Srijeda, Novembar 21

DODIKOVA DIPLOMATIJA: Od sijela s Hercegovcima iz Zrenjanina do četiri minute s Putinom

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Mada se Banja Luka ovih dana snebivala zbog mjera sigurnosti i protokola za doček predsjednice Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije Valentine Matvijenko, analiza posjeta visokih svjetskih zvaničnika Banja Luci i predsjedniku manjeg bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, pokazuje da Matvijenko i jeste bila jedna od najviše politički rangiranih gošći u Banja Luci od januara 2017. godine do danas.

Česti kontakti s Ivancovim

Iako se Dodik, zahvaljujući medijskoj podršci, prikazuje kao rado viđen svjetski gost, ali i domaćin, od visokorangiranih svjetskih predstavnika najčešće je sastanke imao s ruskim ambasadorom u BiH Petrom Ivancovim. Od januara 2017-te do danas sastali su se osam puta.

S ambasadorom Srbije u BiH Stanimirom Vukićevićem Dodik je razgovarao pet puta. Devet puta imao je priliku razgovarati sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, ali samo dva puta na tlu BiH, tokom Vučićevog boravka u Mostaru, odnosno Istočnom Sarajevu. Aleksandar Vučić za skoro godinu i po nikada nije boravio u Banskim dvorima.

Dodik je u junu 2017. godine imao priliku razgovarati sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, ali tek na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

Iako se Dodikova medijska mašinerija potrudila Dodikove aktivnosti tog dana prikazati kao poteze najvišeg diplomatskog nivoa, riječ je o navodno četverominutnom sastanku tokom kojeg su sagovornici vjerovatno uspjeli razmijeniti pokoju kurtoaznu. Jednak je tretman imalo nekoliko drugih sastanaka sa visokim svjetskim zvaničnicima.

Sastao se Dodik kratko i sa ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejom Lavrovim, a u junu prošle godine Dodik je, također, izjavio da je imao kraći sastanak sa potpredsjednikom ruske Vlade Dmitrijem Rogozinom koji mu je potvrdio da će, kada bude prvi put dolazio u region, posjetiti Banja Luku i institucije RS-a, što se do dan danas nije desilo.

Protokolarni susreti

Dodik je za 16 mjeseci imao susrete više protokolarne naravi sa ambasadorima Slovenije, Poljske, Kine, Francuske, Holandije, Velike Britanije, Hrvatske, Italije, Slovačke, Irana, Rumunije, Svicarske, Norveške, Bugarske, Švedske, te sa nerezidentnim ambasadorom Izraela.  

Dva puta se sastao sa poslanikom Bundestaga Aleksanderom Nojem, a sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem Dodik je razgovarao jednom i to u Mostaru, u aprilu prošle godine.

Od zvaničnika UN-a, Dodik je prošle godine razgovarao sa podsekretarom generalnog sekretara UN-a.

Sudeći prema zvaničnim kontaktima koje ostvaruje unazad 16 mjeseci, Dodik je komunikaciju RS-a sa svijetom sveo na sastanke s ličnostima i delegacijama koje imaju veze s Rusijom ili Srbijom.

Nedavno je u Banja Luci primio delegaciju deputata Državne dume Federalne skupštine Ruske Federacije. Republiku Srpsku su još pohodile delegacije Republike Abhazije, Južne Osetije, te državna delegacija Republike Namibije.

Imao je vremena i za delegacije Ruske humanitarne misije i razgovore o međunarodnim humanitarnim pitanjima, te predstavnicima Rusije o međunarodnoj saradnji u oblasti elektroenergetike.

Ako je Dodik i putovao u evropske zemlje, imalo je to veze sa Rusijom.

Prošlogodišnji boravak u Beču bio je zbog predavanja “Pozicija Rusije u jugoistočnoj Evropi”, te zbog sastanka sa predsjednikom Slobodarske stranke Austrije Hajncom Kristijanom Štraheom i zamjenikom gradonačelnika Beča.

Sredinom ovog mjeseca predsjednik RS-a Milorad Dodik boravio je u zvaničnoj posjeti Bonu na poziv uprave Dojče telekoma. S članovima uprave kompanije posjetio je Centar za sajber odbranu.

U švedskom gradu Halmstadu prisustvovao je početku gradnje duhovno-kulturnog centra Srba i obilježavanju 25. godišnjice rada Srpskog saveza i Udruženja Srba u Švedskoj.

Obilasci gradilišta u Srbiji

Osim što je stigao glasati na prošlogodišnjim lokalnim izborima u Beogradu, Dodik je imao brojne aktivnosti u susjedstvu.

U Zrenjaninu je pored sastanka sa gradonačelnikom Čedomirom Janjićem prisustvovao i akademiji „U zagrljaju dva zavičaja“ i svečanoj večeri Sijela Hercegovačka, koje organizuje udruženje Hercegovaca i prijatelji Hercegovine Zrenjanin.

U aprilu prošle godine razgovarao je u Novom Sadu sa predsjednikom Vlade Autonomne pokrajine Vojvodina Igorom Mirovićem, a u decembru je prisustvovao otvaranju novog Kliničkog centra u Nišu. U susjedstvu je Dodik položio i vijenac na Spomenik topličkim junacima u Prokuplju, a obišao je i radove na Koridoru 10 u Grdeličkoj klisuri u blizini Vladičinog Hana, te radove na mostu „Bratoljub“ u Ljuboviji.

U oktobru prošle godine predsjednik Republike Srpske je u Banja Luci razgovarao sa delegacijom Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda, a u novembru sa delegacijom Fondacije „Privrednik“, koju je predvodio Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije. U okviru „Jahorina ekonomskog foruma“ sastao se sa predsjednikom Svjetske asocijacije specijalnih ekonomskih zona Huanom Torensom.

Privatno u Hrvatskoj

Stigao je Dodik odlikovati Akademski ansambl pjesama i igara ruske armije „A. V. Aleksandrov“ Ordenom zastave Republike Srpske sa zlatnim vijencem, za nemjerljiv doprinos u širenju kulturne i duhovne saradnje, srpskog i ruskog naroda.

Hrvatsku je pohodio dva puta, ali oba slučaja imala su tretman „privatne posjete“. Najprije tokom navodnog sastanka sa  izraelskim ministrom odbrane u septembru 2017. u Zagrebu, a potom u februaru ove godine kada je putovao u Gornjokarlovačku eparhiju kako bi se sastao s episkopom gornjokarlovačkim Gerasimom i proslavio krsnu slavu Sv. Trifuna. Dodikova posjeta nije imala zvaničan karakter, a usput je njegova pratnja načinila saobraćajni prekršaj zbog prebrze vožnje.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.