Autor: N. Š. – K.
Tragedija u porodici Sović u Bihaću, ubistvo troje djece i samoubistvo oca koji je izvršio nezapamćen zločin, još je jedan pokazatelj da Bosna i Hercegovina mora hitno reformirati kompletan sistem socijalne zaštite, posebno u dijelu koji se bavi zaštitom djece, žrtava porodičnog nasilja, ali i porodičnog nasilja koje se ogleda u zanemarivanju i izlaganju ekstremnom siromaštvu.
Sami sebi svrha
U Bosni i Hercegovini radi 126 centara za socijalni rad. U Federaciji 81, a u Republici Srpskoj 45.
Prema standardnoj organizaciji svaki centar čini služba socijalne zaštite i starateljstva, služba finansijsko -računovodstvenih poslova i služba pravnih i općih poslova. Sistematizacija radnih mjesta uglavnom podrazumijeva da samo službu socijalne zaštite čine rukovodilac, stručni saradnik za socijalnu zaštitu, diplomirani socijalni radnik, socijalni radnik, referent starateljstva i referent za upravne poslove. Svaki centar ima i prateće osoblje zaduženo za higijenu ili tehničko održavanje, što povećava broj minimalno potrebnih uposlenika.
Brojni centri ističu probleme s finansiranjem i svjedoci smo čestih protesta određenih kategorija poput porodilja ili roditelja kojima kasni isplata dječijeg doplatka.
Zadatak reforme bio bi utvrditi kako je moguće da novca nema za određene kategorije ili aktivnosti na terenu te da li finansiranjem samo uposlenika a ne i brojnih potrebnih aktivnosti, centri postaju sami sebi svrha?
Naravno da teret suodgovornosti zbog propusta da se tragedija poput one u Bihaću spriječi ne snose samo centri već komplatan i vrlo razgranat sistem socijalne, zdravstvene i sigurnosne zaštite u BiH. Osim policije i tužilaštava, u BiH djeluju stotine nevladinih i vladinih organizacija finansiranih javnim novcem a koje se bave prevencijom i pomoći žrtvama nasilja u porodici.
Na teritoriji cijele BiH postoji devet sigurnih kuća.
Majka svirepo ubijene djece iz Bihaća, kako je objavila njena sestra u pismu poslanom medijima, svojevremeno se zbog porodičnih problema obraćala policiji ali joj je rečeno da se obrati centru za socijalni rad.
Dakle, osim reagiranja policije po službenoj dužnosti i obavještavanja centra za socijalni rad, reforma bi trebalo da donese potpune izmjene procedura i postupanja i policije, ali i službi za socijalnu zaštitu.
Birokratski aparat
Centar za socijalni rad je morao biti informiran o drastičnim situacijama u porodicima u području u kojem djeluje, posebno ako su ugrožena maloljetna djeca.
Međutim, centri u BiH se sve manje bave stvarnom zaštitom socijalno ugroženih građana, a velikim dijelom i zbog politike pretvoreni su u birokratske aparate, puke posrednike za isplate novčanih naknada socijalnim kategorijama.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.