Utorak, Novembar 19

Male privatne firme najveći gubitnici zbog “reformskih” zakona o doprinosima i porezu na dohodak

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Široj javnosti nije poznato da novi zakoni podrazumijevaju  prilagođavanje softvera Porezne uprave, donošenje novih pravilnika u kojima će se definirati novi obrasci, a potrebno je i vrijeme za provođenje tendera za javne nabavke vezane za prilagođavanje softvera

Nedžad Kušljugić

 

 

 

 

 

Piše: Nedžad Kušljugić

U Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) ponovo je odgođena rasprava o Prijedlozima Zakona o doprinosima i porezu na dohodak. Ovi zakoni, predstavljeni kao reformski, još od marta 2017. godine kada su u formi Nacrta upućeni u javnu raspravu, koncipirani su s prevashodnim ciljem da se javnosti predstavi kako tobože Vlada FBiH pokušava poboljšati poslovni ambijent ali da se “ne naljute” zaposlenici i menadžment u javnom sektoru.

Friziranje statistike

To je podrazumijevalo i da budžeti i fondovi ne osjete posljedice manje naplate javnih prihoda, a da u isto vrijeme različiti nivoi vlasti od Federacije, preko kantona do općina, prilikom preraspodjele javnih sredstava, također, ne osjete mnogo ove promjene.

Ako je već tako i ako će zakon podrazumijevati niže doprinose za poslodavce koji u ovom trenutku isplaćuju neto plate više od 650 KM, trebalo je naći “izgubljena sredstva” dodatnim oporezivanjem drugih kategorija, u prvom redu pravnih lica u privatnom sektoru.

Tako ćemo imati situaciju da pravna lica u privatnom sektoru novim prijedlozima “reformskih zakona”, kada i ako oni budu usvojeni, imaju više troškove kroz plate svojih zaposlenika, imajući u vidu pretpostavku da većina njih u ovom trenutku isplaćuje plate niže od 650 KM.

Zakon bi, također, drastično povećao troškove poslodavaca kroz minimalnu osnovicu za uplatu doprinosa direktoru firme.

Primjera radi, vlasnik maloprodajnog objekta (registriranog kao doo) sa tri, četiri zaposlena, zbog malog obima poslovanja u velikom broju slučajeva je ujedno i direktor, koji je prema dosadašnjim zakonima i kolektivnom ugovoru često sebi isplaćivao minimalnu platu. Novim bi Zakonom o doprinosima njegova osnovica za isplatu doprinosa (bruto plata) koju čine doprinosi iz osnovice, porez na dohodak i neto plata, bila minimalno u iznosu prosječne bruto plate isplaćene po zaposlenom u Federaciji u periodu januar- septembar tekuće godine koji objavljuje Federalni zavod za statistiku. Trenutno, to je iznos od 1.355 KM mjesečno. Za male privatne firme ovakvo povećanje izdataka može da znači i otpuštanje radnika, a u najdrastičnijim slučajevima i likvidaciju firmi ukoliko njihovi prihodi u današnjim tržišnim okolnostima nisu dovoljni za pokriće ukupnih troškova.  

Također se, prema prijedlogu Zakona o porezu na dohodak, vlasniku firme oporezuje dohodak od ulaganja kapitala čime se povećava njegova lična oporeziva osnovica za isplaćenu dobit, uključujući i isplaćenu dobit nakon stupanja na snagu zakona, a ostvarenu u godinama prije nego su ovi zakoni bili važeći.

S druge strane, ukidanjem doprinosa na plate a proširenjem osnovice za obračun na topli obrok, prijevoz i regres, statistički će se povećati prosječna plata u Federaciji BiH.

Dakle, vlastima su trebali statistički parametri koji će njihovim programima dati kredibilitet u predizboroj kampanji koja slijedi.  

U praksi, eventualnim usvajanjem “reformskih” zakona, malo su profitirali poslodavci iz javnog sektora, malo više su izgubili poslodavci iz privatnog sektora, radnici i u privatnom i javnom sektoru će malo ili nikako osjetiti prednosti ovih zakona, a država će nešto malo dobiti.

Sve u svemu, samo uzaludno trošenje vremena.

Ne treba sumnjati da će ovi zakoni biti usvojeni jer su interes vladajuće koalicije, ali se ovim odgađanjima rasprave pokušava “iskamčiti” još malo od jednih i olakšati drugima.

Prilagođavanje softvera

Zakonodavce malo zanima kako će se ovi zakoni, ako budu usvojeni, primijeniti u praksi, s obzirom na malo vremena za pripremu institucija i privrednih subjekata za primjenu zakona.

Široj javnosti u kojoj se ovakve “reformske vijesti” ponajviše primaju, nije poznato da novi zakoni podrazumijevaju  prilagođavanje softvera Porezne uprave, donošenje novih pravilnika u kojima će se definirati novi obrasci, a potrebno je i vrijeme za provođenje tendera za javne nabavke vezane za prilagođavanje softvera.

Također i pravna lica moraju prilagoditi svoje softvere.

Da li ćemo imati situaciju da će se obrasci, dok se softver ne ažurira prema novim zakonima, raditi “ručno” i da ćemo pred Poreznom upravom imati redove administracije iz poslovnih subjekata?

Sve nam ovo ukazuje da je nažalost, kod nas možda i bolje ništa ne mijenjati.

Megafon.ba  

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.