Nedjelja, August 18

NA EVROPSKOM PUTU Ko će u BiH hapsiti „velike ribe“?

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Piše: Nedžad Kušljugić

Strategija Evropske komisije ( EK) za Zapadni Balkan otvara vrata Evropske Unije (EU) i Bosni i Hercegovini (BiH), ali je napokon jasno da će, ukoliko uopće ima političke volje, put BiH biti težak i neizvjestan.

Okvirni rok 2025-ta godina, za pristupanje zemalja zapadnog Balkana EU nije garancija ni zemljama koje već pregovaraju, a ako se detaljno analiziraju poruke iz EK, ponajmanje se taj rok odnosi na BiH. Kasnimo i sa predajom Upitnika, a riječ je o jednom od najlakših koraka u proceduri koju buduće zemlje članice EU moraju da prođu.

Iskustva susjeda

Slijedi potom teži dio posla, u oblasti pravosuđa, javne uprave, ekonomije, međudržavnih odnosa…

Ne treba zaboraviti da je put Hrvatske do članstva u Evropskoj Uniji trajao 12 godina. Bilo je zastoja zbog neriješenih pitanja sa Slovenijom, ali pregovori su isključivo pratili tempo ispunjavanja uvjeta.

Podsjetimo samo da je u proljeće 2005-te Vijeće EU usvojilo Pregovarački okvir za pristupne pregovore s Hrvatskom, ali je početak odgođen sve dok u jesen te godine, tadašnja glavna tužiteljica Tribunala Karla Del Ponte nije potvrdila da Hrvatska čini sve da uhapsi tada odbjeglog haškog optuženika Antu Gotovinu.

Srbija je kandidatski status dobila u martu 2012. godine.

Podsjetimo da je u maju 2011. godine uhapšen dugogodišnji haški bjegunac Ratko Mladić, a isti je dan u Beogradu boravila tadašnja visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton. Uz čestitke tadašnjem predsjedniku Srbije Borisu Tadiću zbog hapšenja, kazala je kako će taj događaj dati novu energiju u procesu eurointegracija Srbije.

Ali ne samo zbog sporog i teškog procesa suočavanja s prošlošću u zemljama Balkana zahvaćenim proteklim ratom, nebrojeno je puta direktno ili indirektno iz EU odaslana poruka da nema članstva u EU zemljama koje nose težak teret korupcije.

Sjetimo se svojevrsnog političkog i medijskog potresa na hrvatskoj sceni u martu 2010-te godine kada je zbog sumnji u privredni kriminal uhapšen Damir Polančec, podpredsjednik hrvatske Vlade. Premijer je tada bio Ivo Sanader, a već prvi medijski napisi su ga dovodili u vezu s hapšenjem kolege.

Krajem godine uhapšen je i Sanader i od tada „nije izlazio iz sudnica“. Počinju procesi protiv njega zbog ratnog profiterstva, slučaja Fimi medija, slučaja Planinska.

Kada je u novembru 2012. godine pala prva, doduše nepravomoćna presuda za ratno profiterstvo, iz Evropske komisije je odmah pristiglo ohrabrenje Hrvatskoj da nastavi borbu protiv korupcije na svim nivoima.

Hrvatska je postala članica EU 1. jula 2013. godine.

Dovoljno je poruka iz institucija EU pristiglo BiH da vladavina prava, reforma pravosuđa, javne uprave, te ekonomske reforme trebaju biti ključni prioriteti na evropskom putu.

Međutim, ako znamo da je, primjera radi, prekobrojna administracija rezultat dugogodišnje političke, planske izgradnje glasačke infrastrukture u BiH i jačanja političkih pozicija „predstavnika naroda“, od koga očekivati da situaciju promijeni i uspješno okonča reformu javne uprave?

Sudbina BiH

Sadašnji odnosi političkih stranaka ne ostavljaju prostora za optimizam da su moguće izborne reforme po mjeri naprednih društava. Zbog svega trpi ekonomija, a najdublja rana bh. društva je korupcija s kojom nema ko da se suoči jer se politika bavi radom tužilaštava, a tužilaštva bave sobom.

Valjda je iz Strategije EK jasno da nema evropskog puta ukoliko se ne rasčisti s kriminalom i korupcijom. Međutim, od koga u BiH očekivati da privede kraju slučaj Pandora, Bobar banka, aferu Meso, slučaj Bosnalijek..?

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.