Nedjelja, August 18

Nema čvrstih garancija da hrane sa prisustvom GMO nema na tržištu BiH

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Piše: Maida Varga, dipl. ing. teh.

U Bosni i Hercegovini je uspostavljen sistem za nadzor nad prisustvom genetski modificiranih organizama (GMO) u hrani za ljude i životinje, tvrde iz Vijeća za GMO. Dakle, postoji nadzor, ali to ne znači da takve hrane nema, već da domaće institucije garantiraju kontrolu i procedure za odobravanje prisustva GMO na tržištu BiH. 

Koliko se poštuju propisi i procedure

Zakon o genetski modificiranim organizmima BiH usvojen je  2009. godine i usaglašen sa uredbama i direktivama Evropske unije. Istim zakonom se uvodi i obaveza deklariranja proizvoda. Mora biti javno istaknuto na deklaraciji sadrži li proizvod GMO ili je proizveden od GMO.

Da bi neki proizvod koji se sastoji, sadrži ili je proizvoden od GMO bio stavljen na tržište BiH, propisane su stroge procedure, uvjeti  i zahtjevi za uvoz genetski modificiranih organizama. Dakle, nije istina da je zabranjen uvoz GMO, ali je sama procedura stavljanja na tržište veoma komplikovana.

Prvi zahtjevi za stavljanje na tržište GMO hrane za životinje pojavili su se tokom januara i februara 2016. godine. Do danas znatan broj proizvoda posjeduje Rješenje o odobrenju za stavljanje na tržište genetski modificirane hrane za životinje.

Do danas niti jedan proizvod nema Rješenje o odobrenje za stavljanje na tržište genetski modificirane hrane za ljude. Međutim, pitanje je da li su ljudi obaviješteni kada hrana životinjskog porijekla koju konzumiraju sadrži GMO?

U tom smislu, Izvještaj o provedenom planu praćenja hrane za ljude i životinje u BiH iz 2014. godine nije nimalo pozitivan. Naime, za to istraživanje uzorkovani su različiti proizvodi, mesni proizvodi sa sastojcima na bazi soje, kukuruzne pahuljice, žitarice, pekarski proizvodi koji sadrže kukuruz (keks, grickalice kao i hrana za životinje na bazi soje).

Od 45 analiziranih uzoraka hrane za ljudsku upotrebu, kod 26 (58 posto) uzoraka dokazano je prisustvo GMO.

Od 48 uzoraka hrane za životinje, kod 41 (85 posto) uzorka je dokazano prisustvo GMO.

Zbog malog uzorka, ali i zbog uzorkovanja upravo namirnica koje potencijalno mogu biti GMO (proizvodi sa sojom i kukuruzom), ove visoke procente ne možemo smatrati primjenjivim na ukupnu hranu za ljude i životinje, ali otvara se pitanje da li kontrola i praćenja GMO na tržištu funkcioniše besprijekorno.

Dakle, s jedne strane niti jedan proizvod nema Rješenje o odobrenju za stavljanje na tržište genetski modificirane hrane za ljude, dok je s druge strane analizama akreditiranih laboratorija utvrđeno da na tržištu BiH ipak ima hrane za ljude koja je genetski modificirana.

Manjkavost domaćeg Zakona o genetski modificiranim organizmima je činjenica da obavezi deklariranja ne podliježu mlijeko, meso i jaja životinja koje su hranjene genetski modificiranom hranom za životinje.

Obavezi deklariranja, prema Zakonu o GMO BiH, ne podliježu konvencionalni proizvodi koji su kontaminirani sa GMO ako sadrže manje od 0,9 posto GMO, pod uslovom da je on tehnički neizbježan.

Oznaka „BEZ GMO“

Prema anketi koju je radila Agencija za sigurnost hrane BiH, 90 posto anketiranih žele da svako pakovanje mlijeka, jaja ili mesa, sadrži informaciju da li su životinje u ishrani konzumirale GMO proizvode.

BIH je uspostavila i standard za praćenje, proizvodnju, kontrolu i sistem certificiranja i označavanja proizvoda sa oznakom „bez GMO“. To bi trebalo da znači da u proizvodima koji imaju tu oznaku nisu korišteni vitamini, aditivi, arome, enzimi koji su napravljeni uz upotrebu GMO, te da u hrani za životinje nisu korištene genetski modificirane biljke.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.