Utorak, 21 Maja

Vlada TK traži saobraćajnu deblokadu: Privredno najrazvijenija regija bez metra brze ceste ili autoceste

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Na području TK u 2023. godini registrovano 149.965 vozila, što je oko 20,26% ili više od jedne petine od ukupnog broja registrovanih vozila u Federaciji. TK je među prvima po uplatama akciza za gorivo a nema niti jednog metra izgrađene brze ceste ili autoceste.

Autor: N. Š. K.

Na danas održanoj sjednici Vlada je prihvatila Informaciju Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja TK o statusu strateških projekata iz oblasti cestovne infrastrukture na području Tuzlanskog kantona. Svjedoci smo da je tuzlanska regija najrazvijenija regija u Bosni i Hercegovini sa aspekta privrede i velikih privrednih sistema, ali i da je budući razvoj privrede Tuzlanskog kantona ograničen prije svega zbog saobraćajne blokade Tuzlanskog kantona. Kako se u Informaciji navodi na području Tuzlanskog kantona u 2023. godini ukupno je registrovano 149.965 vozila, što je oko 20,26% ili više od jedne petine od ukupnog broja registrovanih vozila u Federaciji Bosne i Hercegovine, a oko l2,l5% u odnosu na ukupan broj registrovanih vozila u Bosni i Hercegovini.

Poznato je da se značajan dio finansijskih sredstava od kojih se finansira izgradnja, rekonstrukcija i sanacija autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta obezbjeđuje od naknada koje se plaćaju prilikom registracije motornih vozila, pa se postavlja pitanje da li se to adekvatno vraća kada je u pitanju ulaganje u izgradnju autocesta, brzih i magistralnih cesta na području Tuzlanskog kantona. Istovremeno Tuzlanski kanton je, kada su u pitanju izdvajanja njegovog stanovništva po osnovu akciza za utrošeno gorivo i naknada prilikom registracije vozila, prvi ili drugi u Federaciji BiH, a nema izgrađen niti jedan metar brze ceste ili autoceste, te ima izrazito nerazvijenu mrežu magistralnih cesta.

U tom smislu, da bi se riješio problem saobraćajne blokade potrebno je poduzeti hitne aktivnosti na realizaciji strateških projekata za Tuzlanski kanton u oblasti cestovne infrastrukture, a to su izgradnja autoceste Orašje – Tuzla kao dijela autoceste Sarajevo-Beograd, izgradnja autoceste Tuzla – Zepče kao dijela autoceste Sarajevo-Beograd, izgradnja brze ceste Kalesija-Tuzla-Doboj, te modernizacija magistralne ceste M-18, Tuzla – Sarajevo, navodi se u danas prihvaćenoj Informaciji.

S timu vezi, današnjim Zaključkom Vlada Tuzlanskog kantona zatražila je od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, Javnog preduzeća „Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine“, Javnog preduzeća „Ceste Federacije Bosne i Hercegovine“ i Agencije za vodno područje rijeke Save da intenziviraju aktivnosti na realizaciji strateških projekata iz oblasti cestovne infrastrukture na području Tuzlanskog kantona i to: projekat izgradnje autoceste Tuzla-Brčko-Orašje, kao dijela autoceste Sarajevo-Beograd, projekat izgradnje brze ceste Zvornik-Tuzla-Doboj uz regulaciju korita rijeke Spreče uz pristupanje hitnoj realizaciji sanacije dijela magistralne ceste M4, Tuzla – Doboj od benzinske pumpe Junuzović Kopex do Mjesne zajednice Berkovica i projekat izgradnje dionice magistralne ceste M-l8 Šićki Brod – Kladanj i rekonstrukcije magistralnih cesta na području Tuzlanskog kantona, te projekat izgradnje brze ceste Tuzla –Sarajevo.

Pored navedenog, Vlada je danas zatražila i otvaranje operativnog ureda JP „Ceste Federacije BiH“ i JP „Autoceste Federacije BiH“ na području Tuzlanskog kantona, a sve u cilju unapređenja aktivnosti na održavanju, rekonstrukciji i izgradnji mreže magistralnih ceste, brzih cesta i autocesta na području Tuzlanskog kantona, saopćeno je nakon današnje sjednice Vlade TK.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.