Piše: Maja Nikolić
Od 11. augusta, kada je Nermin Sulejmanović ubio svoju nevjenčanu suprugu Nizamu Hećimović, u Sigurnu kuću u Tuzli se javilo 95 žena. Sve su došle s istim razlogom, jer trpe fizičko ili psihičko maltretiranje. Čini se da ubojstvo Nizame Hećimović nije bilo dovoljna opomena za institucije sistema pa smo i prije nekoliko dana izvještavali o ubistvu mlade Emire Maslan koja je molila institucije da je zaštite od oca njenog djeteta Alena Bećirovića koji je i ranije bio osuđivan upravo zbog nasilja u porodici.
O NASILJU NAD ŽENAMA MALO SE GOVORI UNUTAR SKUPŠTINSKIH KLUPA
Ključno je pitanje što institucije vlasti čine, zašto još uvijek nijemo gledaju na femicid.
U Tuzlanskom kantonu pri Skupštini postoji neformalni klub zastupnica koje upravo žele ovu temu držati „vrućom“ i boriti se za veću zaštitu, sada najugroženije kategorije društva – žena.
Amra Nadarević -Vodenčarević, zastupnica u Skupštini Tuzlanskog kantona u razgovoru za Megafon.ba kaže da je jedan od problema što je femicid u BiH stvarnost, ali bez pravne kvalifikacije te da femicid mora biti okarekteriziran kao krivično djelo.
“Vrlo često se ponašamo kao da nas se to ne tiče. Nismo ništa vidjeli ni čuli. To moramo promijeniti. Nekako problem nas u Bosni i Hercegovini je generalno slabog pamćenja svega, brzo opraštamo. Brojne afere guramo pod tepih. Teme su nam aktuelne od dana do dana. Par dana dajemo akcenat svemu, a onda sve zaboravimo”, navodi Nadarević -Vodenčarević jedan od problema kompletne društvene zajednice.
Smatra da se unutar parlamentarnih klupa u Skupštini Tuzlanskog kantona nedovoljno govori o nasilju nad ženama.
“Veći akcenat moramo dati na prevenciju nasilja. Generalno sam mišljenja da moramo imati nultu toleranciju prema svakoj vrsti nasilja. Poseban akcent se mora dati i na e-nasilje. Mi još uvijek nismo shvatili koliko je e-nasilje prisutno, a u glavama nismo napravili update stavova i vrijednosti, zato nas je i pregazilo vrijeme”, kaže nam Amra Nadarević- Vodenčarević.
Zašto se nasilje još uvijek događa u velikom intenzitetu sigurno je zato što se žene boje prijaviti nasilje, a iako se usude prijaviti, kasnije se osjećaju kao da će kad tad opet biti žrtve partnera, žrtve njegove osvete.
Amra Nadarević -Vodenčarević, zastupnica u Skupštini (TK/Foto: Priv. arhiv)
“Sve je to upravo zato, jer ne postoji institucionalno djelovanje. Htjeli priznati ili ne, naši građani su odavno izgubili povjerenje u cijeli sistem. Potrebno je mnogo uloženog rada i mnogo stručnog kadra koji će raditi na prevenciji svih vrsta nasilja”, ističe Nadarević-Vodenčarević.
SMRT NIZAME HEĆIMOVIĆ JE PORAZ DRUŠTVA
I Sliva Banović, zastupnica u Skupštini TK smatra da donositelji zakona kao da ne shvataju problem dovoljno ozbiljno. Kazne su blage, a procedure psihički iscrpljujuće za žrtvu nasilja. Za Megafon ističe da postojeće procedure imaju evidentne propuste, pa zbog straha da se nakon prijavljivanja nasilja isto neće dodatno pojačati ili pogoršati, žrtve se odlučuju na šutnju.
„Slučaj Nizame Hećimović doživjela sam kao poraz društva, poraz sustava. Dokaz koliko malo vrednujemo život i koliko malo ljudi je spremno braniti nekoga. Najgorim od svega smatram to prešutno, a čini se uvriježeno mišljenje da muškarac ima pravo kazniti ženu jer je žena njega u nečemu razočarala. Taj doživljaj posjedovanja je korijen problema. Umjesto zaštitnika tako se razvijaju nasilnici“, istaknula je Silva Banović.
Smatra da nasilje nad ženama ne može biti riješeno preko noći. Jer, težak je to i ozbiljan zadatak, za ovdašnje društvo koje još uvijek nema istu dozu podrške razumjevanja za ženu, kao za muškarca. Kao zastupnica u Skupštini TK ističe da nije dovoljno samo razgovarati o problemu femicida, nego i ponuditi rješenja.
