Srijeda, 29 Maja

Svjetski dan svjesnosti o autizmu

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Autor: Megafon.ba

Drugi april Svjetski je dan autizma. Poremećaj iz autističnog spektra je naziv za neurorazvojni poremećaj  kojeg  karakteriziraju socijalne poteškoće, kašnjenja u razvoju govora i motorike te problemi u ponašanju. Obuhvata sve dijagnoze povezane s autizmom koje su ranije bile odvojene, poput Aspergerova sindroma.

Glavni oblici poremećaja iz autističnog spektra, među kojima može biti prisutno preklapanje simptomatologije, su:

Autizam

Aspergerov sindrom

Pervazivni razvojni poremećaj

Što je autizam?

Autizam je bioneurološki razvojni poremećaj koji se počinje ispoljavati do treće godine života, a odlikuje se:

kašnjenjem u razvoju govora ili postojanjem mogućnosti da autistična djeca uopćte ne progovore te  postaju meta nasilnika, sklona gubljenju ili nezgodama, ponekad i sa smrtnim ishodom

odbijanjem kontakta očima

sklonošću ka ponavljanju izraza, oblika ponašanja, određenih radnji

mnogo većom osjetljivošću na senzorne informacije od drugih

stalnim deficitom u komunikaciji, odnosno društvenoj interakciji

učinkovitijom  komunikacijom  s drugim autističnim osobama negoli sa drugim osobama iz okruženja

uživanjem u samostalnoj igri, bez društva

poteškoćama u održavanju pažnje, što je u dijagnostici često udruženo s poremećajem pažnje ili drugim mentalnim poremećajima te pogrešnim liječenjem.

Aspergerov sindrom

Ovaj sindrom spada u blaži oblik autizma kojeg odlikuje tendencija ka boljem funkcioniranju, kojeg često prati smanjena koordinacija pokreta ispoljena kao nespretnost. Osobe s Aspergerovim sindromom općenito imaju normalnu ili natprosječnu inteligenciju i mogu biti intenzivno zaokupljeni određenim temama.

Pervazivni razvojni poremećaj (prožimajući razvojni poremećaj)

Pervazivni razvojni poremećaj pokriva široku lepezu simptoma, često se dijagnostira kada djeca postanu malo starija i kada zakašnjeli razvoj postane vidljiviji. Djeca s pervazivnim poremećajem obično imaju prosječne jezičke vještine i ne pokazuju tipična ponavljajuća ponašanja, ali imaju poteškoće u društvenim interakcijama.Uzroci

Ne postoje dokazi da određeni faktor uzrokuje autizam. Smatra se da i genetika i okoliš doprinose razvoju poremećaja iz autističnog spektra. Otkriveno je više od 100 gena koji nose rizik od autizma i niz genetskih mutacija koje mogu doprinijeti njegovu razvoju. Neka istraživanja su pokazala da dob roditelja u trenutku začeća, ekstremna nedonošenost djeteta, te nedostatak kisika mogu povećati rizik ali ga pojedinačno dejstvo nekog od njih neće uzrokovati.

Široka zastupljenost i izloženost male djece ekranima i digitalnim sadržajima u najranijoj životnoj dobi (TV, računala, pametni telefoni) dovode do simptoma sličnih autizmu, kojeg stručnjaci nazivaju pseudoautizam.

Dijagnostika

Od 80-ih godina je u uporabi ADOS test (Autism Diagnostic Observation Schedule) za multidisciplinarnu tj. timsku procjenu komunikacije, socijalne interakcije i maštovitosti, bazirano na životnoj dobi, razvojnoj razini i jezičkim vještinama. U timu koji primjenjuje ADOS trebaju biti psiholog, pedagog, dječji psihijatar i razvojni pedijatar, koji procjenjuju perzistentnost deficita u pomenutim oblastima. Nedostatak ADOS testa je taj što je vremenski zahtijevan i iziskuje adekvatno educiran kadar.

Rasprostranjenost

Autizam je doživotno neurološko stanje koje se manifestira u ranom djetinjstvu bez obzira na spol, rasu ili socio-ekonomski status. Manjak razumijevanja prirode njegovog nastanka i manifestacija ima ogroman utjecaj na oboljele, njihove porodice i zajednice.

Stopa autizma u svim regijama svijeta je visoka – oko 1% svjetske populacije ima poremećaj iz autističnog spektra. Češća je zastupljenost kod dječaka nego kod djevojčica (4 puta češće) mada se ta razlika sve više smanjuje. Bolja osviještenost i znanje o važnosti prepoznavanja ranih znakova oboljenja dovela je do veće registracije broja oboljelih. Američko udruženje psihijatara prepoznalo je autizam kao spektar 2013. godine, dok je  DSM (Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje) 2020. godine objedinio sve dijagnoze poremećaja iz spektra autizma, što je dovelo do statističkog porasta oboljelih, registriranih u objedinjenoj dijagnozi.

Principi tretmana

Principi tretmana podrazumijevaju:

intenzivnu ranu intervenciju, kada su te mjere ujedno i najučinkovitije – idealno vrijeme za početak intervencije je u razdoblju oko 24. mjeseca djeteta

okupacionu i govornu terapiju kao primarne tretmane

individualizirani tretman učenja odgovarajućim formama ponašanja

simptomatsku terapiju koja se provodi prema kliničkoj slici.

Prognoza

Kao i kod svih oblika neurodiverziteta, svako dijete ne pokazuje iste znake autizma, što može otežati početnu dijagnozu. Neke od njihovih poteškoća mogu biti uobičajene za dob, dok druge ukazuju na poremećaj autističnog spektra.

Sva su djeca jedinstvena. Stigmatizacija i diskriminacija povezana s neurološkim različitostima ostaju značajne prepreke dijagnozi i terapiji. Uz ranu intervenciju i različite terapije, osobe s autizmom i poremećajima autističkog spektra mogu maksimizirati svoj potencijal, nadmašiti prvotna niska očekivanja uz napredovanja u razvoju te ostvariti dostignuća na mnogim poljima.

PODIZANJE SVIJESTI ZA DAN AUTIZMA – SIMBOLIKA ZNAKOVA

Boja autizma je plava, povezana sa smirenošću i prihvatanjem

Slagalica u duginim bojama ukazuje na raznolikost ispoljavanja oboljenja i mogućnost povezivanja i uključivanja

Leptir je alternativa slagalici, ukazujući na različitost svake osobe iz autističnog spektra

Znak beskonačnosti je također alternativa slagalici, često obojen u dugine boje. Predstavlja i ispoljavanje ljubav prema brojevima, što je često zajednička karakteristika mnogih osoba s autizmom.

Dok neki ljudi s autizmom mogu živjeti samostalno, drugi imaju teška onesposobljenja i zahtijevaju doživotnu njegu i potporu. Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030. godine koje su zemlje članice UN-a usvojile 2015. godine, daju smjernice za ostvarivanje njihovih prava. 

Svjetski dan autizma 2024. godine posvećen je osnaživanju osoba s dijagnozama iz autističnog spektra kroz njihove vlastite priče i doživljaje, uspjehe i postignuća u svakodnevnom životu.

(ZZJZ FBiH)

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.