Četvrtak, 18 Aprila

Čović je kroz HNS uništio hrvatsku opoziciju u Mostaru ali i homogenizirao Bošnjake

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Narodna stranka Radom za boljitak je 2008. godine u Mostaru dobila veću izbornu podršku od HDZ-a BiH. Osvojili su tada 8.521 glas a HDZ BiH 8.293 glasa. Nestankom ove hrvatske političke struje sa bh. političke scene i „stapanjem“ manjih hrvatskih stranaka u HNS, uz konstantnu propagandu o ugroženosti hrvatskog naroda, većinska izborna podrška HDZ-u BiH u hrvatskom nacionalnom korpusu u Mostaru samo je logičan slijed dešavanja.

Piše: Nermina Šunj – Kušljugić

Iako se u HDZ-u BiH hvale do sada najboljim izbornim rezultatom u Mostaru, istina je da su navodnim okrupnjavanjem hrvatskog političkog korpusa kroz nevladinu organizaciju Hrvatski narodni sabor (HNS), do rezultata došli upravo tim putem, uništavanjem hrvatske opozicije čije su glasove prigrabili i tako osigurali sebi dominatnu izbornu podršku.

Na izborima 2008. godine, četiri tadašnje najveće hrvatske stranke osvojile su ukupno 22.925 glasova. Međutim, većina glasova otišla je Narodnoj stranci Radom za boljitak. Osvojili su tada 8.521 glas, što je i više od HDZ BiH (8.293). HDZ 1990 je tada osvojio 3.506, a HSP BiH 2.605 glasova.

GLASAČI KRATKA PAMĆENJA

Na izborima 2020. godine, prema do sada prebrojanim glasovima, tri stranke sa najboljim izbornim rezultatom među strankama sa hrvatskim predznakom ukupno su osvojile 22.906 glasova (HDZ BiH 18.065 glasova, Hrvatska republikanska stranka 3.675 glasova i HDZ 1990 1.166 glasova).

Dakle, glasovi hrvatskih glasača u Mostaru dominantno su otišli HDZ-u BiH a što je prije svega rezultat politike formiranja HNS-a koji je praktično „usisao“ hrvatsku opoziciju u Mostaru. Tome u prilog ide i rezultat HDZ 1990 koji je na izborima 2008. godine osvojio 3.506 glasova, a na izborima 2020. godine tri puta manje, samo 1.166 glasova.

HDZ BiH nije ostvario nikakav „sjajan rezultat“ jer rezultat hrvatskih stranaka u odnosu na ukupne rezultate u Mostaru je značajno lošiji od rezultata ostvarenog 2008. godine. Ovome je najviše doprinio odlazak mladih Mostaraca među kojima je, rezultati su pokazali, najviše Hrvata.

I to je jedan od poraza HDZ-a BiH, a i Hrvata u Mostaru.

Drugi poraz, kao kontraposljedica HDZ-ove politike je očigledna homogenizacija Bošnjaka kroz Koaliciju za Mostar 2020 koju dominantno vodi SDA, a čine je i SBB, DF, SBiH i BPS. SDA je, za razliku od drugih većih gradova na proteklim lokalnim izborima gdje je očigledan pad izborne podrške, u Mostaru ostvarila dobar rezultat.

Na izborima 2008. godine, od navedenih stranaka su na izborima učestvovali SDA, koja je osvojila 10.227, Stranka za BiH 1.989 glasova i BPS Sefer Halilović 1.102 glasa. Dakle ukupno, 13.318 glasova.

Na izborima 2020. godine iste stranke, sada u koaliciji sa SBB i DF koje tada nisu ni postojale, osvojile su 14.877 glasova.

Ovaj podatak govori i o minornom uticaju SBB-a i DF-a u Gradu Mostaru.

BH blok je osvojio 6.032 glasa, odnosno 1.317 glasova više nego pojedinačno na izborima 2008. godine (SDP BiH 4.033 glasova i Naša stranka 682 glasa). Najveće zasluge za ovaj rezultat BH bloka ima potpredsjednica Naše stranke i najzaslužnija osoba što su se izbori u Mostaru uopće održali Irma Baralija, koja je sama osvojila 3.273 glasa.

KONZISTENTNOST ČOVIĆEVE POLITIKE

Upoređujući rezultate, kako to SDA i HDZ BiH najviše vole, sa aspekta nacionalnih korpusa, dolazimo do toga da su dominantne stranke iz hrvatskog nacionalnog korpusa osvojile skoro identičan broj glasova, dok su probosanske stranke osvojile više za 2.876 glasova od zbira glasova koje su osvojile pojedinačno na lokalnim izborima 2008. godine.

Ovih 2.876 glasova je važan faktor koji može presuditi za formiranje vlasti u Mostaru.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.