„Samo razgovor ne može biti cilj – cilj jeste razmjena mišljenja, ali s naglašenom težnjom ka identificiranju propusta, promjenama, donošenju zaključaka, ka kreiranju novih strategija i politika. Uvezivanje svih nivoa i donošenje odluka koje mijenjaju klimu, u kantonima i na nivou čitave Bosne i Hercegovine treba biti aktivan, postupan i trajan proces“, kaže nam Silva Banović i dodaje da se upravo žene zastupnice, ne samo u Skupštini TK, nego na svim nivoima se moraju udružiti.
„Potrebno je pripremiti kvalitetne izmjene zakona o zaštiti žena od nasilja. Inicijativa naravno može krenuti i od jedne osobe, ali samo udružene bismo pokazale snagu odluke. Pod broj jedan da nam prilikom donošenja odluka za dobrobit nije bitan politički tabor, a pod broj dva da smo spremne zauzeti se jedna za drugu, odnosno za sve žrtve nasilja, bez obzira na dob, spol ili neku treću karakteristiku, bez kalkulacija i zadrške.“
MUŠKA SOLIDARNOST, ŽENSKO NERAZUMIJEVANJE
Žene u patrijarhalnoj Bosni i Hercegovini su se prilagodile nametnutim tradicionalnim aspektima života ovdje.
„Naš odgoj, tradicija se provlači tako da žena treba biti poslušna, požrtvovana, popustljiva, povinovati se želji oca, brata, rođaka, sina ili supruga. Žene naših područja se stotinama godina odriču obiteljskog nasljedstva u korist brata, imovina stečena u braku je na muževljevo ime, žene se odriču karijere radi zasnivanja obitelji, uzimaju manje plaćene poslove “koji su više za ženu”, jer se u suprotnom smatraju u najmanju ruku bezobraznima ili bezobzirnima.
Brojni su nazivi kojima se žene u našem društvu “časte” ako se usude razmišljati izvan nametnutih okvira. Biti npr. karijerist je odlično i veoma pohvalno ako ste muškarac, ali biti karijeristkinja, e to već nije uredu“, podsjeća Silva Banović.
Zanimljiv je statistički podatak da u BiH u 2022. godini imamo više fakultetski obrazovanih žena u odnosu na muškarce, ali i dalje su na rukovodećim pozicijama muškarci.
„Žene se tako kontinuirano i konstantno stavljaju u podređeni položaj, guraju u drugi plan. Nasilje nad ženom počini neki muškarac, a ta ista žena bi po procedurama potom nasilje uglavnom trebala prijaviti muškarcu policajcu, zatim doći dati izjavu muškarcu inspektoru. A muška solidarnost je veoma zanimljiv socijalni fenomen. Ništa manje pogubnim smatram i izostajanje razumijevanja od žene prema ženi – različite pokušaje degradiranja, osuđivanje, negativno komentiranje ili bilo kakvo opravdavanje nasilja“, upozorava Silva Banović.
Sliva Banović, zastupnica u Skupštini TK (Foto: Priv arhiv/Megafon)
Veliki problem je i taj što se sva odgovornost pokušava svesti na centre za socijalni rad, a sistem ništa ne čini da riješi probleme manjka ljudskih resursa odnosno manjka stručnog kadra u centrima za socijalni rad.
„Centri za socijalni rad imaju svoju ulogu, ali ne mogu biti jedina poluga za rješavanje problema nasilja. Čini se da se na Centre prebacuje odgovornost, a da im stvarna nadležnost nije velika“, kaže Banović i pita se zašto za nasilnike nisu predviđene veće zatvorske kazne.
„Dio rješenja problema vidim i u povećavanju zatvorskih i novčanih kazni za nasilnike i uopćeno drugačijem tretmanu nasilnika od strane čitavog društva. Društvo treba odgojiti s nultom tolerancijom za svaki vid nasilja i javnim osuđivanjem. Obiteljskim nasilnicima bih ograničila i poslovno djelovanje. Mediji imaju bitnu ulogu, nasilje se treba jasno definirati i osuditi, a ne pretvarati u senzaciju. Naslov poput „Muškarac u Tuzli ubio ženu jer ga je varala“ – zvuči opravdavajuće i sve dok budemo u istu rečenicu stavljali ubojstvo i “opravdanje” za isto radimo pogrešno“, izričita je Silva Banović.
INICIJATIVA OSNIVANJA PREDBRAČNIH SAVJETOVALIŠTA
Banović je za narednu sjednicu Skupštine TK uputila inicijativu za formiranje predbračnih savjetovališta pri Centrima za socijalni rad. Savjetovanje za parove, pojašnjava Silva Banović za Megafon, treba ponuditi stručnu i objektivnu, vanjsku perspektivu nečijeg odnosa.
Naizgled mali problemi koje par pokušava zanemariti tijekom ranih faza veze vjerojatno će postati veći problemi kako veza napreduje. Kaže, kada parovi sudjeluju u bračnom savjetovanju prije braka, to može pomoći u otkrivanju problema i pronalasku adekvatnih rješenja prije nego što se pretvore u bilo što negativno.
