Stav struke: Propisno odlaganje otpada na sanitarnoj deponiji EKO SEP u Živinicama spriječit će požare, zagađenje tla, zraka i vode

Ekološki stručnjak Muhamed Omerović podsjeća na ekologizam: „Čuvajmo okoliš za bolje sutra, a razvrstavajmo otpad svakoga jutra“

Piše: Nermina Šunj Kušljugić

Danima su iz Kladnja pristizale apokaliptične slike sa požarišta na gradskoj deponiji Stanovi. Vatrogasci su radili u nemogućim uvjetima zbog gustog otrovnog dima koji je konstantno tinjao i iz dijelova gdje je vatra ugašena. Požarište je na koncu ugašeno posipnim materijalom, a velikim dijelom zahvaljujući kiši.

Stanovništvo okolnih naselja je svakodnevno upozoravano od Kantonalne uprave civilne zaštite da se maksimalno zaštite od udisanja otrovnog dima.

JEDINA DEPONIJA SA UPOTREBNOM DOZVOLOM

Zbog svega je, odmah po izbijanju požara, 5. augusta proglašeno stanje prirodne nesreće u Kladnju, ali i bez toga naši sagovornici redom dijele mišljenje da je u pitanju prirodna nesreća većih razmjera. Nažalost, tek kada se dogodi takva nesreća, svjesni smo važnosti pravilnog tretmana otpada i postojanja sanitarnih, dakle, deponija smeća uređenih po ekološkim standardima.

Požarište na deponiji Stanovi u Kladnju (Foto: Dizajn Canva/Megafon/Izvor foto: Općina Kladanj)

Katastrofe, kakva se dogodila u Kladnju, u skoro vrijeme bi trebalo da budu preduprijeđene kada zvanično počne sa radom JP EKO- SEP, Centar za upravljanje otpadom u Živinicama, čija izgradnja traje godinama, jer je posao zahtjevan i potrebno je mnogo novca.

Grad Živinice sudjeluje u osnivačkim pravima sa 60 posto, a Banovići i Kladanj sa 30, odnosno 10 posto udjela. Ovim međuopćinskim projektom želi se uspostaviti ekološko odlaganje otpada u tri velike sredine u Tuzlanskom kantonu i tako dugoročno preduprijediti šteta koja zbog „divljih“ deponija može nastupiti za okoliš i zdravlje ljudi.

Selmir Šljivić, direktor EKO – SEP, kaže za Megafon da su sada jedina sanitarna deponija u Federaciji Bosne i Hercegovine uspostavljena po ekološkim standardima i koja ima upotrebnu dozvolu.

„Prije mjesec dana smo dobili upotrebnu dozvolu. Jedina smo sanitarna deponija u Federaciji Bosne i Hercegovine koja ima tu dozvolu i faktički možemo početi sa radom. Mi smo sve pripreme završili i preostalo je još da se završi uređenje pristupnog puta, a što je u završnoj fazi.

Selmir Šljivić, direktor EKO – SEP u Živinicama (Foto: N.Š.K./Megafon)

Odlukom donatora, Vlade TK, 690.000 KM se implementira za pristupni put. Posao radi Direkcija regionalnih cesta i kada oni završe svoj dio posla, možemo početi sa radom“, kaže Šljivić.

Naš sagovornik je pobrojao samo neke benefite koje će lokalno stanovništvo dobiti početkom odlaganja otpada u sanitarnu deponiju EKO-SEP.

„Živinice neće morati da voze svoj otpad u Doboj ili na Crni vrh u Zvorniku, dakle, neće imati tih dodatnih troškova. Banovići će moći da zatvore svoju divlju deponiju koja se nalazi na području površinskog kopa. Isto tako znamo svi šta se dešavalo u Kladnju, na nesanitarnoj deponiji koja je u upotrebi od 1984. godine. Samim tim što je u Živinicama u pitanju sanitarna deponija, mi štitimo tlo, štitimo zrak i vodu. To je ogroman napredak u smislu zaštite životne sredine i biodiverziteta“, kazao je Šljivić.

Kaže da imaju obećanja donatora da će im pomoći i u drugoj fazi, a to je izgradnja MBT postrojenja, gdje se vrši mehaničko- biološki tretman otpada, tzv. fabrika otpada. Otpad bi se u tim postrojenjima reciklirao i pretvarao u biomasu, koja dalje može da posluži kao gorivo.

VAŽNOST EDUKACIJE GRAĐANA

Uspostavljanje prve sanitarne deponije u ovoj regiji je iznimno značajno, mišljenja je i prof. dr. Muhamed Omerović, vodeći ekološki stručnjak u Tuzlanskom kantonu i predsjednik ekološkog pokreta EKO Zeleni TK. Svijest o tome nije na potrebnom nivou pa kaže da je veoma važno da i mediji informiraju stanovništvo, jer samo zajedno možemo raditi na zaštiti životne sredine.

Prof. dr. Muhamed Omerović, vodeći ekološki stručnjak u TK (Foto: N.Š.K./Megafon)

„Ja bih podsjetio na jedan ekologizam koji kaže, čuvajmo okoliš za bolje sutra a razvrstavajmo otpad svakoga jutra. To znači da trebamo da radimo na razvoju svijesti kod građana da razvrstavanje otpada kreće u našim domaćinstvima, u vrtićima, školama, na fakultetima.

