Srijeda, 24 Aprila

Ko će se „ogrijati“ ove zime (4): Velika potražnja za ogrjevnim drvetom, građani kupuju na vreću

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Zabrana izvoza ogrjevnog drveta nije, kako se očekivalo, smanjila njegovu cijenu u Bosni i Hercegovini. Suprotno očekivanjima, cijene su porasle, a ogrjeva nema dovoljno. Prodavači ga jedva uspijevaju nabaviti, ljudi sve češće kupuju na vrećicu, a najugroženija kategorija – penzioneri, kupuju na rate iako na naručeno čekaju mjesecima. I dok Vijeće ministara BiH zabranu planira produžiti, proizvođači ogrjevnog drveta traže njeno potpuno ukidanje, jer im propadaju višemilionski poslovi sklopljeni ranije sa inostranim partnerima, a kažu da domaće tržište mogu podmiriti.

Piše: Enisa Alibalić

Penzioneri sa područja Tuzlanskog kantona mjesecima čekaju isporuku ogrjevnog drveta koju su naručili putem zadruge Udruženja penzionera Tuzla. Platili su već četiri rate, ali naručenog nema.

Ahmet Pirić iz ove zadruge kaže kako mu svakodnevno dolaze penzioneri da pitaju kada će ogrjev koji su naručili doći, ali da on nema odgovor.

ZBOG SKUPLJEG PELETA POTROŠAČI SE VRAĆAJU UGLJU I DRVETU

„Oni od svojih mizernih primanja izdvajaju svaki mjesec ratu ni za šta. Ja ne znam kada će njihova narudžba doći. Zovem svakodnevno i pitam, 256 penzionera je naručilo što ugalj, što drva, ali jednostavno ne dolazi. Ne mogu da nam obezbijede tih još 600 tona uglja i oko 50 tona drva. Žao mi penzionera najviše mada i autoprevoznika. Znam, čekaju 15 dana da natovare jednu turu“.

Ahmet Pirić iz zadruge Udruženja penzionera Tuzla (Foto: E.A./Megafon)

Iz Autoprevozničke kuće „Mešković d.o.o.“ Tuzla za Megafon kažu da je interesovanje za ogrjevno drvo poraslo uporedo sa enormnim rastom cijene peleta.

„Mnogo ljudi se vraća na stari način zagrijavanja – ugalj i drvo mada je i drvo poskupilo. Otprilike oko 130 maraka je metar rezanog drveta za ovu godinu na području Tuzlanskog kantona, a prošle godine je bilo oko 110 maraka. Na to su uticale i cijene goriva. Gorivo je prošle godine bilo oko 2,20, sada je 3,60 otprilike. Mi drva nabavljamo preko „Šumarije TK“, a najčešće isporučujemo penzionerima. Cjelokupan proces traje i po dva, tri mjeseca. Teško je doći na red u ovoj situaciji. Zabrana izvoza nama ništa nije pomogla. Cijena je čak i skočila. Ovi koji se bave preradom drveta i izvozom skladište ta drva i čekaju da se odluka ukine“, kaže Ahmet Mešković.

Lokalni prodavci kažu da građani kupuju male količine drveta (Foto: E.A./Megafon)

Žale se na ovo i trgovci koji ogrjevno drvo prodaju na lokaciji u blizini Hametove pijace u Tuzli. Kažu da je odluka o zabrani izvoza donesena očito bez ikakvog razloga i bez konsultacije sa bilo kim, jer je svima napravila samo probleme.

„Mi drvo nabavljamo po 100 maraka, a prodajemo po 130 i to ako uspijemo naći. Sve manje i manje svugdje ima gdje smo do sada nabavljali. I onda gorivo poskupilo, dok odemo, pa čekamo da natovarimo barem po jednu turu, a onda je ne možemo prodati ni za deset dana. Nema narod para. Dođu, gledaju, pitaju… Kažu može li na vrećicu, nemaju ni za metar“.

Zabrana izvoza peleta i ogrjevnog drveta donesena je u junu i ističe 24. septembra. Vijeće ministara je planira produžiti do kraja godine. Protiv ovoga se bune proizvođači drveta. U Republici Srpskoj su osnovali udruženje putem kojeg djeluju. Traže da se odvoje od proizvođača drveta i da im se dozvoli izvoz. Kažu da imaju od ranije dogovorene poslove sa inostranim kompanijama i da, ako ne uspiju ispoštovati rokove, mogu doći u situaciju da ih te kompanije tuže.

Različiti interesi, od potrošača, prodavaca sirovina, proizvođača do distributera i prevoznika (Foto: E.A./Megafon)

„U ovom trenutku mi imamo oko 110 hiljada paleta, ogrjevnog drveta na lageru spremnog da se isporuči po ugovorenim poslovima. To je oko 100 miliona eura u novcu. Neki od proizvođača su naplatili i avans, a ne uspijevaju da obave posao. Uz to, dok ova zabrana traje, mi koji smo poslodavci imamo mjesecima neuposlene vozače koji će nas, potraje li ovo, trajno napustiti. Mi smo dogovorili fiksnu cijenu za domaće tržište i možemo ga podmiriti, a ovo što nam zabranjuju izvoziti je često i proizvod koji domaće tržište u tom obliku uopšte ne traži.

Ovime je ugrožen rad 160 firmi iz Republike Srpske. Ista je sigurno slika i u Federaciji samo što oni nemaju urađenu bazu podataka“, kaže za Megafon Đorđe Brkić, iz firme Es-trade d.o.o. Banja Luka.

RAZGOVORI O PRODUŽENJU VAŽENJA ODLUKE O ZABRANI IZVOZA

O odluci kojom se do 24. septembra zabranjuje izvoz peleta i ogrjevnog drveta u petak (16. septembra) je sa predstavnicima entitetskih ministarstava i privrednih komora razgovarao ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac. Usaglašeno je da je neophodno produžiti primjenu odluke. U narednim danima će obaviti šire konsultacije u vezi sa mogućnošću izuzimanja ogrjevnog drveta iz zabrane izvoza. Planirano je uraditi analizu snabdjevenosti tržišta i u skladu s tim po mogućnosti prijevremeno ukinuti zabranu izvoza ili modificirati rješenja.

VEZANI TEKSTOVI:

Ko će se „ogrijati“ ove zime (1): Kad krene izvoz peleta u Italiju cijene će tek tada da divljaju

Ko će se „ogrijati“ ove zime (2): Korisnici centralnog gradskog grijanja najmanje brinu

Ko će se „ogrijati“ ove zime (3): Prebacivanje dubioza na potrošače je udar na džepove građana

(U nastavku serijala čitajte šta su nam odgovorili iz Centralnog grijanja Tuzla, šta potrošači mogu očekivati naredne sezone grijanja)

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.