Subota, Oktobar 20

JAVNI DUG BIH: Tri prespavane godine

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Piše: Nedžad Kušljugić

Javni dug Bosne i Hercegovine od 11,3 milijarde KM (5,8 milijardi eura) u poređenju s razvijenijim zemljama nije zabrinjavajući. Međutim, kada bh. vlasti pojašnjavaju tu činjenicu ne navode konkretne razloge zaduženja, niti prilikom poređenja navode podatke kako zaduženije zemlje koriste međunarodne kredite. Nije problem visina zaduženosti nego činjenica da je veliki procenat duga otišao na pokrivanje javne potrošnje. Samo u 2017. godini je 15 posto novih zaduženja bilo namijenjeno punjenju budžeta!  

U FBiH smanjenje, u RS povećanje javnog duga

Prema Informaciji Ministarstva finansija i trezora o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine do 31. decembra 2017. godine, dug Federacije BiH je 5,9 milijardi KM, a Republike Srpske 5,3 milijarde KM.

Vanjski dug Federacije u odnosu na 2014. godinu, dakle za vrijeme aktuelnog mandata federalnog premijera Fadila Novalića (SDA), smanjen je za skoro 465 miliona KM, dok je unutrašnji dug veći za 39 miliona KM.

Ukupno smanjenje javnog duga Federacije do kraja 2017. godine u odnosu na 2014-tu iznosilo je oko 425 miliona KM.

Vanjski dug Republike Srpske u istom periodu povećan je za 62 miliona KM, a unutrašnji za skoro 182 miliona KM, što je ukupno povećanje u mandatu premijerke Željke Cvijanović (SNSD) za skoro 244 miliona KM.

Vlast u u Federaciji BiH, ali u Republici Srpskoj nam svako malo servira vijesti da se u BiH odvijaju pozitivni ekonomski procesi „samo što se to još uvijek ne vidi“, međutim, činjenice s terena su mnogo drugačije.

Informacija da je smanjen javni dug bila bi vijest kada bi se govorilo o državi koja je u prethodnim godinama investirala milijarde u infrastrukturu i ukupan ambijent za razvoj privrede. Tada bi  informacija značila da se osjete efekti od investicija koje su rezultat kreditnog zaduženja. Javni dug u takvim situacijama je čak opravdan.

Stvaraju se na taj način i pretpostavke za strane investicije.

Međutim u BiH je od rata do danas uloženo manje od 14 milijardi KM (7,158 milijardi eura) direktnih stranih investicija.

Istovremeno su u Hrvatskoj, samo u 2017. godini strane investicije iznosile 9,8 milijardi kuna (2,5 milijardi eura), a u Srbiji 2,1 milijardu eura.

Javni dug Republike Hrvatske je 283 milijarde kuna (38 milijardi eura), a Srbije 23 milijarde eura.

Možemo li govoriti da smo razvijeniji ili da racionalnije trošimo novac od Srbije ili Hrvatske zato što imamo četiri, odnosno, sedam puta manji dug?

Naravno da ne. U ekonomiji kao i u životu važno je na što se zadužujemo i velika je razlika između zaduženja za tekuću potrošnju i investicija koje će nam u budućnosti stvoriti novi proizvod i novu vrijednost.

U tom smislu, smanjenje javnog duga u FBiH i neznatno povećanje u Republici Srpskoj, koja je još drastičniji primjer, ne znači da se vlast u BiH ponašala odgovorno prema javnim finansijama, nego u većini slučajeva znači da su nas kreditno zaduživali da bi vraćali postojeće kredite.

Takođe znači da BiH nije kreditno sposobna za povlačenje značajnih kreditnih sredstava za velike infrastrukturne projekte, kao i da se sama administracija nije previše bavila stvaranjem dobrog poslovnog okruženja za poboljšanje kreditnog rejtinga BiH.

U prilog ovoj tvrdnji je i uslov MMF-a i međunarodnih kreditora za aktiviranje stand by aranžmana za BiH i za dobivanje investicijskih kredita za gradnju infrastrukture, da se usvoje izmjene Zakona o akcizama, što je i učinjeno. Ne zaboravimo da su tako cestarine povećane za 15 feninga.

Nedovoljna ulaganja u infrastrukturu

Za trogodišnji mandat u Federaciji je izgrađeno i pušteno u promet samo 11 kilometara dionice Svilaj – Odžak, a u Republici Srpskoj 36 kilometara dionice Doboj – Prnjavor i 10 kilometara dionice Mahovljani – Drugovići.

U FBiH je obnovljeno 39 kilometara željezničke pruge na dionici Sarajevo – Bradina, te rekonstruisan željeznički tunel Ivan. U Željeznicama Republike Srpske bave se restruktuiranjem preduzeća.

Ovakvi podaci za zemlju koja teži Evropskoj uniji su poražavajući a ne obećavajući kako nam ih vlasti u oba bh. entiteta plasiraju.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.