S druge strane, smatram da nadležne vlasti treba da omoguće ekološku infrastrukturu stanovništvu, javnim ustanovama i građanima, da imamo na svakom mjestu korpe za otpad, a posebno na čemu insistiramo mi iz ekoloških organizacija su kabine za razvrstavanje otpada.

Ukoliko nemamo ekološku infrastrukturu, nemamo uslove za ekološki komunalni red, onda građani u tom slučaju svoj otpad odnose u prirodu. To završava na putevima, u šumama na Majevici, na Konjuhu, na livadama iznad naselja i sve to predstavlja pritisak na okoliš, i sve to završava kasnije u koritima naših rijeka“, kazao je profesor Omerović.

Naš sagovornik se prisjetio perioda prije dvije decenije kada je Vlada TK inicirala uspostavljanje deponije u Živinicama i kada su se građani bunili zbog prve predložene lokacije u Lukavcu.

„Deponija može da bude i u blizini grada, to ne treba da bude smetnja ako se poštuju sva pravila, jer sanitarne deponije nisu deponije kakve mi poznajemo. To su fabrike za preradu otpada. Papir i plastika nisu otpad nego sirovina. Razvrstavanje otpada znači da taj materijal ponovo ide u reciklažu. Ako imamo puno dovezenog papira kao otpada, znači da spašavamo šume. Ako imamo plastiku, radit ćemo pogone za preradu plastike, imat ćemo nove ambalaže“, pojasnio je Omerović.

„Imamo problem što se otpad trenutno nagomilava na mjestima koja se zovu deponijama, ali to nisu sanitarne  deponije, to su samo mjesta određena u lokalnim zajednicama na kojima se deponuje otpad. Ni na jednoj toj deponiji nema propisnog održavanja deponije. To znači da su tu i portiri koji ne dozvoljavaju nekim nepoznatim licima da dovoze nepoznati otpad i ne poštuju komunalne odluke. Onda, kao što je bio slučaj na deponiji u Kladnju, dolazi do stvaranja metana, plina koji predstavlja prijetnju od eksplozije, a može usljed kiša da dođe do cijeđenja otpada u rijeke, jer se sve te deponije po pravilu nalaze na nekom nagibu.

Posebna opasnost je što nesavjesni građani dovoze žar, ili se deponija prirodno ugrije te dođe do zapaljenja“.

Ekološko udruženje koje predstavlja, EKO Zeleni TK, kaže Omerović, pozdravlja uspostavljanje sanitarne deponije u Živinicama.

„Moguće je također i da se rade manje deponije, ali suština je u tome da se dobro kontrolišu“, kaže naš sagovornik.

Anela Ajšić, ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice TK i članica Kantonalnog štaba Civilne zaštite, kazala je za Megafon da su nedavno imali sjednicu Štaba CZ na kojoj je razmatran zahtjev Općine Kladanj da im se pomogne te da se postavi mobilna stanica za mjerenje kvaliteta zraka.

Anela Ajšić, ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice TK i članica Kantonalnog štaba Civilne zaštite 8Foto: N.Š.K./Megafon)

„U ovoj sedmici ćemo uspjeti da pozicioniramo mobilnu stanicu na području Općine Kladanj kako bi mjerili one čestice koje je moguće mjeriti. Nažalost, mi nećemo moći izmjeriti određene supstance koje su prisutne prilikom gorenja takve vrste deponije, ali pomažemo koliko možemo. Također je zadužen Zavod za javno zdravstvo da ispita kvalitet vode i tla u neposrednoj sredini, kako bi stanovništvo imalo informaciju o kvalitetu života. Mogu reći da nam je svima to bila neka vrsta podstreka kako da krenemo u strateški način pristupa, prije svega izrade deponija, ali i zatvaranja postojećih“.

DUGOROČNO UVOĐENJE REDA

Tuzlanski kanton ima Kantonalni plan upravljanja otpadom koji je donijela Skupština TK, a koji je na snazi.

„Imali smo jasnu sliku gdje se nalaze deponije i inicirali smo postavlajnje pretovarnih stanica u općinama koje su pokazale interes sa ciljem konačnog zbrinjavanja otpada na deponiji EKO SEP, odnosno, na međuopćinskoj sanitarnoj deponiji, koja bi u narednom periodu trebalo da krene sa radom. Veliki finansijski podstrek dala je i Vlada TK, konkretno Ministarstvo proostornog uređenja i zaštite okolice, te Direkcija regionalnih cesta za izradu pristupnog puta. To će biti jedan od strateškjih ciljeva Vlade TK, a cilj nam je da deponiju pretvorimo u kantonalnu, da to bude kantonalni centar, kako bi zatvorili sve divlje“ deponije.

EKO SEP je zamišljen u dvije faze, kazala je naša sagovornica i prikupljanje otpada je samo prva faza.

„Druga faza je MBT obrada kojom se produžava vijek deponije na 100 godina, gdje bi se vršilo spaljivanje otpada, proizvodnja biogoriva. Cilj je da se postojeće deponije otpada uvedu u sistem, da rade prema Zakonu o zbrinjavanju otpada i da se poštuju sva pravila, a sve sa ciljem očuvanja, prije svega zdravlja ljudi“, kazala je ministrica Ajšić.

Produkcija ovog sadržaja omogućena je velikodušnom podrškom američkog naroda putem Agencije Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) u okviru projekta “Jačanje otpornosti na prirodne katastrofe i unapređenje strategije pripravnosti” koji provodi Američka agencija CRS. Sadržaj je u nadležnosti CRS-a i ne odražava nužno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.

Megafon.ba