Utorak, Januar 22

METEOALARM: Udišemo mnogo više otrova nego što nam se saopćava

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Piše: Maida Varga

Sa zimom iznova počne borba s enormnim zagađenjem zraka i tada se zbog visoke koncentracije smoga pale meteoalarmi, analiziraju statistike o oboljelim od kardiovaskularnih i plućnih bolesti. Međutim, osim sumpordioksida, udišemo otrove kojih u zraku ima tokom cijele godine, a da o tome ne znamo ništa.  

Smrtonosni „prizemni ozon“

Najveći zagađivači zraka su industrija, saobraćaj, energetika, poljoprivreda i ložišta u domaćinstvima.

Primarne lebdeće čestice su fina prašina koja nastaje u cestovnom saobraćaju, proizvodnji energije, kao i u domaćinstvima sagorijevanjem fosilnih goriva i biomase.

Što su manje lebdeće čestice, štetnije su za ljudsko zdravlje.

Granična vrijednost srednje godišnje koncentracije lebdećih čestica PM 10 (40 mikrograma po metru kubnom) je prekoračena na svim mjernim stanicama osim na Ivan Sedlu i Jajcu .

Granična vrijednost srednje godišnje koncentracije lebdećih čestica PM 2,5 (25 mikrograma po metru kubnom) prekoračena je na svim mjernim stanicama u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Lebdeće čestice mogu izazvati bolesti kardiovaskularnog i disajnog sistema, a u ekstremnim slučajevima i izazvati rak pluća.

Sumpordioksid nastaje spaljivanjem sumpora na zraku. Riječ je o bezbojnom gasu zagušljivog mirisa. Rastvara se u vodi pri čemu nastaje sumporasta kiselina. Oslobađa se u atmosferu u proizvodnji energije, industrijskoj proizvodnji kao i izgaranjem fosilnih goriva u domaćinstvu.

Šteti zdravlju ljudi stvaranjem sekundarnih čestica, te doprinosi zakiseljavanju tla i kopnenih voda.

Granična vrijednost srednje godišnje koncentracije sumpordioksida (50 mikrograma po metru kubnom) je prekoračena na svim mjernim mjestima u Tuzlanskom i Zeničko – dobojskom kantonu.

Saobraćaj, proizvodnja energije, industrijska proizvodnja i domaćinstva su glavni izvori zagađenja azotnim oksidima. Kao i sumpordioksid, azotni oksidi štete zdravlju ljudi stvaranjem sekundarnih čestica i doprinose stvaranju kiselih kiša.

Amonijak se ispušta u atmosferu u aktivnostima povezanim sa upotrebom azotnih đubriva u poljoprivredi. Sastavni je dio sekundarnih čestica i veoma je opasan za zdravlje ljudi.

Granična vrijednost srednje godišnje koncentracije azotnog dioksida (40 mikrograma po metru kubnom) prekoračena je na mjernoj stanici Otoka (Sarajevo).

Isparljiva organska jedinjenja su vrsta zagađivača koji nastaju upotrebom rastvarača u industriji, saobraćaju, proizvodnji energije i u domaćinstvima.

Isparljiva organska jedinjenja i azotni oksidi su osnovni uzročnik nastanka troposferskog ozona ili takozvanog prizemnog ozona.

Treba razlikovati ozon u stratosferi koji ima ulogu upijanja ultraljubičastog zračenja (UVC i UVB) i bez kojeg život na zemlji ne bi bio moguć, od prizemnog ozona koji je veoma štetan za ljudsko zdravlje.

U manjim koncentracijama prizemni ozon iritira očnu sluznicu, grlo, nos i disajne puteve, dok u velikim koncentracijama može biti smrtonosan.

Prizemni ozon ili troposferski ozon je sastavni dio gradskog smoga.

Najviše koncentracije prizemnog ozona su ljeti u gradskim visinskim lokalitetima.

Najveći broj dana sa prekoračenjima propisanih vrijednosti prizemnog ozona imaju mjerne stanice Ilidža i Bjelave (Sarajevo), a u prethodnim godinama i Jajce.

Zagađenje zraka negativno utiče na kvalitet vode i tla te nanosi štetu i ekosistemima, a najveću štetu prave upravo sitne čestice, azotni oksidi i prizemni ozon.

Neke supstance kao što su arsen, kadmij, nikal, benzopiren su kancerogene i mutagene supstance, zbog čega dolazi do nasljednih promjena te nije moguće odrediti nivo ispod kojeg ne predstavljaju opasnost.

S obzirom na to da zagađen zrak zagađuje i tlo i vodu, samim tim utiče i na kvalitet hrane, možemo zaključiti da su negativni uticaji svih pobrojanih supstanci na ljude i prirodu uopšte mnogo kompleksniji nego što prosječan građanin zna.

Mjerenje zagađujućih materija vrši se na 18 mjernih stanica u FBiH, međutim, važno je napomenuti da pojedinačna i kratkoročna mjerenja nisu potpuno relevantna za cjelovitu sliku i mogu biti varljiva, te se vrijednosti zagađivača najbolje mogu izraziti nakon mjerenja cijele godine. Zbog toga smo u ovoj analizi koristili posljednji objavljen Godišnji izvještaj o kvalitetu zraka za 2017. godinu Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Jedna od poznatih poslovica kaže da prirodu nismo naslijedili od svojih predaka, nego posudili od svojih potomaka. Međutim, malo je pokazatelja da vlasti u FBiH, odnosno državi, imaju sluha za ovaj iznimno važan segment života od kojeg u konačnici ovisi i ekonomski razvoj zemlje.   

Vrijeme je za ozbiljan, sistemski rad

Podaci koje smo naveli odavno su alarm za početak sistemskog rada na smanjenju zagađenja zraka, a neki od načina su smanjenje potrošnje uglja u industriji, zamjena potrošnje uglja i nafte plinom u domaćinstvima i motornim vozilima.

Naravno, država bi trebala pomoći građanima subvencioniranjem cijene plina kako bi to bilo moguće i prihvatljivo.

Jedno od efikasnijih rješenja bilo bi i utopljavanje objekata jer bi se, prema nekim procjenama, potrošnja energije smanjila za 40 posto, a time bi se smanjila i emisija zagađujućih materija u atmosferu.

Korištenje hibridnih i električnih automobila također bi imalo efekta. I u ovom slučaju od iznimnog značaja bilo bi smanjenje troškova registracije takvih vozila.

Naravno, sve pobrojano bilo bi izvodljivo uz ozbiljnu strategiju za rješavanje problema zagađenja zraka te sistemsku podršku države.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.