Srijeda, Maj 22

Azem Džino: Poplave i klizišta posljedica su neplanske sječe šuma, nekontroliranog otpada i bespravne gradnje  

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Autor: N. Š.- K.

Prevencija poplava dugoročan je i sveobuhvatan posao i nadležne službe širom Bosne i Hercegovine ponovo se bore s posljedicama, međutim, struka i aktivisti iz ekoloških udruženja godinama upozoravaju na uzroke, neplansku sječu šuma, nekontrolirano odlaganje otpada, bespravnu gradnju. Šume u BiH zauzimaju 56,7 posto površine teritorija i stvaranje nekontroliranih vodotoka i klizišta direktno je u vezi sa neplanskom i nelegalnom sječom šuma.

Priroda uzvraća nemar čovjeka

Azem Džino, predsjednik je Udruženja ekologa „Arboretum“ iz Sarajeva govoreći o zaštiti prirode često citira Josifa Pančića koji je rekao: „Ako želiš da uništiš jedan narod, prvo mu uništi šume“. Džino i aktivisti iz Arboretuma su, između ostalog, inicijatori brojnih akcija pošumljavanja obronaka planina nadomak Sarajeva, a za Megafon kaže da su u dosadašnjem radu sa 1.500 učenika osnovnih i srednjih škola, zasadili oko 7.000 sadnica bijelog bora i smrče.

„Na svaki izlet pozovemo profesora ekologije koji djeci održi predavanje o potrebi sadnje novih sadnica, kao i o šteti koja se čini bespravnom neplanskom sječom, nakon koje taj dio šume više ne može apsorbovati veće količine kiše i uslijed čega se stvaraju bujični potoci koji izazivaju poplave. Takođe se zbog sječe javlja još jedan veliki problem, a to su klizišta“.

Džino nadalje upozorava na to da su nam korita rijeka zatrpana smećem koje, kako tvrdi, niko ne čisti osim volontera iz ekoloških udruženja.

„Dozvoljava se gradnja stambenih objekata uz rijeke i potoke gdje ti vlasnici betoniraju razne podzide i smanjuju korito rijeke“, tvrdi Džino.

Prevenirati posljedice znači educirati građane o važnosti šuma i uključiti u akciju brojne institucije, između ostalih i policiju i inspekcijske službe.

Udruženje ima veliku podršku KJP „Sarajevo-šume“ koje redovno odobre adekvatnu lokaciju za sadnju a najčešće i doniraju sadnice.

Netransparentno trošenje novca

„Najveći problem imamo sa raznim nivoima vlasti koji umjesto da podrže plemenite ideje, na svaki način pokušavaju da nam blokiraju rad. Kod usvajanja buđeta svi imaju stavku zaštite prirode, a onda prvi rebalans sve prebace na druge stavke. Opština koja ima budžet preko 50 miliona KM odgovori nam da za izlazak djece na pošumljavanje nema 1.000 KM u budžetu. Zakoni su nedefinisani pa tako i nadležnosti i ispada da kad se pojave prirodne nesreće niko nije kriv. Novac koji je kroz razne državne agencije planiran za ovakve namjene troši se netransparentno“, tvrdi Džino.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.