Četvrtak, 28 Marta

I 25 godina nakon rata u BiH više od 600 neriješenih predmeta ratnih zločina

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Autor: M.V.

Rokovi za procesuiranje ratnih zločina u Bosni i Hercegovini drastično su pomjereni i domaće pravosuđe ima mnogo nezavršenog posla.

Vijeće ministara BiH je tek 24. septembra 2020. godine, dvije godine od pripreme dokumenta, usvojilo Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina.

Strategija će sadržavati i aneks B, sa statističkim podacima o broju osoba koje su presuđene, osoba koje se nalaze u žalbenom postupkom, koje su pod istragom, broj osoba protiv kojih je prekinut postupak te broj osoba protiv kojih postupak još nije pokrenut.

Usvajanjem dokumenta ispunjen je jedan od uvjeta za kandidatski status BiH u Evropskoj uniji ali i uvjet za dobivanje obećane finansijske pomoći Evropske komisije za finansiranje bh. pravosuđa.

S vremenom sve teže rješavati predmete

Usvajanju Strategije prethodilo je objavljivanje izvještaja sutkinje Joanne Korner, “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u Bosni i Hercegovini”, koje ukazuje na ozbiljnja kašnjenja, propuste bh. pravosuđa i nedopustivo veliki broj neriješenih predmeta, mada je od rata u Bosni i Hercegovini prošlo 25 godina.

Prema Izvještaju sutkinje Korner, zbog dvogodišnjeg kašnjenja usvajanja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina ali i drugih problema, smanjeni su izgledi za poštivanje roka, da predmeti budu riješeni do 2023. godine, kako je davno bilo zacrtano.

Tokom prezentacije Izještaja u Sarajevu (16. septembra 2020.godine), šefica Misije OSCE-a u BiH, ambasadorica Kathleen Kavalec, kazala je da, iako je do kraja 2019. godine postignut napredak (procesuirano preko 570 postupaka, koji su uključivali preko 870 optuženih osoba), Izvještaj pokazuje da postoji još prostora za unapređenje rada Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo BiH ispoštovalo je samo četiri od 32 preporuke koje je Korner iznijela u svom prethodnom izvještaju iz 2016. godine.

Britanski ambasador u BiH Matthew Field kazao je da „dvadeset pet godina nakon završetka rata još uvijek postoji preko 600 predmeta koji obuhvataju preko 4.500 osumnjičenih osoba. Kako vrijeme prolazi ove predmete je sve teže i teže rješavati. U međuvremenu žrtve i njihove porodice čekaju na zadovoljenje pravde”.

Vijeće ministara BiH je tek nakon prezentacije pomenutog Izvještaja usvojilo Revidiranu strategiju. Prva Strategija usvojena je u decembru 2008. godine i prema tom dokumentu najsloženiji predmeti ratnih zločina trebalo je da budu okončani za sedam godina a preostali do 2023. godine. To se, međutim, nije dogodilo.

Potom je 2018. godine sačinjena Revidirana strategija koja je predviđala da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina, dakle, do 2023. godine.

U Izvještaju sutkinje Korner navedeno je da je Tužilaštvo BiH ispoštovalo samo četiri od ukupno 32 preporuke koje je sutkinja iznijela u svom prethodnom izvještaju iz 2016. godine, te da su neke preporuke provedene tek nakon što su u bh. pravosuđu obaviješteni da će se raditi novi izvještaj.

U Izvještaju iz 2020. godine tagovane su hitne mjere: unapređenje neefikasne upravljačke prakse u Tužilaštvu BiH, potreba da u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH prioritet budu najsloženiji predmeti, što sada nije praksa pa najodgovorniji za najteže zločine ne odgovaraju pred sudom.

Također je kao manjkavost navedeno da organizacijska struktura Posebnog odjela Tužilaštva BiH za ratne zločine ne pogoduje efikasnom i preciznom provođenju istraga i kvalifikovanju krivičnih djela, što rezultira nekvalitetnim optužnicama a sudski procesi traju nedopustivo dugo.

U Izvještaju sutkinje Korner date su vrlo precizne preporuke, da se istražni timovi u Tužilaštvu BiH adekvatno restruktuiraju kako bi se osiguralo jasnije razumijevanje složenih događaja u istragama te najefikasnije koriste ljudski i materijalni resursi.

Također je preporučeno unapređenje postupka provođenja istraga i pisanja optužnica, unapređenje upravljanja glavnim pretresom kako bi se skratilo njegovo trajanje.

Jedna od preporuka bila je i usvajanje Revidirane državne strategije što je Vijeće ministara učinilo ali, dakle, tek nakon prezentacije Izvještaja.

Formirani regionalni istražni timovi

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić prihvatila je raniju preporuku da se uvedu regionalni timovi pa je 3. januara 2020. godine usvojena Odluka o utvrđivanju područja u kojima rade tužilački timovi i odsjeci Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH. Prema  Odluci, Tim I zadužen je za područje Sjeverozapadne Bosne i dijela Posavine, Tim II- Srednja Bosna, Tim III – Istočna Bosna (dolina Drine) i dio Posavine, Tim IV – Sarajevo i Istočna Bosna, uključujući Foču, Tim V- Zapadna Hercegovina i dolina Neretve a Tim VI bit će zadužen isključivo za istraživanje ratnih zločina počinjenih na području Srebrenice.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.