Piše: Nermina Šunj Kušljugić
Nakon augusta i Gradačca, u Banovićima prijave nasilja u porodici rješavaju tako što Općinski sud izriče zaštitne mjere u svim predmetima. Taj je podatak za Megafon iznio Elvir Čamdžić, socijalni radnik u Centru za socijalni rad Banovići, mada je to tema razgovora sa sudijama. Međutim, na zahtjev da razgovaramo sa predsjednicom suda, ili sudijama koji rade na predmetima nasilja nad ženama, nismo dobili pozitivan odgovor ni nakon mjesec i po čekanja.
Podaci koje je za Megafon kazao Čamdžić, očigledno da ohrabruju žrtve da će biti zaštićene i pretpostavlja se da je izricanje zaštitnih mjera u svim slučajevima razlog što je i u Banovićima povećan broj prijava nasilja u porodici.
KORIŠTENJE ZAKONSKIH MOGUĆNOSTI U SVIM PREDMETIMA
Čamdžić kaže da službeni podaci MUP-a TK koje imaju u Centru, govore da je tako u svim lokalnim zajednicama u Tuzlanskom kantonu.
„Ono što je, na neki način da tako kažemo, pozitivno u tom dijelu, jeste da su sve prijave koje su stigle u Centar za socijalni rad i MUP, na osnovu svih tih prijava je pokrenut i zahtjev za izricanje zaštitnih mjera.
Ono što je specifično za Banoviće i što bih ja istakao nakon augusta je da sud izriče i mjere psihosocijalnog tretmana počiniteljima nasilja. Dakle, većini nasilnika je, pored dosadašnjih mjera, kao što su mjere zabrane uznemiravanja, zabrana približavanja i druge mjere, izrečena mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana u Centru za mentalno zdravlje“, kaže Čamdžić.
Od augusta su, kaže naš sagovornik, za deset osoba izrečene, pored drugih zaštitnih mjera i obavezni psihosocijani tretmani.
„Broj prijava u Centru za socijalni rad Banovići ranije se kretao oko 30 prijava. Ove godine smo već za prvih devet mjeseci premašili taj broj, a broj izrečenih mjera je daleko veći u odnosu na ranije godine“, kazao je socijalni radnik u Banovićima, Elvir Čamdžić.
„Za 2023. godinu je izrečeno ukupno 44 mjera prema 21 licu. Do 31. jula su bile izrečene mjere prema šest lica. Od 1. augusta za 15 lica izrečeno više od 30 mjera. Od augusta naovamo izrečeno je deset psihosocijalnih tretmana, do tada nijedan“, kazao je naš sagovornik, ilustrirajući porast broja prijava ali i ozbiljnijeg pristupa institucija predmetima nasilja u porodici.
Sretna žena jedino je udruženje žena u Banovićima (Foto: N.Š.K./Megafon)
Uporedo sa institucijama sistema, nevladin sektor je pokrenuo incijative kako bi ohrabrili žene da govore, traže zaštitu i da znaju da nisu same.
Aktivistice Udruženja Sretna žena, inače jedinog udruženja žena u Banovićima, po uzoru na Kalesiju o čemu smo već pisali, pokrenule su inicijativu otvaranja predbračnog i bračnog savjetovališta. Međutim, u Banovićama zbog političkog sukoba dvije stranke, sjednice Općinskog vijeća se ne održavaju već četiri mjeseca. A inicijativu, da bi krenula realizacija, najprije treba da usvoji lokalno zakonodavno tijelo.
Sabina Kasumović, predsjednica Udruženja Sretna žena iz Banovića, kaže za Megafon da je jedino politika razlog zastoja inicijative za koju misle da će biti korisna u prevenciji nasilja u porodici.
„Moramo čekati da se sredi politička situacija, ne održavaju se sjednice Općinskog vijeća već četiri mjeseca. Veoma bitna pitanja se ne rješavaju. Mi smo imale nekoliko građanskih inicijativa, sve čeka na usvajanje“, kaže Kasumović.
Međutim, utisak Kasumović je, kaže nam, kao i opći utisak u Banovićima je da se u velikom dijelu, problemi nasilja u porodici počinju rješavati.
„Službeno smo tražile podatke i počeli su se problemi rješavati. Od 20 prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, 18 je procesuirano što je nekada prije bilo nezamislivo. Prije deset godina, od 50 prijavljenih nije bio ni jedan procesuiran“, kaže naša sagovornica.
Sabina Kasumović, predsjednica Udruženja Sretna žena Banovići (Foto: N.Š.K./Megafon)
Kasumović kaže da su žene u Banovićima dosta zastupljene na mjestima gdje se odlučuje, međutim, navela je frapantan podatak sa biroa za zapošljavanje da se na evidenciji nalazi oko 70 posto žena. Što znači da je mnogo ekonomski ovisnih žena. Također, navodi da je riječ uglavnom o neobrazovanim ženama.
RAD NA OSNAŽIVANJU ŽRTAVA NAKON TRAUME
U Saradnji sa Domom zdravlja u Banovićima i Centrom za socijalni rad, planiraju u narednom periodu raditi na osnaživanju žena koje su pretrpjele nasilje u porodici.
„Planiramo grupne terapije sa ženama koje su pretrpjele nasilje, koje bi radile stručne osobe. Pozvane su i žene koje su osnažene da ispričaju svoja iskustva, svoje pozitivne priče, da bi ohrabrile one koje tek izlaze iz Sigurne kuće“, kazala je Sabina Kasumović, predsjednica Udruženja Sretna žena Banovići.
Istraživanje Megafon.ba pod nazivom „Pravo i(li) pravda za žrtve nasilja u porodici“ je izrađeno uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj je isključiva odgovornost Megafon NDN d.o.o. Tuzla i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Vezani tekstovi:
ISTRAŽUJEMO: Pravo i(li) pravda za žrtve nasilja u porodici
SMART BALKANS Megafon u kampanji prevencije femicida
STOP FEMICID (10): U Kalesiji prvi u FBiH osnivaju predbračno savjetovalište
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.