Srijeda, August 12

Vladine mjere u privredi usmjerene na kreditiranje ne i naknadu štete: Otpuštanje radnika je neminovnost

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Štete u poslovanju će veoma malo ili nikako trpjeti javni sektor, penzioneri, zdravstvo, a ogromne posljedice osjetit će isključivo realni sektor, tako da nema utemeljenja priča da će svi podjednako nositi teret ekonomske krize prouzrokovane pandemijom koronavirusa

Piše: Nedžad Kušljugić

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić (SDA) je gostujući u Dnevniku 2 Federalne televizije 19.  marta, nakon sastanka sa predstavnicima Ekonomsko – socijalnog vijeća FBiH, banaka u FBiH, Udruženja poslodavaca FBiH i Agencije za bankarstvo FBiH, govorio o usvojenom Programu aktivnosti Vlade FBiH za stabilizaciju privrede i saniranje posljedica pandemije koronavirusa.

Bez teških pitanja

Novalić nije propustio da se pohvali “da trećina ove vlade dolazi iz privrede i da imamo dovoljno resursa, dovoljno znanja, dovoljno finansijskog potencijala i svakog drugog materijalnog potencijala da preživimo ovu krizu”.

U uglavnom monologu, bez “teških pitanja”, premijer Novalić najprije je govorio o smanjenju poreza na dohodak obrtnicima koji plaćaju porez na dohodak u paušalnom iznosu. Odobreni procenat izgleda veliki, ali su nominalni iznosi zanemarivo mali. “Paušalcima” se tim iznosima može spasiti jedan od 22 mjesečna radna dana.

Zatim je govorio o izdvojenim sredstvima zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH: kliničkim centrima 30 miliona KM, kantonalnim bolnicama 21 milion i civilnoj zaštiti 23 miliona KM, kao da su ta sredstva došla iz neke posebne aktivnosti Vlade, a ne sredstva koja su već postojala u Budžetu i samo su sada preusmjerena u navedene svrhe. 

Iako se u intervjuu govori o ogromnim ciframa koje je obezbijedila Federalna vlada, činjenica je da veći dio od milijardu maraka koje Federacija BiH planira ubrizgati u privredu Federacije čine kreditna sredstva inostranih i domaćih banaka, koja će kroz povoljne kreditne linije, a čiju će realizaciju voditi komercijalne banke, uglavnom biti usmjerena na mjere jačanja likvidnosti firmi čije poslovanje trpi posljedice pandemije koronavirusa.

Premijer Novalić kao ni Vlada, u saopćenju objavljenom na njihovoj web stranici, nisu naveli da su sredstva namijenjena privredi nepovratna sredstva.

Posrednik između banaka i privrednika

Federalna vlada svoje je mjere bazirala na tuđim parama, i u ovom slučaju ona je prije svega protočni bojler između domaćih i stranih banaka na jednoj strani i pravnih i fizičkih lica korisnika kredita za tekuće poslovanje na drugoj strani.

Čak i sredstva koje obezbjeđuje Federalna vlada su sredstva iz budžetskih rezervi i sredstva državnih banaka, dakle javni, naš novac, koji će se zajedno sa sredstvima ino kreditora u konačnici opet vratiti odakle je i došao, u budžet i domaće i ino banke.

Istovremeno turistički sektor je u kolapsu, javni prijevoz i transportni sektor takođe, brojne su firme koje imaju poslovne odnose sa privrednim subjektima iz država u regiji i Evropi bilo kao kupci ili dobavljači, a koje su privremeno morale obustaviti poslovanje jer ne mogu uvesti sirovine, ne mogu pružiti usluge u inostranstvu jer radnici ne mogu fizički ući u te države.

Obustavljen je rad ugostiteljskih objekata za pripremanje i prodaju hrane i pića, restorana, picerija, slastičarni, salona za ljepotu, nargila barova, kafe barova, disko-barova, čajdžinica, kafea. Njihovi vlasnici očekivali su da Vlada preuzme obaveze za plate i doprinose zaposlenika do momenta otvaranja tržišta. Sredstva namijenjena za očuvanje likvidnosti neće promijeniti činjenicu da će vlasnici tih objekata trpjeti gubitke zbog smanjenja prihoda.

Da li će to zaštiti radna mjesta?

Vlasnici kapitala u realnom sektoru će svoje gubitke prefakturisati svojim radnicima, bilo kroz smanjenje dnevnica ili otpuštanjem. Mali je procenat onih koji će “trpjeti troškove koje neće pratiti prihodi”.

Smanjenje zaposlenosti i povećanje nezaposlenosti povećat će konkurenciju među nazaposlenima, što će smanjiti cijenu rada na tržištu, čime će vlasnici kapitala nadoknaditi svoje gubitke.

Opet će najveće gubitke podnijeti zaposleni u realnom sektoru. 

Uspostava Koordinacionog odbora za stabilizaciju privrede i saniranje posljedica pandemije koronavirusa, na čijem čelu je federalna ministrica Edita Đapo (SBB), a u čiji rad će biti uključeni predstavnici poslodavaca i sindikata te eksperti, neće promijeniti suštinu: mjere nisu nikakva mudrost već su prije svega birokratsko razvlačenje pameti od kojih će jedinu korist imati Federalna vlada i komercijalne banke.

Kad može kredit za budžet zašto ne može za štetu koju trpi realni sektor

Federalni premijer je kazao da je Federacija BiH smanjila vanjski dug za milijardu maraka i da se u istom iznosu može ponovo zadužiti.

Pitanje za Federalnu vladu: ako je sve tako kako tvrdi premijer, zašto se ne uzme pomenuta milijarda maraka novih kredita i da se tim sredstvima bespovratno refundira određeni procenat plata, doprinosa i poreza svim firmama u Federaciji, uz uslov da nema otpuštanja radnika te da se pored toga i dodatno pomognu najugroženiji sektori?

Tek bi tada pomenute mjere imale svrhu.

Megafon.ba

Dijeli.

1 komentar

  1. Vas sve treba otpustiti..dozivotna..ostaviti samo GDIN RADONCICA..sposobnog..radnog da izabera 5 ljudi uz sebe..da i BIH..napokon krene naprijed

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.