Uznemirujuća vijest o pretučenoj bebi ponovo kruži društvenim mrežama

Izvor: UG Megafon za promociju i unapređenje profesionalnih standarda novinarstva

Ponovo se na Facebooku dijeli „vijest“ o pretučenoj i ostavljenoj bebi pod naslovom U Sarajevu majka pretukla bebu i bacila je u smeće! Potresna vijest ilustrirana je fotografijom bebe s modricama na licu. Informacija je vrlo „siromašna“ detaljima, i kako je riječ o klasičnoj lažnoj vijesti koju, s obzirom na brojne komentare i dijeljenja čitatelji očigledno ne prepoznaju, navest ćemo je ovdje radi analize kako inače vrlo lako prepoznati lažnu vijest.

Medijska pismenost i lažne vijesti

“U Sarajevu je pronađena beba (18 mjeseci starosti) pretučena i s mnogo ozbiljnih ozljeda prevezena je na UKC. Kako policija navodi jedan od prolaznika je slučajno htio izbaciti smeće i odjednom je ugledao pretučenu bebu u smeću, na sreću po bebu ona je još bila izvan životne opasnosti, ali je zadobila mnogo teških ozljeda”.

Klikom na naslov saznajemo da je riječ o vijesti objavljenoj 17. augusta 2018. godine, pa ipak se nekoliko mjeseci kasnije dijeli na društvenim mrežama. O mogućim razlozima „aktuelizacije“ stare vijesti malo kasnije, ali vratimo se na suštinu i konkretan slučaj.  

Lako je uočiti da se u tekstu, osim „široke“ odrednice „u Sarajevu“ ne zna ni gdje se radnja dogodila, kada, nema precizne izjave policije, niti preciznog naziva u koji je klinički centar beba smještena.

Vijest sličnog sadržaja, ali sa mjestom radnje u Tuzli, u kojoj je korištena identična fotografija, još ranije je analizirao portal Raskrinkavanje te su ustanovili da je riječ o lažnoj vijesti i da na fotografiji nije pretučena beba iz Tuzle, nego Jacob Marbury iz Oregona. Sliku je na svom Facebook profilu objavio njegov otac Joshua Marbury,  21. maja 2016. godine, uz tvrdnju da je djetetu povrede nanijela osoba koja ga je čuvala. O tome su, između ostalih pisali i NY daily news” i Oregon live.

Mada čitetelji ne (moraju da) znaju osnovne postulate nastanka vijesti, ali čak i ako ne poznaju formulu po kojoj nastaje, odgovorima na pet ključnih pitanja: ko, šta, kada, gdje i zašto (uz dodatna pitanja „kako“, ili druga pitanja, ukoliko je riječ o proširenoj vijesti ili izvještaju), u konkretnom slučaju vrlo je lako navedenu vijest ocijeniti lažnom.

Vidljivo je da nedostaju osnovne informacije, a čitatelji treba da znaju i to da vijesti posebno osjetljivog sadržaja poput teksta o „pretučenoj bebi“ obavezno sadrže potvrdu policije. U ovom tekstu se kaže kako policija navodi ali se ne kaže koja policija, kad, gdje, te se ne navodi kad je i na kojem mjestu i okolnostima beba pronađena. Također se navodi da je beba prevezena je na UKC, ali nije precizirano o kojem kliničkom centru je riječ, što se uobičajeno navodi u profesionalno urađenoj vijesti.

Čitatelji također treba da znaju da se u vijestima ozbiljnih, profesionalnih novinara, ne objavljuju slike malodobne dijece bez zaštite identiteta. Tako da svaka fotografija maloljetnika/ce, posebno neodjevene bebe, bez obzira na sadržaj vijesti, treba da izazove pozornost prilikom čitanja.

Čitatelji žrtve lažnih medija

Vrlo je indikativno u konkretnom slučaju je da je vijest objavljena na mediju koji u nazivu ima ime jednog od najčitanijih portala u BiH. S tim da je razlika u tome što navedeni medij ima u imenu i riječ „online“ dok portal ima domenu BA. Iako formalno –  pravno nema prepreka za registraciju sličnih imena, vrlo je upitno da medij, umjesto da teži unikatnom, prepoznatljivom imenu, koristi već postojeće ime i to vrlo posjećenog portala.

Također, kada su u pitanju osjetljive vijesti poput analizirane o „pretučenoj bebi“ čitatelji treba da obrate pažnju na to da li ih objavljuju mediji koji u prvi plan stavljaju reklamu a ne istinit i profesionalno pripremljen sadržaj vijesti.

Posebnu pozornost na sadržaj treba obratiti ukoliko medij od vas, kada kliknete na naslov teksta, a da biste pročitali tekst, najprije traži da kliknete na reklamu ili neki drugi link.

Megafon.ba