Srijeda, Novembar 21

Od ponedjeljka građanska država

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Piše: Nermina Šunj – Kušljugić

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić je s predstavnicima DF-a i Naše stranke najavio da će ako CIK BiH donese odluku kojom će osnova za raspored delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH biti popis iz 2013., ove stranke građanske orijentacije biti „spremne i da uđu u proces blokiranja svih procesa u BiH, jer ne žele dozvoliti da se prekraja uređenje i karakter ove zemlje, a bez da se to dešava promjenom Ustava, na ustavan i zakonit način“.

Agitprop za raju

Zašto onda blokade? Kakvu korist građani imaju od toga? Zar baš ta eventualna situacija koju najavljuje Nikšić ne bi bila idealan trenutak za reakciju, za „revoluciju“, početak procesa za novi izborni zakon i Ustav BiH po kojem će svi građani biti jednaki. Naravno da bi to bio težak proces, niko nije rekao da nije.

Bosna i Hercegovina nije građanska država dokle god postoje konstitutivni, „važni“ građani, i oni manje važni, „ostali“, kojima su uskraćena demokratska prava da biraju i budu birani na teritoriji cijele BiH. Nije građanska država ni država u kojoj bi oni bez prava, u borbi za svoja prava uskraćivali prava drugima.

Neko je uoči i nakon oktobarskih izbora vrlo uspješno plasirao tezu koja se sve češće rabi u javnom prostoru: da je građanska država ona u kojoj je ljevica na vlasti. Bilo bi to tačno samo ako je ta ljevica spremna čak i na revoluciju da se ustav mijenja iz temelja. A ništa manjeg intenziteta od revolucije ne bi bilo dovoljno za promjene, s obzirom na realnost u BiH koju je vrlo jednostavno isčitati iz rezultata Popisa stanovništva 2013. godine.

Prema Popisu u BiH živi 50,11 posto stanovnika koji su se izjasnili kao Bošnjaci, njih 30,78 posto izjasnilo se kao Srbi, a Hrvata je 15,43 posto.

Nacionalno se nije izjasnilo 0,77 posto stanovništva, dok je manje od tri posto u kategoriji „ostalih“, u što ulaze pripadnici 17 nacionalnih manjina te druge etničke grupe.

Dakle, 97,35 posto stanovništva BiH izjasnio se kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda. Mogli su se izjasniti kako žele ali izjasnili su se kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Dakle, važno im je to.

Prema vjeroispovijesti, u BiH živi 50,7 posto muslimana, 30,75 posto pravoslavaca te 15,19 posto katolika. Ukupno je to 97,35 posto stanovnika.

Nacionalno osviješteni ljevičari

Iz ovih statistika moglo bi se pročitati i da u BiH brojni, lijevo orijentirani građani, poštuju i svoj nacionalni i vjerski identitet, što je posve legitimno. I šta ćemo onda sa svim ovim podacima? Uvažiti ih, dabome. To je ta BiH u kojoj živimo i ako je već tako onda to treba poštovati. Ili mijenjati sve iz temelja, a to se ne radi blokadama.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.