Komšić, Džaferović, Dodik i Čović govorili u Evropskom parlamentu

Autor: Megafon.ba

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović, te predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović obratili su se danas Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta u Briselu, gdje se razgovara o aktuelnim izazovima s kojima se Bosna i Hercegovina suočava.

Komšić upozorio na maligni ruski utjecaj na zapadni Balkan i BiH

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić upozorio je danas Evropski parlament na maligni ruski utjecaj na zapadni Balkan i BiH. Naime, Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta održao je danas sastanak s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine kako bi razgovarali o aktuelnim izazovima s kojima se zemlja suočava.

Kako ocjenjuju članovi ovog tijela politička situacija u Bosni i Hercegovini je sve napetija, a nacionalistička i separatistička retorika i dalje ugrožavaju mir, stabilnost i integritet zemlje, te narušavaju funkcioniranje njenih državnih institucija.

Zastupnicima se danas prvo obratio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je zahvalio na interesu i prilici da iznese svoje viđenje situacije u Bosni i Hercegovini kao i u neposrednom okruženju.

S obzirom na sva dešavanja na evropskom kontinentu, agresiju Rusije na susjednu nezavisnu i suverenu Ukrajinu, do sada neviđeno jedinstvo gotovo svih zemalja Evrope, ne samo članica EU, u odgovoru na ovu agresiju kao i na refleksiju te agresije na zapadni Balkan, a samim time i na BIH, obaveza mu je, kaže, biti direktan i govoriti ne baš uvijek diplomatskim jezikom.

Govoreći o stanju u Bosni i Hercegovini, naglasio je “maligni ruski utjecaj na zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu” te je napomenuo da ruska agresija na susjednu Ukrajinu ugrožava sigurnost cijelog evropskog kontinenta.

– Sada dugogodišnja ruska politika „zamrznutog konflikta“ na zapadnom Balkanu kao i u mojoj zemlji, napokon mogu i trebaju biti shvaćeni i prihvaćeni kao sigurnosni izazov – naglasio je Komšić.

Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji iz maja 2019. godine za BiH predstavlja ako ne „revolucionaran dokument“, onda bar dokument koji se po svojoj važnosti nalazi odmah iza Dejtonskog-Pariškog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat u BiH, a taj dokument, kaže Komšić, predstavlja političku i historijsku raskrsnicu za BiH.

– Pred Bosnu i Hercegovinu je stavljen izbor. Zapravo, BiH ima tri mogućnosti, tri puta kojima se može kretati sa te svojevrsne političke raskrsnice. Prvi izbor jeste odabrati put koji vodi ka realizaciji preporuka i 14 prioriteta iz tog mišljenja što je i moj izbor – podvukao je Komšić.

Kao drugi izbor za BiH naveo je da bi sve trebalo ostati kako je i sada, a to je stanje latentnog konflikta koje je neizdrživo za građane BiH jer se BiH nalazi u konstantnoj blokadi institucija i etničkim napetostima dok se etnička podijeljenost pokušava predstaviti kao trajna kategorija bosanskohercegovačkog društva, a nesigurnost, neizvjesnost i korupcija dovode do masovnog iseljavanja, većinom mladih ljudi iz BiH.

– Kreira se društvo i društveni ambijent u kojem se, kao pojedinac, možete afirmisati i imati pristojan život samo kao osvjedočeni pripadnik etničke grupe i pripadnik vladajuće stranke ili političke strukture. Sve to govori u prilog činjenici da je sadašnji, ne samo ustavno-pravni okvir, nego i koncept organizacije društva koji počiva na njemu prevaziđen i da dalje insistiranje na njemu vodi u dekadenciju. Ili prosto rečeno, u propast koje niko neće biti pošteđen – kazao je.

Dodaje da sve više međunarodnih faktora koji prate situaciju na zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini postaju ili su postali svjesni ove činjenice i govore o potrebi promjene te u svjetlu trenutnih dešavanja na evropskom kontinentu, podsjeća da je Rusija, do agresije na Ukrajinu, bila najveći zagovornik ovog stanja u BiH iz jednostavnog razloga – to je bilo stanje „zamrznutog konflikta“ koje je Rusiji odgovaralo kao izvor problema za NATO, ali i Evropsku uniju.

