Uz veliki broj kandidata (30.809) za lokalnu vlast u Bosni i Hercegovini, glasačima izbor čine težim i predizborne poruke koje najvećim dijelom nisu odražavale konkretne prijedloge za kvalitetniji život u lokalnim zajednicama. Politički analitičari Mirhunisa Bektaš, Srđan Puhalo, Denis Čarkadžić i Miralem Tursinović, govoreći za Megafon.ba dali su iscrpnu analizu o tome kako, nakon svih informacija kojima su glasači „bombardovani“ prethodnih mjeseci, uopće odlučiti kome ukazati povjerenje.
Piše: Nermina Šunj – Kušljugić
Težak je izbor pred glasačima u Bosni i Hercegovini, ako je suditi prema svemu viđenom tokom predizborne kampanje uoči lokalnih izbora. Skoro pa šizofrena bitka vođena je svim raspoloživim alatima, najmanje konkretnim programima. Uz to su građani, zbog pandemije virusa Covid-19, pod pritiskom zbog brige za zdravlje i egzistenciju.
Politički analitičar iz Sarajeva Denis Čarkadžić za Megafon kaže da „kada je u pitanju agresivna i na momente uvredljiva retorika, izostanak političke ali i osnovne kulture ponašanja, kršenje izbornih pravila, nametanje tema koje nemaju veze sa lokalnim, ali i zloupotreba javnih resursa i funkcija u partijske svrhe, izborna kampanja koja je iza nas nije se razlikovala od ranijih kampanja vođenih uoči lokalnih izbora.
Negativna kampanja mogla bi uticati na izlaznost birača
Njena jedina specifičnost je to što je vođena u uslovima pandemije koronavirusa, ali se i u tom kontekstu pokazalo da su brojni politički subjekti i kandidati svoje interese stavili ispred zdravlja građana“.
Kampanje na društvenim mrežama bile su mnogo intenzivnije nego ranije, kaže Čarkadžić, i u tom dijelu mogli smo vidjeti i čuti sve i svašta.
Čarkadžić: Bez konkretnih programa (Foto: N1)
„S druge strane, a kao što je to bio slučaj i ranije, na prste jedne ruke bi se mogli izbrojati koncizni, temeljiti i realni programi koje smo imali priliku vidjeti, a što je po meni jedan od ključnih indikatora i pokazatelja da li je politički subjekt ili kandidat zaista spreman preuzeti odgovornost tokom narednog mandata i raditi u interesu građana. Jer, nemati ozbiljan program, prije svega znači nemati ni stvarno interesovanje ali ni namjeru da radite u opštedruštvenom interesu, te ne vidim na osnovu čega bi građanin takvim političkim subjektima poklonio povjerenje da vode jednu lokalnu zajednicu“.
Čarkadžić vjeruje da postoji interes građana za razvoj lokalne zajednice ali da bi, pored pandemije COVID-a 19, na izlaznost glasača ovog puta mogla negativno uticati upravo negativna kampanja, kampanja bez kvalitetnih programa i za koju je veliki broj građana jedva čekao da bude okončana.
Predizborne parole izazivale podsmijeh kod glasača
Aktivistica u borbi protiv korupcije i predsjednica Udruženja “KAM” iz Zenice, Mirhunisa Bektaš, kaže da je zbog preuranjene predizborne kampanje na koju se odlučila većina kandidata, logično bilo pretpostaviti da s nestrpljenjem žele prezentirati svoje inovativne programe i ponuditi rješenja mnogobrojnih, svakodnevnih problema građana.
Bektaš: Kvantitet ne znači kvalitet (Foto: Klix)
„Nažalost, ono što je većina njih ponudila, odnosi se na opća pitanja i okrivljavanje onih koji su na vlasti, za stanje u kojima se njihova općina/grad nalazi, a samo su rijetki kandidati ponudili konkretna rješenja.
Ove godine evidentan je veliki broj novih kandidata, ali kao i obično, kvantitet ne znači nužno i kvalitet.
Svjedoci smo nevješto sklopljenih parola koje više izazivaju podsmijeh kod glasača nego što ih motiviraju da izađu na izbore. Ipak, atmosfera oko izbora i želja za promjenama se manifestira kroz potrebu većine glasača da javno iznesu svoje mišljenje o dosadašnjoj vlasti, koje je uglavnom negativno. Sudeći po tome, za očekivati je da će ipak doći do stanovitih promjena, ako se izlaznost glasača poveća u odnosu na 2016. godinu“, smatra Bektaš.
