Subota, 24 Februara

Ko je zakinut prijedlogom federalnog „korona zakona“?

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Piše: Nedžad Kušljugić

Prema konačnoj verziji Prijedloga zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je Vlada FBiH dostavila federalnim parlamentarcima, Član 4 predviđa pravo na subvencioniranje poreza i doprinosa poslodavcima koji, počevši od obračuna i isplate plaća za april ove godine, a na osnovu evidentiranog fiskalnog prometa, imaju pad ostvarenog prometa u tom mjesecu za 20 i više posto u odnosu na ostvareni prosječni promet u januaru i februaru 2020. godine.

Nisu uvažene specifičnosti djelatnosti

Prijedlog podrazumijeva da ovo pravo mogu ostvariti poduzetnici koji su izmirili doprinose i poreze zaključno sa februarom 2020. godine.

Iako je intencija zakona da se sačuvaju postojeća radna mjesta čini se da će, ukoliko predloženi prijedlog ne bude korigovan u Parlamentu FBiH, značajan broj privrednika koji zapošljavaju veliki broj radnika ostati bez subvencija jer Vlada u svojim kalkulacijama nije uvažavala specifičnosti određenih privrednih oblasti i ovisnost njihovog poslovanja o vremenskim uslovima.

Vlada je prilikom izrade Prijedloga pojednostavila problem bazirajući se isključivo na dva segmenta problema: fiskalni promet na jednoj strani i sredstva koja Vlada može „namaći“ na drugoj strani.

Na taj način je mjere subvencioniranja svela na subvencioniranje minimalnih doprinosa uglavnom samostalnim djelatnostima, te pravnim licima iz oblasti ugostiteljstva, turizma i trgovine, odnosno, uglavnom onih koji u svom poslovanju ostvaruju dnevni promet.

Analiza poslovanja preduzeća i negativnih varijacija u njihovom poslovanju ne može se bazirati isključivo na parametrima utvrđenim na osnovu fiskalnih prometa, pri tome zanemarujući specifičnosti privredne grane, sezonskih oscilacija poslovanja u određenim djelatnostima, ovisnosti određenih subjekata o vremenskim uslovima, specifičnosti poslovanja subjekata u uslovima mjera ograničenog kretanja.

Vlada se nije bavila firmama čiji fiskalni promet u određenom mjesecu ne mora da znači i prihod u tom mjesecu. „Razgraničavanje prihoda“ iskazujući ga u momentu kada se prihod ostvario, bez obzira da li je izdata faktura ili ne nalaže i Zakon o PDV-u, što implicira da se Vladin predloženi model može ispravno primijeniti u djelatnostima koje iskazuju dnevni fiskalni promet, dok je istovremeno kod usluga, građevinarstva ili proizvodnje ovakav model besmislen.

U praksi se može desiti da datum fiskalnog računa može biti početkom januara 2020. godine a da je značajan dio usluga izvršen u decembru 2019. godine. Ili u slučajevima proizvodnje gdje se može desiti, recimo kod ino isporuka, da je izvoz fakturisan i obavljen u januaru ili februaru 2020. godine a da se proizvodnja za taj izvoz realizirala u novembru ili decembra 2019. godine.

S obzirom na to da se u ovim slučajevima radi uglavnom o velikim firmama koje zapošljavaju značajan broj radnika, ovakav „propust“ može uzrokovati značajna otpuštanja u tim firmama.

Prijedlogom su najviše zakinuti građevinari.

Poznato je da se u građevinarstvu u januaru i februaru inače najmanje radi i da radove diktiraju vremenske prilike. Realno je u ovoj oblasti, da uz povoljne vremenske prilike, čak i uz uticaj pandemije koronavirusa, građevinari naročito u niskogradnji u aprilu ne zabilježe veliki pad prihoda u odnosu na januar i februar, jer je u tim mjesecima mala uporediva osnovica, a što im je po Prijedlogu uslov da ostvare pravo na subvencije.

Ova činjenica će naročito doći do izražaja u narednim mjesecima.

Sličan je slučaj i sa proizvodnjom voda, sokova, piva, čiji prihodi takođe značajno zavise od vremenskih oscilacija. U ovim djelatnostima lijepo vrijeme znači i veće prihode. Imajući u vidu da su januar i februar u ovim oblastima tradicionalno „slabi“ te da će sa povećanjem broja sunčanih dana njihovi prihodi rasti, može se očekivati da i ove firme neće zadovoljavati postavljeni kriterij za subvencioniranje, da im prihodi budu manji nego u uporednim mjesecima.

I u ovom slučaju radi se o privrednoj oblasti u kojoj je zaposlen veliki broj radnika.

S obzirom na to da pravo na subvencioniranje ne mogu ostvariti poduzetnici koji nisu izmirili poreze i doprinose za zaposlenike zaključno sa februarom 2020. godine, postavlja se pitanje šta će biti sa pravnim licima koji kasne sa plaćanjem obaveza po osnovu poreza i doprinosa jer imaju značajna dospjela potraživanja od javnih preduzeća kojima gazduje Vlada Federacije BiH. Neizmirenje dugovanja za poreze i doprinose može biti direktna posljedica neizmirenih dugovanja javnih preduzeća.  

Pomenuti pravni subjekti su, prema predloženom rješenju za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa dva puta zakinuti. Jednom što se moraju kreditirati jer javna preduzeća kasne sa plaćanjem obaveza, a drugi put ovim Prijedlogom zakona kojim su, opet ne svojom krivicom, zakinuti za subvencioniranje doprinosa.

Također, Vladine mjere subvencioniranja poreza i doprinosa nisu dovoljne poduzetnicima kojima je mjerama Kriznog štaba FBiH zabranjen rad i koji su time onemogućeni da ostvare bilo kakav prihod.  

Nemaju smanjen promet ali su nelikvidni

Zakon vrlo malo tretira i privredne subjekte koji ostvaruju kontinuirane neumanjene prihode, ali koji zbog nelikvidnosti njihovih kupaca neće moći ostvariti pravo na subvencioniranje doprinosa.

Postoji mogućnost da određeni privredni subjekti budu prinuđeni otpisati dio fakturisanih potraživanja zbog stečaja ili likvidacije privrednih subjekata koji neće „preživjeti“ neminovnu ekonomsku krizu.

Vrlo je vjerovatno da se većina ovih privrednika neće moći izboriti sa ekonomskim posljedicama pandemije a što će u konačnici značiti i da su mjere koje se iz federalne Vlade danima pompezno najavljuju ograničavajuće, nedovoljno analizirane i nepotpune, što znači i da posljedice pandemije na privredu mogu biti pogubnije nego što nam federalna Vlada predstavlja.

Vezani tekst: Vladine mjere u privredi usmjerene na kreditiranje ne i naknadu štete: Otpuštanje radnika je neminovnost

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.