koji samo u Centralnoj kuhinji u KS dnevno pripremaju 2.000 obroka, nismo uvrstili u ukupan broj i objavit ćemo ih kada dobijemo cjelovitu informaciju o korisnicima na području cijele Bosne i Hercegovine.

Zajedničko svim odgovorima iz dobrotvornih društava iz kojih su govorili za Megafon je da zbog pandemije virusa COVID-19 imaju mnogo više zahtjeva za pomoć od ljudi koji su ostali bez posla i javna kuhinja im je trenutno jedini način da porodici i sebi osiguraju bilo kakav obrok.  

Piše: Nermina Šunj – Kušljugić

Malo je koga ravnodušnim ostavila vijest iz decembra 2017. godine da je u Lukavcu otvorena prva javna kuhinja za djecu u Bosni i Hercegovini, Javna kuhinja „Ruke prijateljstva“. A otvorena je zbog 80 djevojčica i dječaka kojima je to bilo jedino mjesto gdje su imali osiguran bar jedan obrok dnevno. Danas je pred kuhinjom red mnogo duži, obrok spremaju za 204 djece, kaže za Megafon.ba Selma Zukić, potpredsjednica Udruženja altruista „Ruke prijateljstva“ iz Lukavca.

Svaki dan novi korisnici

Porast broja korisnika, kaže Zukić, dogodio se u toku pandemije virusa COVID-19 jer su mnogi roditelji ove djece ostali bez posla. 

„Na početku smo imali 80 korisnika ali nažalost taj se broj do sada popeo na 330 korisnika. Djece je 204 a ostali su bolesni i socijalno ugroženi. Napominjemo da je veliki broj osoba „na čekanju“, pošto nismo u mogućnosti da primimo više. I prije pandemije smo imali velikih problema da osiguramo toliko obroka a sad pogotovo.

Javna kuhinja u Lukavcu (Foto: UARP)

Prošlu godinu samo bili na budžetu Općine Lukavac i imali zagarantirano 20.000 KM ali ove godine nas je načelnik Edin Delić „skinuo“ s Budžeta. Obrazloženje je bilo da ne zna ko prima te obroke. Ali da nas je htio primiti na razgovor za ove četiri godine, sigurno bi znao i da smo do sada podijelili oko 400.000 kuhanih obroka“, kaže Zukić.

Ljudi kojima je ranija pomoć uskraćena jer su izvori finansiranja javnih kuhinja smanjeni tokom pandemije, ali i mnogo onih koji su se zbog pandemije i otkaza na poslu našli u teškoj situaciji, svakodnevno kucaju na vrata i drugim humanitarnim organizacijama.

Predsjednik Upravnog odbora Srpskog humanitarnog udruženja „Dobrotvor“, Aleksa Ćebić, kaže da su posljedice pandemije ublažili dobri, nepoznati ljudi koji od prošle godine pomažu. 

„Javna kuhinja Dobrotvor je jedina naša kuhinja, u kojoj se svakodnevno hrani oko 200 lica u stanju najteže socijalne potrebe. Radi se o osobama treće životne dobi, nezaposlenim licima, povratnicima, raseljenim i licima koja zbog trenutnih okolnosti nemaju nikakva primanja i koriste Javnu kuhinju Dobrotvor do dolaska nekih boljih vremena.

Prije pandemije, Kuhinja je nudila i uslugu ručavanja u prostoru naše trpezarije ali zbog aktuelne situacije ova usluga je trenutno obustavljena. U vrijeme prošlogodišnjeg lockdowna kada nije bilo gradskog prevoza i kada je starijim licima bio zabranjen izlazak, Kuhinja je radila dostavu na adrese za sve korisnike.

Preuzimanje donacija za javnu kuhinju (Foto: Dobrotvor)

Finansiranje Kuhinje je toliko složen proces da bi trebalo mnogo vremena da se sve to objasni. Kao i svakoj Kuhinji, nedostaje mnogo stvari ali važno je napomenuti da nam ogromnu podršku daje Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS koji sufinansiraju veliki dio troškova naše Javne kuhinje.

Bez navedenog ministarstva, Kuhinja ne bi mogla funkcionisati.

