Utorak, 16 Aprila

Zašto Ministarstvo za raseljene FBiH ne objavljuje sve podatke o trošenju novca za povratak?

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Autor: N.Š.K.

Brojna su gradilišta otvorena širom Bosne i Hercegovine, milionski projekti izgradnje kuća i stanova za povratnike, milionske nabavke građevinskih radova, a prema zvaničnim podacima dostavljenim Megafonu iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, na području Federacije, 24 godine nakon završetka rata, još uvijek postoje 93 kolektivna smještaja u kojima živi 1.959 porodica, odnosno, 5.000 osoba.

Masovna gradnja stanova

Statistike su, međutim, identične onima koje je ministar Edin Ramić (SDA) iznio u javnost još u julu 2017. godine pa možemo zaključiti da uprkos milionskim ulaganjima, na terenu nije bilo velikih pomaka. Potvrđuju to i zvanični podaci koje smo naveli u ranijem tekstu PRODUŽEN ROK: Zatvaranje kolektivnih centara do 2022. godine.

S druge strane, uvid u javne nabavke stvara potpuno drugačiji utisak o procesu povratka. Vidljiva je masovna gradnja stambenih objekata za povratnike, i to u Federaciji, odnosno, nerijetko u dijelovima gradova gdje nije zabilježeno ratno razaranje niti je bilo prognanika. Kada smo Ministarstvu poslali upit o tome po kojim kriterijima su određene lokacije za izgradnju stambenih zgrada za povratnike, i po kojim kriterijima se dodjeljuju stanovi korisnicima kolektivnih centara, rečeno nam je tek da se rukovode Studijom izvodljivosti iz 2013. godine, nastalom na osnovu istraživanja Federalnog ministarstva, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, UNHCR-a, te resornih kantonalnih ministarstava i lokalnih zajednica.

Dodjela stambenih jedinica, kako nam je odgovoreno, vrši se po modelu neprofitno- socijalnog stanovanja, a odabir korisnika vrši se u skladu sa Procedurama za identifikaciju i verifikaciju korisnika Projekta, definiranim Priručnikom o implementaciji projekta CEBB II.

Da priča bude još zanimljivija, u najnovijem Izvještaju o finansijskoj reviziji u Ministarstvu, federalni javni revizori navode da je u 2018. godini, za tekuće i kapitalne transfere Ministarstvo imalo na raspolaganju 22,6 miliona KM.

Vlada FBiH je 21. marta 2018. godine usvojila Plan povratka, obnove, gradnje i razvoja održivog povratka za 2018. godinu a „Planom je navedeno da je u cilju realizacije Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH i Revidirane strategije za provedbu Aneksa VII, neophodno nastaviti aktivnosti na obezbjeđivanju pretpostavki za povratak i njegovu održivost.“.

Upozorenje javnih revizora

Međutim, federalni revizori u izvještaju upozoravaju da javnost ima pravo znati kako se troši javni novac za povratak te da Ministarstvo treba javno objaviti podatke o načinu raspodjele i korisnicima sredstava iz brojnih projekata povratka prognanih na svoja prijeratna ognjišta, obnove infrastrukture, zapošljavanja, te stipendiranja učenika i studenata.

„Obzirom da se radi o javnim sredstvima, rezultati javnog poziva nisu objavljeni na način koji bi osigurao potpunu transparentnost dodjele sredstava u skladu sa članom 4. Zakona o budžetima u Federaciji BiH, kojim se izrada i izvršavanje budžeta između ostalog zasniva na principima jedinstva, tačnosti, efikasnosti, ekonomičnosti i transparentnosti“, navedeno je u revizorskom izvještaju za Ministarstvo raseljenih i izbjeglica FBiH za 2018. godinu.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.