Četvrtak, Juni 4

Kako čitati statistike o zaraženima virusom COVID -19

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Autorica: Maida Varga

Od proglašenja pandemije virusa COVID-19 (koronavirusa) svakodnevno nam se plasiraju brojne statistike o oboljelima, procentu smrtnih slučajeva među potvrđenim slučajevima, broju novozaraženih osoba. Međutim, statističke podatke treba tumačiti vrlo oprezno, jer znaju biti i posljedica drugih faktora kao što su: ukupan broj stanovništva, broj testiranih slučajeva, demografske karakteristike stanovništva (prosjek godina) ili kvalitet zdravstvenog sistema.

Više testiranih, veća vjerovatnoća otkrića zaraženih

Veći broj testiranih slučajeva doprinijet će identifikaciji zaraženih osoba sa blažim simptomima bolesti koje ni oboljeli ne prepoznaju, a što će dovesti do povećanja broja slučajeva zaraženih osoba. S druge strane, veći broj testiranih slučajeva, zbog povećanja ukupnog broja zaraženih osoba, može uticati na procentualno smanjenje broja umrlih.

Njemačka je, primjera radi, obavila 1.728.357 testiranja a imaju 143.342 zaraženih. Procenat smrtnosti među zaraženima je 3,1 posto.

Belgija ima 153.778 testiranih slučajeva, a 38.496 zaraženih, pri čemu je procenat smrtnosti u odnosu na broj zaraženih 14,7 posto.

Bosna i Hercegovina ima 1.285 oboljelih od koronavirusa a ukupno testiranih je 17.818 osoba. Smrtnost je 3,7 posto među potvrđenim slučajevima.

Na broj smrtnih slučajeva utiču i demografske karakteristike stanovništva, kao što je prosjek godina stanovništva neke zemlje. Tako na primjer, prosjek godina stanovništva u Italiji je 45,5, u Francuskoj 41,4, Holandiji 42,6, a procenat smrtnosti među zaraženima je: 13,2 posto Italija, 13 posto Francuska, 11,4 posto Holandija. S druge strane, Senegal ima samo 5,6 posto stanovništva starijeg od 60 godina, procenat smrtnosti među zaraženim je 0,9 posto, a broj umrlih na 100.000 stanovnika je 0,02.

Broj smrtnih slučajeva zavisi i od gustoće naseljenosti stanovništva te o brojnim drugim parametrima kao što je kvalitet zdravstvenog sistema.

Isto tako moguće je da na broj zaraženih utiču i (ne)spremnost institucija na brzo širenje virusa te pravovremene mjere prevencije koje su poduzete u nekoj zemlji.

Razvijene zemlje Evrope i Sjeverne Amerike lošije su prošle tokom pandemje bez obzira na kvalitet zdravstvenog sistema.

Mnoge zemlje Afrike koje imaju loš zdravstveni sistem, za sada imaju mali broj zaraženih i male procente smrtnih slučajeva među zaraženim osobama. Mogući razlozi su mlađe stanovništvo, rijetko naseljena područja, viša temperatura koja ne pogoduje virusima (što još nije potvrđeno kod COVID-19), loše saobraćajne komunikacije ali i upravo slab zdravstveni sistem koji još nije detektirao pravo stanje.

Svjetska zdravstvena organizacija je 17. aprila 2020. godine upozorila da bi upravo Afrika mogla biti sljedeće žarište zaraze jer je u proteklih sedam dana broj zaraženih na tom kontinentu porastao za 51 posto, a broj umrlih za 60 posto.

Bogatije zemlje, više testova

Osnova za kvalitetne statističke podatke je, između ostalog, i u velikom broju testiranih slučajeva. Podaci o broju testiranih osoba pokazuju da je najveći broj testiranih u 12 od 20 članica grupe najrazvijenijih država G20. Ostale siromašnije države, među kojima su i zemlje Zapadnog Balkana, imaju mali broj testiranih slučajeva te zavise od saradnje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim institucijama UN-a kako bi dobile pomoć u testovima i na taj način imale precizniju sliku o stanju zdravlja stanovništva u vrijeme pandemije.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.