Brojne medijske analize kažu da se najviše čitaju senzacionalističke i vijesti iz crne hronike. Uglavnom su to rezultati mjerenja čitanosti određenog broja medija u određenom vremenskom periodu. Međutim, za precizan sud o ukusima čitalačke publike bilo bi potrebno sveobuhvatno istraživanje koje bi uključilo i podatke o tome da li su u medijima u cijeloj Bosni i Hercegovini podjednako zastupljeni svi sadržaji, iz politike, ekonomije, kulture i sporta. Ili su najzastupljeniji upravo crna hronika i skandali.
Čitatelji prepoznaju i priče bez senzacionalizma
Analiza Megafon.ba, također je urađena na određenom uzorku, ali smo mjerili reakcije i ponašanje publike na tri teksta iz rubrike „Pozitivna BiH“, počevši od 10. novembra do danas.
Pokazatelji do kojih smo došli kose se sa općeprihvaćenom tezom o ukusima publike. Zapravo bi se moglo reći da čitaoci, uprkos brojnim „atraktivnijim“ i senzacionalističkim naslovima i vlastitoj nemoći da nešto promijene i žive bolje, te da uprkos općoj letargiji zbog loše političke i socio – ekonomske situacije u zemlji, itekako umiju pronaći u medijskom prostoru i „pozitivne priče“, reagirati i podržati tuđi uspjeh.
Također kada se govori o medijskoj nepismenosti čitatelja, uzorak su uvijek najaktivniji komentatori tekstova, opet uglavnom na društvenim mrežama. Međutim, rezultat naše analize govori o tome da je i „pasivne čitatelje” moguće animirati, ali upravo pričama koje nisu senzacionalističke niti „uljepšane naslovom“ iza kojeg se često krije sadržaj koji i nema mnogo veze sa naslovom.
Bitan podatak u analizi je da se tekstovi čitaju u oba bosanskohercegovačka entiteta podjednako te da su rekacije jednake bez obzira iz kojeg su dijela zemlje akteri čije su priče opisane u tekstovima, ma koje političke ili ideološke orjentacije bili.
Kako je riječ o marketinškim reportažama, a takve priče u publici kivnoj na ukupnu bh. zbilju izazivaju poseban revolt jer se vjerovatno misli da je priča „lijepa zato što je neko platio da bude lijepa“, pa ta činjenica našim nalazima daje posebnu težinu.
Navest ćemo samo neke pokazatelje da čitaoci u BiH itekako čitaju i pronalaze za sebe priče koje ne sadrže senzacionalizam.
Može i bez pakovanja kofera
Tekst Razmišljali o odlasku u Njemačku a danas upravljaju uspješnom kompanijom u BiH objavljen 10. novembra, prema podacima Google Analytics i administraciji Megafon.ba do danas je pročitan 6.372 puta.
Prosječno vrijeme zadržavanja na tekstu je 2 minute i 58 sekundi.
Na našoj Facebook stranici Megafon Online, zahvaljujući plaćenoj promociji tekst je vidjelo 78.682 osoba. Reportažu je lajkovalo ukupno 252 osobe, komentiran je 12 puta a podijeljen 21 put. Ovdje nisu uračunate reakcije na tekstove podijeljene na mreži, u što smo također imali uvid.
Gradovi u kojima je zabilježeno najviše čitanja su: Sarajevo, Banja Luka, Brčko, Tuzla, Mostar, Zenica, Prijedor, Široki Brijeg, Doboj.
Veoma je važno istaći uz ovaj tekst da su pohvale radu mlade inžinjerske ekipe iz Tuzle o kojoj je napisana reportaža, pristigle iz oba bh. entiteta podjednako i od ljudi različitih zanimanja i političkih opredjeljenja.
Egzistencijalno vezani za željeznice
Tekst I BiH ima pamet i ruke za obnovu željezničke infrastrukture od objave 12. novebra do danas pročitan je 2.068 puta. Prosječna dužina čitanja je 3 minute i 17 sekundi.
Specifična tema je, istina, animirala određeni krug čitatelja. U gradovima u kojima je tekst najviše čitan i prema reakcijama čitatelja, vidljivo je da je život mnogih od njih vezan za željezničku infrastrukturu. I na ovaj su tekst rekacije jednako pristizale iz oba bh. entiteta.
Na našoj Facebook stranici Megafon Online, zahvaljujući plaćenoj promociji ali i dijeljenjima, tekst je vidjelo 65.778 osoba.
Reportažu je lajkovalo 656 osoba, bilo je 27 komentara, a tekst je podijeljen 31 put. Ukupne reakcije su, prema našem uvidu kad računamo i reakcije na podijeljene tekstove bile mnogo veće.
Osim Sarajeva, odakle su akteri reportaže, zabilježen je i veliki broj čitanja u Zenici, Tuzli, Banja Luci, Mostaru, Brčkom, Prijedoru, Doboju, Ljubljani i Zagrebu.
Mladi inžinjer koji nije želio biti „uhljeb“
Tekst o od 30. novembra Napustio budžetski posao da bi pokrenuo vlastitu firmu do objave ovog teksta pročitalo je 4.522 osobe, a zadržavanje čitatelja na tekstu je 4 minute i 56 sekundi.
Kao i u prethodnim tekstovima čitanost je ravnomjerna u oba bh entiteta, a također je zabilježen i veliki broj čitanja u inostranstvu.
Na Facebook stranici Megafon Online, što se može vidjeti, do sada je zabilježeno 308 lajkova, 20 komentara, a tekst je podijeljen 14 puta.
Priče koje prkose besperspektivnosti
Zajedničko za reakcije na sva tri teksta jeste pohvala trudu i uspjehu ljudi ma kako se zvali i iz kojeg dijela BiH dolazili. Statistike o dužini zadržavanja čitatelja na tekstovima pokazuju da su zaista čitani, jer nije rijetkost da čitatelji komentiraju tekstove, a da sadržajem komentara pokazuju da reagiraju na naslov, a ne na sadržaj teksta.
Tekstovi su, osim navedenih gradova, čitani i u brojnim drugim gradovima u BiH ali i u svijetu, što pokazuje da ovakve tekstove čita i brojna bh. dijaspora.
Istina, bilo je i ironičnih komentara u kojima se prepoznaje sve manje vjere Bosanaca i Hercegovaca da je uspjeh bez političkih veza ili bez novca moguć. Samo smo jedan komentar na našoj Facebook stranici odlučili obrisati, ali zbog neprimjerenog vokabulara.
Potrebno je napomenuti da su tekstovi objavljeni u vrijeme kada se brojni bh. građani suočavaju s egzistencijalnim problemima, u vrijeme odlaska iz zemlje velikog broja mladih, u periodu konstituiranja vlasti u BiH, rješavanja vanjskopolitičkih pitanja, suočavanja građana s problemima enormnog zagađenja zraka, te u vrijeme brojnih događaja o kojima piše crna hronika.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.