„Između brojnih razloga za osnivanje ovakve vrste savjetovališta izdvajam da je predbračno savjetovanje prilika da parovi nauče više jedno o drugome, izgrade kvalitetnije komunikacijske vještine, kao i vještine rješavanja problema u braku. Također, ništa manje važno jeste i da se prije braka identificiraju sva očekivanja koja su možda neizgovorena, a u budućnosti mogu predstavljati kamen spoticanja ili biti povod bračnim nesuglasicama, svađama ili nasilju“, zaključuje.
IMA PROSTORA ZA POBOLJŠANJE SISTEMA
Mirela Memić, zastupnica u Skupštini Tuzlanskog kantona ističe za naš portal da je vlast dužna ne samo govoriti unutar skupštinskih klupa o sve izraženijem femicidu, nego su dužni o tome progovarati svakodnevno unutar cijele društvene zajednice.
„Jer, eskalacija događaja, nakon slučaja u Gradačcu jeste na neki način ohrabrila žene da prijave nasilnika, ali smatram da je to još uvijek u jednoj sivoj zoni i da se dovoljno žrtve ne ohrabruju da prijavljuju nasilje, ali ni mi kao društvo još uvijek nismo svjesni svih poteškoća u kojima se žrtve nalaze“, kaže nam Memić.
Na naše pitanje kako vidi način da se tema žena žrtava nasilja uozbilji i da donosioci odluka shvate da je alarm odavno uključen, zastupnica Memić smatra se mora mijenjati, odnosno, unaprijediti zakonodavni okvir te da mora biti unaprijeđena i zaštita žena žrtava nasilja.
Mirela Memić, zastupnica u Skupštini TK (Foto: M.N./Megafon)
„Kada se govori o izmjenama zakona već se nekoliko puta u javnom prostoru spominjao takozvani blagodet zakona u smislu da žrtva nasilja nakon što da izjavu policiji, ne ulazi u dalju proceduru. Upravo tu bi se moglo u okviru zakonskog djelovanja doći do određenih normativa, da nadležne službe ukoliko utvrde da je riječ o evidentnom nasilju imaju pravo pokrenuti službeni postupak protiv počinioca nasilja. Također, ono što je već općepoznato, da su kazne koje su predviđene za počinioce vrlo male i one što prije trebaju biti daleko veće. Smatram također, kada govorimo o zakonskom okviru, tamo gdje ga možemo unaprijediti, a to je da višestruki povratnici u nasilju ne smiju imati nikakvu mogućnost za uslovnu kaznu, a sadašnji podaci govore da je to slučaj i u skoro 70 posto predmeta, da ih se uslovno kažnjava. Svakako, uz sve ovo je neophodno raditi na edukaciji, prevenciji, krenuvši kroz sve vidove obrazovanja“.
ŽENE MORAJU BITI E KONOMSKI SAMOSTALNE
Mirela Memić smatra da se tema nasilja nad ženama mora držati vrućom s obzirom na to da se u narednom periodu moraju donijeti izmjene zakona koji tretiraju problem nasilja nad ženama.
„Mi moramo naći način kako pružiti što bolju podršku ženama koje su prijavile nasilje, koje su bile u sigurnim kućama i koje su odlučile nastaviti svoj život na neki drugi način. Smatram da tu postoji mogućnost da razmotre rješenja na nivou kantona ili Federacije BiH. Cilj je da se tim ženama olakša, da se one osamostale, ohrabre da smostalno idu dalje kroz život.
Mislim da bismo takvim porodicama, odnosno, možda samohranim majkama trebali osigurati besplatan predškolski odgoj i obrazovanje za dijete, produžen boravak. To su sve realne stvari koje bi olakšale život ženama koje se žele udaljiti od nasilnika i osamostaliti“, istaknula je za Megafon Mirela Memić i dodala da sredstva koja se već izdvajaju moraju biti bolje usmjerena.
Neformalni klub zastupnica u Skupštini Tuzlanskog kantona kojoj pripadaju i naše sagovornice ističu da će ovu temu itekako „držati vrućom“ u Skupštini Tuzlanskog kantona. Mnogo je razloga za to, a prije svega, jer institucije još uvijek nisu adekvatno odgovorile problemu nasilja nad ženama.
Istraživanje Megafon.ba pod nazivom „Pravo i(li) pravda za žrtve nasilja u porodici“ je izrađeno uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj je isključiva odgovornost Megafon NDN d.o.o. Tuzla i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Vezani tekstovi:
ISTRAŽUJEMO: Pravo i(li) pravda za žrtve nasilja u porodici
SMART BALKANS Megafon u kampanji prevencije femicida
STOP FEMICID (10): U Kalesiji prvi u FBiH osnivaju predbračno savjetovalište
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.