Iako je odnos vlasti prema javnim kuhinjama često diskutabilan, prošle godine su bili za pohvaliti. U prvim mjesecima rada naše Kuhinje pomoć je bila učestala i u izobilju, bukvalno nas je posjetio i donosio pomoć i neko ko se nikad prije toga nije interesovao za rad Kuhinje. Skoro svaka opština na području Kantona Sarajevo dala je svoju podršku u radu kuhinje. Malu ali ipak značajnu“, kaže Ćebić.

U Sarajevu je procedura ostvarivanja prava na korištenje usluga javnih kuhinja uređena i drugačija u odnosu na druge gradove i kantone. Sve kuhinje su uvezane sa Centrom za socijalni rad te potencijalni korisnik kuhinje neophodnu dokumentaciju podnosi Centru koji ocjenjuje da li podnosilac ispunjava uslove i ako ih ispuni, odobrava mu pravo na kuhinju. Ta dokumentacija je obilna i često korisnici koji su slabijeg zdravlja nisu u mogućnosti “izganjati” sve papire“, kaže Ćebić.

Donacija sve manje, svaka pomoć je dobrodošla

Dijana Muzička, koordinatorica projekata humanitarne organizacije Caritas Vrhbosanske nadbiskupije, kaže da su samo u prvom mjesecu proglašenja pandemije prošle godine imali zahtjev za pomoć od 2.000 osoba.

„Caritas u Bosni i Hercegovini ima pučku kuhinju pri Caritasu Vrhbosanske nadbiskupije i Caritasu biskupije Banja Luke. Caritas biskupija Mostar-Duvno i Trebinje- Mrkan podjelu toplih obroka rade kroz kućnu skrb. Korisnici kuhinja su osobe slabog imovinskog stanja, bez primanja ili s vrlo niskim nedovoljnim primanjima za život.

Kroz servise kuhinje i skrb, 3.000 osoba su korisnici istih, kontinunuirano svaki dan. Nakon proglašene pandemije, prvog zatvaranja u Bosni i Hercegovini, veliki broj osoba je izgubio posao te u periodu od godinu dana broj zahtjeva se uvećao, pa je pomoć kroz jedan mjesec tijekom zatvaranja u 2020. godini prelazila broj od 2.000.

Najveći broj takvih zahtjeva uglavnom je na području Vrhbosanske nadbiskupije. Tijekom perioda srpanj 2020. – listopad 2020. u sklopu akcije pomoći za najugroženije podijeljeno je 1.750 paketa hrane i higijene na prostoru cijele BiH za osobe s invaliditetom i obitelji s više djece, čiji roditelji su radi pandemije ostali bez primanja. Ove pakete smo dijelili isključivo obiteljima koje su bile u potrebi, kao posljedici pandemije COVID-19.

Ni danas stanje nije ništa bolje jer pandemija i dalje nije prošlost, pa su zahtjevi svakodnevni, od starih i novih korisnika.

Pučka kuhinja u Sarajevu (Foto: Caritas)

Caritasi na nadbiskupijskoj razini koji rade s korisnicima pokušavaju odgovoriti na izazov i pomoći svima koji zatraže pomoć, iako je to povremeno jako teško jer Caritas ovisi od donacija. Donacije su mnogo manje. Projektni grantovi su namjenski i kao takvi nije ih moguće prenamjeniti za izazov koji je aktualan. Nenamjenske donacije u novcu su s druge strane fleksibilne i njih je jako lako namijeniti konkretno za pomoć kao što je hrana, liječenje ili higijena. Naravno donacije u materijalnim dobrima u hrani i higijeni su uvijek dobrodošle“, kaže Muzička.

Kenan Vrbanjac, predsjednik jedne od najvećih dobrotvornih organizacija u Bosni i Hercegovini, Humanitarne organizacije „Merhamet“ MDD, kaže za Megafon da bez obzira na ogromnu infrastrukturu širom zemlje i veliku pomoć donatora, zbog pandemije imaju  dodatne troškove jer se broj korisnika pomoći naglo povećao i pored redovnih korisnika brinu i o građanima koji svakodnevno kucaju na vrata Merhameta. Samo u prošloj godini podijelili su pomoć u vrijednosti 7 miliona KM.

„Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet u svojih 40 narodnih kuhinja, zajedno sa punktovima na kojima se dijele topli obroci, svakodnevno hrani oko 8.000 socijalno ugroženih građana širom Bosne i Hercegovine.

