Subota, Oktobar 16

Šmit: Želimo pomoći da BiH bude normalna zemlja

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Želimo da pomognemo BiH da bude normalna zemlja, normalan i pouzdan partner u zajednici država i da je pomognemo na putu ka EU integracijama. Ali znamo da to uopće nije lako, no moguće je.

Autor: Megafon.ba

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u Sarajevu je danas održao prvu konferenciju za medije na kojoj je istakao da međunarodna zajednica i on žele da pomognu BiH da bude normalna zemlja, normalan i pouzdan partner u zajednici država i da je pomognu na putu ka EU integracijama.

Odgovornost za usmjeravanje budućnosti ka razvoju

„ Kao političar niste uvijek sretni svaki dan kada pročitate šta piše u novinama, ali u slobodnoj zemlji normalno je komentarisati. Nekada vam se i svidi. Važno je imati dobar radni odnos, možda i malo više od dobrog. Vaša odgovornost je da informišete ljude i to je jednako važno kao i naša odgovornost da usmjerimo budućnost ka razvoju“, kazao je na početku.

Šta želimo ja i međunarodna zajednica od BiH, zapitao se Schmidt.

„Odgovor je jednostavan. Ništa posebno. Želimo da pomognemo BiH da bude normalna zemlja, normalan i pouzdan partner u zajednici država i da je pomognemo na putu ka EU integraciji. Ali znamo da to uopće nije lako, no moguće je. Vratio bih se na svoje iskustvo iz 1989. godine, kada je moja zemlja postigla napredak kakav nikada nismo očekivali, jer je bilo neočekivano da Berlinski zid koji je sagrađen prije 60 godina tek tako padne – ne nasiljem, već zbog čistog opredjeljenja naroda. To je nešto što me uvelo u politiku. Nikada neću zaboraviti 1990. godine kada sam izabran u njemački parlament. Čuda se mogu desiti, ali prije nego tražite čuda, treba shvatiti da sva čuda u historiji imaju puno rada. Zato sam uvjeren da mlada BiH može i treba postati model dobrog života, ako fokus bude na zajedničkoj budućnosti, a ne da se cement troši na cementiranje podjela“, rekao je.

Svaki ratni zločin mora biti sankcionisan

Kazao je kako ima osjećaj da se previše vremena troši na prošlost, na izgradnju narativa o dramatičnoj prošlosti.

„ Ja znam da je teška historija i situacija, ali to je nešto što nisu započele žrtve ’90-ih godina. Ljudi su i prije trpjeli nepravde i to uključuje neuspjeh Evropljana, pa i mojih prethodnika, da donesu dobre procjene situacije na Balkanu.

Kako ja vidim stvari?

Ja nisam ovdje zbog svog narativa, već da budem pošteni posrednik i da u 21. vijeku shvatimo da je neophodno da uvidimo historiju, da je poštujemo, a posebno žrtve i naravno bez obzira na to koje je nacionalnosti, kojeg naslijeđa. Svaka žrtva se mora prežaliti. I da zaključimo šta ćemo učiniti u budućnosti da spriječimo takve situacije. To je naš zadatak“, kazao je.

Šmit je naglasio da svaki ratni zločin mora biti sankcioniran, bez obzira na to ko ih je počinio.

„ Govorimo o pojedinačnoj krivici i nikada se ne može govoriti o kolektivnoj krivici naroda. Ja kao Nijemac znam dobro o čemu govorim. Nema razloga da se veličaju pravosudno osuđeni ratni zločinci. Ponekada ne morate gledati činjenice, već reakcije na činjenice“, dodao je.

Okrenimo se budućnosti

Kazao je da BiH, ali i Njemačka i sve zemlje svijeta, ukazuju da se ima još puno toga uraditi.

„Okrenimo se budućnosti. Oni koji žele biti dio EU, moraju poštovati evropske direktive. Zakon koji se tiče sjećanja na žrtve je odavno standard EU i bit će dio razgovora o pridruživanju. Vi znate 14 preduslova Evropske komisije, ali moramo se suočiti s rješavanjem hitnih pitanja s kojima se suočava BiH. Moramo spriječiti egzodus mladih. Vrlo često čujem ‘naša djeca su otišla u inostranstvo’. To je dobro u smislu da je dobro imati razmjenu, ali razmjena znači i da se ljudi trebaju vratiti, a vratit će se kada vide opciju za život ovdje“, poručio je.

