Utorak, Juli 16

Republike SFRJ imale su ustavno pravo na odcjepljenje, bh. entiteti sastavni su dio države BiH i ne mogu biti suverene države

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Izjavi Milorada Dodika (SNSD), predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u kojoj je prije nekoliko dana raspadom bivše Jugoslavije pokušao ilustrirati mogućnost sličnog scenarija i u Bosni i Hercegovini, nedostaje nekoliko ključnih pojašnjenja.

„Oni koji tvrde da BiH ne može da se raziđe, samo ću ih podsjetiti da je bilo mnogo onih koji su govorili da se Jugoslavija ne može raspasti pa ste vidjeli kako to izgleda“, izjavio je Dodik novinarima.

Neuporedive ustavne kategorije

Nije potrebno podsjećati kako je to, kako Dodik kaže „izgledalo“, jer se tada dogodio jedan od najkrvavijih ratova na Balkanu, a Bosna i Hercegovina je postala, a i danas je najveća žrtva tih dešavanja.

Čak i da zanemarimo moralni aspekt Dodikove izjave zbog ratnih ubistava i protjerivanja stotina hiljada ljudi sa područja bh. entiteta Republika Srpska, u kojoj ni danas institucionalno i na svaki drugi način nema mjesta za nesrbe, činjenica je da su okolnosti koje je 90-tih prošlog stoljeća imala tadašnja Republika Bosna i Hercegovina i koje današnja Republika Srpska ima kao entitet u sastavu BiH, dijametralno suprotne.

Republike SFRJ imale su ustavno pravo na odcjepljenje, bh. entiteti sastavni su dio države BiH i ne mogu biti suverene države Republike u sastavu Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) kako se zvala avnojevska Jugoslavija, još Ustavom iz 1946. godine imale su pravo na samoopredjeljenje i odcjepljenje.

Isto to pravo je potvrđeno i kasnijim ustavima Jugoslavije iz 1963. i 1974. godine.

U članu I Ustava Bosne i Hercegovine navedeno je: „Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada Bosna i Hercegovina, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama“.

U članu III Ustava BiH definirano je sljedeće: „Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske“.

Prema mišljenju Venecijanske komisije iz juna 2012. godine (CDL-AD(2012)014) u članu III.a.13. piše:  „entiteti su dio unutarnje strukture BiH i ne mogu biti suverene države po sebi“.

Dakle, poređenje statusa republika bivše Jugoslavije i današnjih bh. entiteta nemaju ni pravno ni moralno utemeljenje.

Dodikov stav je još jedan u nizu populističkih ispada koji nemaju utemeljenje u međunarodnom pravu, a koji prije svega služe za homogenizaciju glasača, pružanjem nade da bi se Republika Srpska nekad mogla izdvojiti iz Bosne i Hercegovine i eventualno priključiti Republici Srbiji.

Međutim, i ovaj stav je „jedan u nizu“, kao uostalom i većina njegovih izjava koje se mogu okvalificirati kao „koraci ka razdruživanju“ poput inicijative za referendum o nezavisnosti RS iz 2018. godine ili nedavne inicijative za formiranje rezervnog sastava policije RS-a, koji će doživjeti sudbinu onih što su okarakterizirani kao koraci usmjereni protiv ustavne strukture BiH,  a koji su po pravilu, nakon pritisaka međunarodne zajednice, bili povučeni.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.