Merhamet ima devet regionalnih odbora koji, opet, imaju svoje osnovne odbore u mnogim gradovima naše zemlje. Svaki naš regionalni odbor, osim Regionalnog odbora „Merhameta“ Goražde, ima svoje narodne kuhinje u kojima se svakodnevno pripremaju i djele topli obroci našim korisnicima.

Uskoro otvaranje Narodne pekare u Goraždu

Naša najveća Narodna kuhinja, koja je i najveća narodna kuhinja u BiH je Imaret u Tuzli koja ima oko 2.400 korisnika. Osim u Tuzli, ova Narodna kuhinja distribuira obroke socijalno ugroženim porodicama u još četiri općine u Tuzlanskom kantonu.

Proizvodnja hrane za korisnike (Foto: Merhamet)

Početkom marta, Merhamet je u okviru Narodne kuhinje Imaret u Tuzli otvorio i svoju prvu pekaru u Bosni i Hercegovini, u kojoj se proizvodi hljeb za svih 2.400 korisnika. „Merhamet“ planira otvaranje pekara i u drugim gradovima. Shodno inicijativi naše američke partnerske organizacije LDS Charities, koja je finansirala igradnju pekare u Tuzli, uz podršku Grada Tuzla, prva naredna pekara će biti izgrađena u Goraždu, gdje planiramo uskoro otvoriti i narodnu kuhinju. Ta iskustva ćemo prenijeti i u druge gradove gdje Merhamet ima svoje kuhinje.

Merhamet, osim u Tuzli, ima svoje narodne kuhinje u Sarajevu, Zenici, Maglaju, Zavidovićima, Jablanici, Bihaću, Travniku, Novom Travniku, Jajcu, Donjem Vakufu, Kaknju, Brezi i drugim gradovima.

Zahvaljujući našem poljoprivrednom imanju u Zavidovićima, Merhamet za potrebe kuhinja proizvodi godišnje oko 70 tona povrća. Na istom imanju imamo i naš mali pogon na proizvodnju tjestenine, takođe za naše kuhinje.

Jedan od naših glavnih projekata je akcija „Kurban“ koju provodimo svake godine. Zahvaljujući toj akciji i povjerenju koje građani ukazuju Merhametu, obezbjeđujemo meso tokom cijele godine za naših 8.000 korisnika.         

S obzirom da od države, bolje reći naših vlasti na svim nivoima, nismo imali pomoć, osim Grada Tuzle i gradonačelnika Jasmina Imamovića koji su naše aktivnosti u borbi protiv COVID-a podržali sa iznosom od 100.000 KM, Merhamet je u periodu pandemije imao velike dodatne troškove, s obzirom na to da je pored svojih redovnih korisnika, morao brinuti i o građanima koju su svakodnevno tražili pomoć od nas. Trošili smo naše resurse, ali smo zahvaljujući našim donatorima koji nas nisu ni ovoga puta iznevjerili uspjeli da se izborimo sa novonastalim okolnostima. Imali smo znatnu pomoć i od naših organizacionih jedinica iz Zapadne Evrope, poput Merhameta Švedske i Njemačke.

Radi potpunijeg utiska, napomenuću da je Merhamet u 2020. godini podijelio pomoć u vrijednosti većoj od 7 miliona KM.

Djelatnici i volonteri rade uprkos riziku da se i sami razbole

Sa pojavom pandemije koronavirusa, Merhamet je prilagodio svoj rad i aktivnosti novonastalim okolnostima. Merhametovi timovi, uposlenici i brojni volonteri tokom pandemije stigli su na svaku adresu onih kojima je pomoć bila neophodna.

Merhamet je cijelo vrijeme morao brinuti i o brojnim građanima koji su se, zbog izgubljenog radnog mjesta i drugih razloga, našli u teškoj materijalnoj situaciji.

Broj korisnika pomoći Merhameta usljed pandemije se naglo povećao ali, hvala Bogu, Merhamet je uspio odgovoriti i u ovoj situaciji“, kazao je Vrbanjac i zahvalio se osoblju i volonterima za veliki posao koji rade rizikujući da se i sami zaraze virusom COVID-19.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.