Piše: Nedžad Kušljugić
Političke stranke u BiH imaju svoje stalne glasače, izlaznost je bolja nego se to u javnosti predstavljalo, ali su se glasovi rasipali zbog ličnih sujeta i nejedinstva. Skoro petina glasova propadne zbog nevažećih glasačkih listića ili se glasovi rasipaju na stranke koje ne uspiju preći izborni prag.
Rezultat je to analize općih izbora protekla četiri izborna procesa u BiH u kojoj Megafon.ba istražuje kretanja broja glasova za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske, jer statistike za ovaj nivo vlasti možda najvjernije oslikavaju volju glasača.
Uništavanje glasačkih listića
Iako bi reference kandidata i kvalitet programa koje stranke nude trebali kod glasača presuditi kome da povjere svoj glas, analiza pokazuje konstantu u ponašanju glasača koje je, kad su u pitanju pojedine stranke, priličnije zvati „navijačima“.
Glasači preferiraju podršku stranci kao brendu, bez obzira kojeg kandidata nude.
S druge strane, od Općih izbora 2002. ( ukupno PF BiH i NS RS 70.512) do 2014. godine (133.347) skoro je udvostručen broj nevažećih glasačkih listića. Iako je očekivano da izborni proces bude poboljšan, rezultati u ovom segmentu pokazuju loše trendove. Razlog tome može biti nestručnost osoblja u realizaciji izbora, ali i novi vid građanskog bunta da se kroz uništavanje listića iskaže nezadovoljstvo predloženim kandidatima i programima.
U Federaciji BiH, SDA je u četiri prethodna četiri izborna procesa kada su u pitanju opći izbori osvajala između 206.926 (2010.) i 275.728 ( 2014.) glasova.
HDZ BiH je u istom periodu, osim privremenog pada koji je imala 2006. godine kada je osvojila 64.906 glasova, u ostala tri izborna procesa varirala između 108.943 ( 2010.) i 118.375 ( 2014.)
S druge strane, SDP BiH u ista četiri izborna ciklusa varira između 100.626 ( 2014.) i 251.053 glasova na izborima 2010. godine.
Prema ovim analizama, pad izbornog rezultata SBiH za 112.062 glasova, upoređujući izborne rezultate na općim izborima 2006. i 2010. godine, moguće je da je iskoristio SDP koji je upoređujući ista dva izborna ciklusa imao povećanje broja glasača za 120.849 glasača. Također, pad izbornog rezultata SDP-a na općim izborima 2014. godine za 150.427 glasača moguće da su iskoristile novoformirane stranke, SBB sa 145.946 glasača i Demokratska fronta sa 128.058 glasača.
U Republici Srpskoj rezultati variraju od pada podrške strankama okupljenim oko SDS-a za 69.204 glasača i jačanja SNSD-a na izborima 2006. godine za 133.025 glasača, do „vraćanja“ 80.953 glasača SDS-u i istovremenog pada SNSD sa 240.727 glasača 2010. godine na 213.665 glasača na općim izborima 2014 godine.
Dakle, posmatrajući izborne jedinice u BiH vidljivo je da se odvijaju dva ciklusa, jedan u Federaciji gdje je trend usitnjavanja glasačkog tijela i drugog u Republici Srpskoj gdje imamo trend okrupljavanja kroz dva koaliciona bloka.
Da li je razlog nestručnost ili nezainteresiranost za ozbiljne analize, ali frapantan je podatak da niti jedna politička stranka ili njen lider ne pokazuju zainteresiranost za 159.066 potencijalnih glasova u Federaciji BiH i 107.106 u Republici Srpskoj na izborima 2014 godine, a riječ je o zbiru nevažećih glasova i glasova „malim“ političkim strankama koje nisu osvojile niti jedan mandat u Predstavničkom domu PFBiH BiH i NS RS.
Usitnjavanje biračkog tijela
Dakle riječ je o 16 posto potencijalnih glasača koji trebaju biti fokus stranaka koji žele osvojiti vlast. Skoro petina ukupnih glasova nije zanemarljiva i zapravo je moguće da u potpunosti promijeni odnos političkih snaga unutar oba bh. entiteta.
Također, iako se u BiH kalkulira relativnom izlaznošću od prosječno 55 posto glasača, upoređujući izlaznost 2002. godine u FBiH kada je bilo 718.092 važećih listića i izlaznosti na izborima 2014. godine kada je bilo 992.342 vidljivo je povećanje za 274.250 novih glasača.
U Republici Srpskoj broj glasača na izborima 2002. bio 510.377 a 2014. godine je povećan na 661.910.
Međutim, već smo rekli da je skoro 100.000 glasova propalo zbog nevažećih listića, ili su dati „malim strankama“ koje nisu prešle izborni prag, ili su se glasovi se „rasuli“ na novoformirane stranke.
Ako bismo pretpostavili da će izlaznost u oktobru biti na nivou 2014. godine i ako uzmemo u obzir predizborna prestrojavanja unutar stranaka, sudeći prema izbornim statistikama, jedine značajnije promjene mogle bi donijeti tih pomenutih 16 posto glasača koji, očigledno je, traže kvalitne programe i kandidate.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.