Strane investicije u TK (1): U tuzlanskoj tvornici obuće Progetti dugoročno ne vide svoju budućnost na bh. tržištu

„Lokalna pomoć je beznačajna, više nadležnosti je na nivou Federacije, ali nije to što vlasti trebaju da rade, jer ništa i ne rade i nisu ni u čijoj službi“, kazao je Kljunić.

Piše: Mediha Tabaković

Firma Progetti Bosnia doo, koju su u Lipnici kod Tuzle 2016. godine pokrenuli italijanski vlasnici, svojevremeno je bila vijest u Bosni i Hercegovini jer iz vrijednih ruku Tuzlanki odlaze dijelovi ženske modne obuće za Gucci Group.

Direktor firme Progetti u BiH, Sulejman Kljunić, kaže za Megafon da zbog aktuelnih zakona i manjka radne snage, ne vidi budućnost kompanije, niti u Tuzlanskom kantonu niti u Italiji.

PREPOLOVILI BROJ ZAPOSLENIH

„Proizvodnja je isključivo za inostranstvo, šaljemo dijelove obuće za firmu Tiger FLex koja je u vlasništvu Gucci Group tako da mi radimo samo to, nemamo domaću proizvodnju, izvozimo samo za Italiju. Proizvode se gornji dijelovi obuće, ženska uglavnom visoko modna obuća. Prije se proizvodila gotova obuća, radili smo od početka do kraja, sada se ovdje radi samo jedan dio, a završno montiranje radi se u Italiji“, kazao je Kljunić.

Govoreći o poslovnom okruženju u Bosni i Hercegovini, odnosno, u Tuzlanskom kantonu, Kljunić kaže da su vlasnici firme do sada više uložili nego što su imali korist od proizvodnje.

Sulejman Kljunić, direktor Progetti Bosnia (Foto: M.T./Megafon)

„Firma je u početnoj fazi pa sve do pojave pandemije imala između 180 i 200 radnika, zavisno od sezonskih poslova, potražnje, da bi nakon pandemije zbog odluke vlasnika koji su inače intalijanski državljani, broj radnika reduciran. Tako da sada imamo 102 radnika, odnosno, ukinut je jedan dio proizvodnje koji je bio manje interesantan za firmu“, kazao je Kljunić.

Radnici firme kao i firma nisu imali sreće da od lokalne zajednice dobiju poticaj niti neki drugi vid pomoći, osim pomoći od države u vidu mašina, navodi Kljunić.

„Firma nije imala nikakvu pomoć od lokalne zajednice a što se tiče poticaja, aplicirali smo za sredstva u doba korone u decembru 2020. i januaru 2021. godine, od države smo tada dobili određena sredstva na osnovu broja zaposlenih, u tom slučaju nam je država pomogla. Tuzlanski kanton nam je djelomično pomogao“, kazao je Kljunić.

Nedostatak kadrova i radnika problem je u svim firmama. Kako Kljunić navodi, bez obzira na povećanje najniže plate u Federaciji BiH, radnici ne žele raditi za male pare.

„Što se tiče nedostatka kadra to je opći problem u državi. Mislim da je ovo više jedna vrsta obrtničkog zanata, sve firme imaju probleme, promijenili su se ekonomski opći uslovi tako da nije svijet više spreman raditi za male pare iako su se plate povećale za nekih 60% u posljednjih pet godina“, ističe Kljunić.

Kljunić navodi da bez obzira na loše prognoze u budućem periodu Progetti je, iako u nisko akumulativnoj branši, ipak dobrostojeća firma, ima uslove u odnosu na konkurenciju, ali bez obzira na to imaju poteškoće u pronalasku radne snage.

„Firma osim pogona u Lipnici gdje je trenutno zaposleno 75 radnika, ima podružnicu u Lukavici kod Gračanice gdje ima 27 zaposlenih.

Kompletna industrija, a i mi prolazimo kroz težak period u našem razvoju i iskreno nisam optimista da će ovo opstati dugo, možda tri ili četiri godine, ako ne dođe do nekih promjena. Niskoakumulativna branša već ima neke povlastice u vidu doprinosa, ali nisu svi radnici sa povlasticama. Sama politika Vlade ne ide na ruku ni poslodavcima ni radnicima, tako da sve dok se Zakon o radu ne izmijeni i ne nađe neko adekvatno rješenje s te strane jednostavno će biti teško“, istakao je Kljunić.

Kljunić navodi da je jedan pogon u vrijeme korone bio zatvoren na nekoliko mjeseci, dok je pogon sa manje radnika bio spašen. Radnicima su isplaćene  otpremine.

„Radnicima su isplaćene otpremnine u skladu sa zakonom. Drugi oblici pomoći u privatnom sektoru jednostavno ne postoje, smiješno je ali tako je. Vjerujte to nisu neke zarade, jer su cijene po broju pari cipela.

Što se tiče same pomoći Tuzlanskog kantona nemaju mnogo  nadležnosti. Mi smo pisali Vladi Federacije, pisao sam i političkoj stranci čiji je glas bio presudan prilikom donošenja zakona o poticajima tokom pandemije.

Problem sa iskusnom radnom snagom dijele sa ostalim firmama u BiH (Foto: M.T./Megafon)

Poticaji su uglavnom bili u mašinama a mi već imamo mnogo mašina tako da nam se možda nisu uskladili termini kad su nam potrebne. Drugi privredni subjekti su imali pomoć i koristili je, vlada je sufinansirala samo dio sredstava. Ministarstvo industrije je ključno bar na kantonalnom nivou, međutim, ministar ne obilazi firme i ne razgovara sa ljudima pa da vidi šta je firmama potrebno, da može pronaći sredstva“, istakao je Kljunić.

Povećanje minimalne plate u FBiH, kaže naš sagovornik, odrazilo se na poslovanje firme i stvorilo je nepravdu između starih i novih radnika, jer kako i sam kaže svugdje u svijetu postoji da novozaposleni radnici ne mogu biti tretirani kao „stari radnici“. Ističe da je radna snaga poskupila, između 2019. i 2022. godine su se ukupni izdaci za plate radnika povećali za 20%. Jedina „sreća“ za firmu jeste što radnice u tvornici stanuju blizu te im ne moraju plaćati prevoz.

VLAST NE RADI ŠTO TREBA

„Što se mene tiče, u budućem periodu nemam neko pozitivno viđenje jer su ljudi koji vladaju kantonom nesposobni totalno, ljudi koji nemaju dodira sa potrebama samih radnika, a kamoli poslodavaca i sve to što se daje su smiješni iznosi. Pravi vid pomoći je postaviti određena pravila, tačno propisati stope doprinosa, ukinuti dohodak za određene populacije, da ne pričam o stažu koji nije uplaćen jer ima i tog i to je veliki poblem koji se godinama kupi i nije riješen. Lokalna pomoć je beznačajna, više nadležnosti je na nivou Federacije, ali nije to što vlasti trebaju da rade, jer ništa i ne rade i nisu ni u čijoj službi“, kazao je Kljunić.

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba