Nedjelja, Januar 29

TI BIH: Polovina pravosudnih institucija ne dostavlja informacije građanima, manje odgovaraju na upite medija

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

“Analiza kao posebno zabrinjavajuću praksu ističe različito postupanje pravosudnih institucija u odnosu na profil podnosioca zahtjeva. Dok je na zahtjeve koje je poslao Transparency International samo u jednom slučaju zabilježeno „ćutanje administracije“ u isto vrijeme su zahtjevi građana ignorisani u više od 30 posto zahtjeva”.

Autor: Megafon.ba                          

Otvorenost pravosudnih institucija višestruko je važna zbog jačanja povjerenja građana u javne institucije, ali i radi osiguranja pretpostavki za učešće građana u procesu donošenja odluka, kao i s ciljem uspostavljanja funkcionalnih mehanizama odgovornosti, poruka je konferencije „Transparentnost pravosuđa u BiH“ koja je danas održana u Sarajevu u organizaciji Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) i Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Na konferenciji je predstavljena Analiza o nivou transparentnosti pravosudnih institucija, a koja sadrži prve rezultate mjerenja Indeksa transparentnosti sudova i tužilaštava na osnovu metodologije koja je razvijena u projektu „Unapređenje odgovornosti kroz jačanje mreža civilnog društva – SANCUS“.

Tokom predstavljanja Analize istaknuto je da sudovi i tužilaštva u Bosni i Hercegovini nisu odgovorili u roku na gotovo polovinu zahtjeva za pristup informacijama i da drugačije odgovaraju na zahtjeve organizacija civilnog društva i građana, kao i da je vidno da manje odgovaraju na upite medija. Analiza kao posebno zabrinjavajuću praksu ističe različito postupanje pravosudnih institucija u odnosu na profil podnosioca zahtjeva. Dok je na zahtjeve koje je poslao Transparency International samo u jednom slučaju zabilježeno „ćutanje administracije“ u isto vrijeme su zahtjevi građana ignorisani u više od 30 posto zahtjeva.

„Većina sudova objavljuje godišnje planove rada, dok tek polovina objavljuje godišnje izvještaje o radu na svojim web stranicama. Najlošiji su rezultati kod finansijske transparentnosti, 73 od 74 suda nema objavljen godišnji budžet, dok samo jedan sud ima objavljen, ali nije ažuriran“, istakao je Emsad Dizdarević, program menažer u TI BIH.

Prilikom analize dobijenih rezultata utvrđeno je da postoje različite prakse reakcija sudova i tužilaštava na medijske zahtjeve za informacijama. Skoro 40% sudova je dostavilo tražene presude, dok skoro 45% sudova se uopće nije niti očitovalo o medijskim zahtjevima. Preko 55% sudova se uopće nije očitovalo na zahtjev medija za dostavljanjem informacija koje se tiču određivanja pritvora, a samo 12% je dostavilo rješenje. Samo pet sudova je dostavilo tražene snimke ročišta, dok 69 sudova nije dostavilo ovu informaciju. Iz priloženih rezultata vidljive su različite prakse sudova po istim zahtjevima, odnosno različita praksa prilikom traženja iste vrste informacija, što nam pokazuje da je potreban dodatni angažman kako bi se praksa sudova ujednačila u reakcijama na zahtjeve medija za dostavljanjem informacija.

„Ovi rezultati ukazuju da imamo problem transparentnosti u pravosuđu, a taj problem se ogleda u dvije važne stavri za medije. Jedan je problem u izvještavanju i informisanju javnosti, a drugi je smanjen nivo kontrole rada pravosuđa kroz posmatranje njihovog rada od strane medija“, istakao je Semir Mujkić, urednik BIRN BiH.

Na konferenciji su tokom panel diskusije „Transparentnost pravosuđa u BiH – kako unaprijedi stanje“ učestvovali predstavnici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, Suda Bosne i Hercegovine, Osnovnog suda u Banjaluci, Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona, te predstavnici BIRN BiH i TI BiH, tokom kojeg su pokušali identifikovati ključne probleme i moguća rješenja za unapređenje transparentnosti pravosuđa.

(Izvor: Transparency International u BiH)

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.