Petak, Oktobar 15

Riječ stručnjaka: Depresija je jedan od vodećih uzroka invaliditeta

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Pandemija COVID-19 imala je veliki utjecaj na mentalno zdravlje ljudi. Neke su skupine, uključujući zdravstvene i druge zaposlenike na „prvoj liniji“, studente, ljude koji žive sami i one s već postojećim mentalnim poteškoćama, posebno pogođene.

Pripremila: Iskra Mihalj, mag. psih.

Posljednjih godina sve se više priznaje važnost uloge mentalnog zdravlja u postizanju globalnih razvojnih ciljeva, što ilustrira uključivanje mentalnog zdravlja u ciljeve održivog razvoja. Depresija je jedan od vodećih uzroka invaliditeta, dok je suicid drugi vodeći uzrok smrti među mlađom populacijom od 15 do 29 godina.

Diskriminacija i stigma

Ljudi sa teškim mentalnim poremećajima umiru prerano – čak dva desetljeća ranije – zbog fizičkih stanja/problema koja se mogu spriječiti.

Unatoč napretku u nekim zemljama, ljudi sa problemima mentalnog zdravlja često doživljavaju ozbiljna kršenja ljudskih prava, diskriminaciju i stigmu.

Mnogi se problemi mentalnog zdravlja mogu učinkovito liječiti uz relativno niske troškove, no jaz među ljudima kojima je potrebna skrb i onima koji imaju pristup skrbi i dalje je velik. Učinkovita pokrivenost liječenjem i dalje je izuzetno niska.

(Izvor: ZZJZ FBiH)

COVID-19 nesrazmjerno je utjecao na osobe u već ranjivim situacijama, uključujući osobe sa psihosocijalnim izazovima. Pravo na zdravlje i pristup zdravstvenoj zaštiti osnovno je ljudsko pravo; ipak, COVID-19 razotkrio je postojeće nejednakosti.

Pandemija COVID-19 imala je veliki utjecaj na mentalno zdravlje ljudi. Neke su skupine, uključujući zdravstvene i druge zaposlenike na „prvoj liniji“, studente, ljude koji žive sami i one s već postojećim mentalnim poteškoćama, posebno pogođene.

Pandemija je, kako je rečeno, razotkrila značajne razlike u pristupu skrbi za mentalno zdravlje.

Osobe s psihosocijalnim poteškoćama obično imaju otežan pristup odgovarajućim uslugama podrške i skrbi, što je dodatno pogoršano pandemijom. Nedostatak povjerenja u zajednici prema uslugama zaštite mentalnog zdravlja pripisuje se širim pitanjima pristupa pomoći, uključujući loše iskustvo pacijenata, društvenu stigmu oko mentalnog zdravlja, financijske faktore, jezične barijere i zabrinutost da će biti podvrgnuti prisilnom liječenju. Zbog toga je manje vjerojatno da će marginalizirane skupine tražiti pomoć. Prolongiranje ranih intervencija također mogu utjecati na povećanje slučajeva preventabilnih, ali ozbiljnih mentalnih i širih zdravstvenih posljedica.

(Ne)dostupnost pomoći

Ovo vrijeme bez presedana naglasilo je hitnost dostupne, odgovarajuće i financijski pristupačne skrbi o mentalnom zdravlju. Također je evidentno da se potreba za takvom skrbi smatra važnom i međusobno povezanom sa tjelesnim zdravljem. Bez primjene intersektoralnog pristupa nije moguće izgraditi ravnopravniji i pravedniji zdravstveni sistem, niti pošteniji i zdraviji svijet.

(Izvor: ZZJZ FBiH)

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.