Šta je zadatak političara?

„ Nije samo sjediti i raspravljati gdje je ko i kada bio. Zadatak je uraditi nešto da se mladi ljudi vrate u BiH. To su ljudi dobrog znanja, u BiH je dobra univerzitetska struktura kada gledam sa strane nauke. Na tome trebamo raditi. To se ne može narediti, na tome treba dobro raditi i to dovodi do funkcioniranja države“, dodao je.

Kazao je i da je čitao Pribeov izvještaj o pravosuđu i vladavini zakona.

„Vidimo da ima oblasti gdje je disfunkcionalnost više prisutna nego opredjeljenje da se radi zajedno. Svoje iskustvo ću iskoristiti za bolju budućnost ove zemlje. Bio sam i ranije u ovoj regiji tako da znam da nije riječ o jednostavnim prijedlozima. Vrlo je bitno shvatiti kako to provesti u BiH i regiji. Ima puno stvari koje treba uraditi i želim iskoristiti svoju moć i instrumente da izgradimo svjetliju budućnost za građane ove zemlje“, kazao je.

Poštivanje Dejtonskog sporazuma

Kazao je da će sve raditi na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

„ Osim OHR-a i visokog predstavnika za koje postoji neosporna zakonska osnova u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ja ću se striktno držati tog sporazuma i vidjeti šta se može popraviti na osnovu njega. Riječ je o privremenoj poziciji dok disfunkcionalnosti ne budu riješene. Ne čekamo raj, niko nema idealnu situaciju na svijetu. Ali važno je da funkcioniše i na tome ćemo raditi“.

Šmit kaže da ponekad ima dojam da postoji igranje igara tipa „neću ti dati to, a ti onda meni nećeš dati to“.

„Hoću da imamo zajednički interes. Znajte, ja nisam naivan. Znam veoma dobro nakon 30 godina rada u Njemačkoj i EU kako stvari mogu biti komplikovane. Najduža zasjedanja ministara su bila kada smo razgovarali o ribolovu i kvotama, to su bile duge noći u salama.

Znam kako je kada svi žele da dobiju prednost i to je normalno, ja to prihvatam. Ali u jednom momentu kažemo, prijatelju, sjest ćemo i raditi da dođemo do zaključaka.

Obično sam tih čovjek i opredijeljen da tri konstitutivna naroda budu apsolutno politički na istom nivou. Ne bih trebao reći da nisam ničiji prijatelj. Rekao bih da sam politički prijatelj opredijeljenih Srba, Bošnjaka i Hrvata i naravno Ostalih, jer znate da postoje presude Evropskog suda koje do sada nisu provedene”, kazao je.

Šmit se zahvalio Bajdenu

„Za SAD možemo reći da su se vratili u EU i Zapadni Balkan. I na tome hvala predsjedniku Joeu Bidenu. On veoma dobro razumije situaciju na Balkanu, a to ne možemo reći za svakoga. I Velika Britanija, bez obzira na BREXIT, je opredijeljena da se drži skupa s međunarodnom zajednicom u BiH. Na London apsolutno možete računati, kao i na druge evropske prijestolnice. Kao i na Kanadu, Tursku, Japan. I Rusiju“, izjavio je.

Na kraju je poručio da se ništa ne može riješiti ako nema spremnosti da se razgovara.

„Moja ponuda svima u BiH je da sve dok postoje molbe i zahtjevi da razgovaramo, ja ću biti spreman. Ponekad možda mogu pomoći da ljudi počnu razgovarati ako do sada nisu, da ja olakšam situaciju. BiH neće postati centralizirana država, ali njena funkcionalnost se mora poboljšati. Država mora postati ujedinjujući element, ona ne može i ne smije biti prijetnja nijednom entitetu ili kantonu, već zajednički i ujedinjujući element. Ja ću nadograditi entitete kako bi država funkcionisala. Važno je imati dobar rad i razvoj za sve. Moramo ojačati zajedništvo, fokusirati se na zajedničke tačke, a ne na razlike. Želim da se fokusiramo na lijepa vremena“, zaključio je.

/Izvor: Klix/

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.