Pandemija je građane stalno vraćala u surovu realnost
Sociolog i politički analitičar iz Banja Luke, Srđan Puhalo, kaže da je danas „teško bilo kome savjetovati kako da glasa, kada smo u posljednjih 25 godina doživjeli mnogo razočarenja i prevare. Prvo odlučim za koga neću glasati. Kada ja odlučujem za koga ću glasati onda pokušavam da sagledam angažman neke političke partije ili pojedinca kroz duži vremenski period. Ne samo šta je govorio, već i kako se ponašao i koliko se bavio politikom i prije izborne kampanje. Veoma cijenim ljude koji imaju integritet i koji ne slušaju slijepo partiju. Na lokalnim izborima se veoma dobro može vidjeti koji kandidat radi za sebe, koji za partiju a ko za zajednicu i tu biram ove zadnje.Tako ja biram za koga ću glasati“, kaže Puhalo za Megafon.
Puhalo: Prvo odlučim za koga neću glasati (Foto: N1)
Što se tiče same kampanje meni se čini da je pandemija poremetila partije ili barem dobar dio njih, da kampanja bude klasična, sa velikim skupovima, koncertima, krkanjem i vatrometima. Najveći broj velikih partija to nije imao na umu, što je dalo prostora malim partijama i pojedincima da kroz lični angažman i društvene mreže dođu do izražaja. Programi nikada, pa ni sada, nisu bili mnogo važni prilikom odluke za koga glasati. Ipak, u prednosti su one partije koje imaju više članova, koji će disciplinovano izaći i glasati.
Ima još jedna stvar koja je nova, a to je da su obećanja koja su davana u kampanji, bila manje uvjerljiva jer nas je pandemija stalno vraćala u surovu realnost i to neće ići u prilog partijama koje su sada na vlasti jer se malo ko pokazao dorastao rješavanju ovih problema“.
Umjesto programa četke za wc šolje, upaljači i tegle džema
Direktor Omladinskog resursnog centra (ORC) iz Tuzle, Miralem Tursinović, također smatra da je ovogodišnja predizborna kampanja ponudila već viđeno, prekršaje i nepravilnosti u skoro svim lokalnim jedinicama, trgovanje izbornim mjestima, pokušaje kupovine glasova, populističko djelovanje, nacionalističku retoriku.
„Jedino što se donekle razlikuje od prošlih izbora je „inovativnost“ političkih partija u pridobijanju glasača. Tako smo ove godine dobili teglice sa džemom, toplomjere, daske za rezanje, čokolade, eurokreme, vlažne maramice, četke za wc, vreće krompira i šta sve ne kao promotivni predizborni materijal. Dakle, politički kandidati su nam iskakali iz pašteta“, kaže Tursinović za Megafon.
Tursinović: Pokušaj trgovanja glasovima (Foto: Privatni arhiv/Facebook)
„Vrlo je malo ponuđenih programa za razvoj lokalnih zajednica. One se uglavnom odnose na ponovna obećanja sa prošlih izbora koja, naravno, nisu ispunjena. Političke opcije koje su na vlasti u lokalnim zajednicama papagajski ponavljaju obećanja od prethodnih izbora, opet se strahom pokušava uticati na birače, asfaltiraju se ulice neposredno pred izbore (pa čak i one za koje nije bilo potrebe), otvaraju kontejneri, bandere, vodovodne cijevi. Ide se dotle da se koriste socijalni resursi kako bi se pridobili glasači (primjer je Brčko Distrikt gdje su nezaposlenima dijelili po 100 KM), uz predizborne letke jedne političke opcije. Glasovi se opet kupuju za 50 do 150 KM“.
Istovremeno, kaže Tursinović, neke manje političke opcije pokušavaju da ponude neke vrste programa ali nemaju dovoljno uticaja na birače jer političke partije koje su već dvadesetak godina na vlasti iza sebe imaju jaku izbornu mašineriju.
Građani obeshrabreni ranijim iskustvima
Jedno dobro u zlu je što smo zbog pandemije pošteđeni velikih predizbornih skupova, kolona autobusa, roštiljijada i slično, kaže Tursinović.
„Građani su i dalje nezainteresovani za izbore. Većina više i ne vjeruje da se nešto može promijeniti na bilo koji način. Zbog toga je i toliki odliv građana BiH u inostranstvo te pasivnost u bilo kojem političkom angažovanju i izlasku na izbore. ORC Tuzla je ove godine kroz nekoliko akcija i kampanja pokušavao (i pokušava) da utiče da što veći broj mladih izađe na izbore. Isto tako, pokušavali smo da ukazujemo na izborne nepravilnosti, te da kontranarativom utičemo na smanjenje govora mržnje na internet portalima i društvenim mrežama koji se obavezno pojavljuje tokom svakih izbora. Koliko smo u tome uspjeli, vidjećemo poslije izbora“, kaže Tursinović.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.