– Rusija je zapravo pravilno procijenila da „zamrznuti konflikti“ na zapadnom Balkanu, a time i u mojoj zemlji predstavljaju sigurnosni rizik za NATO i EU i bila je najveći zagovornik zadržavanja sadašnjeg stanja – stava je Komšić.

Postoji, naglašava i treći izbor za BiH, a to je kretati se unazad u odnosu čak i na sadašnje stanje i sigurno rezultat ovakvog izbora bio bi konflikt do kojeg će u tom slučaju sigurno doći, a trenutak izbijanja tog konflikta ovisit će o tome da li je BiH u svom ustavno-pravnom uređenju nastavila putem etničkih podjela.

– Ovisit će o tome da li formalizirala te podjele u Ustavu BiH i zakonodavstvu koje će biti izraženije i veće nego što su to sada, a ovisit će i o vanjskom poticaju ili okolnostima u regiji. Svaka dalja etnička podjela u Bosni i Hercegovini, insistiranje da ustavna i zakonodavna struktura BiH bude temeljena na konačnim etničkim podjelama aktivirat će etnički zasnovane konflikte – upozorio je Komšić.

Tvrdi da je sadašnja dominantno etnički zasnovana ustavno-pravna struktura, s djelimičnim građanskim pristupom, koja se zasniva na konceptu konstitutivnih naroda već izvor, za sada, političkih konflikata koji se najbolje vide u blokadi države.

Etnički struktuiran elektorski sistem izbora na jednom dijelu države koji se trenutno pokušava nametnuti je definitivni početak disolucije Bosne i Hercegovine, navodi Komšić, s veoma neizvjesnim ishodom. To se postiže i narušavanjem suvereniteta BiH susjeda kroz koncept brige susjednih država za pripadnike naroda koji su zapravo autohtoni državljani i građani BiH.

– Taj koncept ide do te mjere da se susjedne države otvoreno miješaju u unutrašnja pitanja BiH. Ako vam ovo liči na situaciju u Lugansku i Donjecku, politiku Rusije i do čega je sve dovela ta politika, u pravu ste, to je isti agresivni koncept jedne države koja nastoji da zavlada drugom državom – kaže Komšić.

Ističe da je jedina razlika u odnosu na takav ruski pristup, za sada, u tome što susjedne države ne pokušavaju oružanom agresijom to ostvariti, no na prostoru BiH su to već radili od 1992. do kraja 1995. godine, a što je dokazano i potvrđeno brojnim presudama međunarodnih sudova.

– Kako drugačije nazvati politiku koja dolazi iz Srbije, a nazvali su je „srpski svet“, identično tzv. “ruskom svetu”. Kako drugačije nazvati otvoreno miješanje Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja BiH, poput izmjene Izbornog zakona, a sve s pozivanjem na zaštitu prava hrvatskog naroda u BiH, a da to ne liči na Putinovo pozivanje na zaštitu ruskog naroda u Ukrajini – dodao je Komšić.

Smatra da je potrebno podsjećati na “neutralnost” člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o pitanju ruske agresije na Ukrajinu jer je takva neutralnost, ističe, identična saučesništvu.

Stoga, kako je zaključio, upravo to je taj treći put za Bosnu i Hercegovinu koji neće povesti BiH u Evropsku uniju, neće voditi ka poštivanju osnovnih ljudskih prava građana, neće voditi poštivanju presuda Evropskog suda za ljudska prava i neće voditi BiH ka stabilnoj demokratiji i demokratskom društvu, nego vodi ravno u vještački kreirane etničke podjele sa izvjesnim konfliktom.

Džaferović:Dodik ugrožava Dejtonski sporazum i 27 godina njegove implementacije

Pozitivan uticaj evropskih institucija prema Bosni i Hercegovini od izuzetnog je značaja, kazao je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović koji se obratio danas u Briselu Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta kada je razgovarano o aktuelnim izazovima s kojima se zemlja suočava.

Naglasio je da se današnja rasprava odvija u trenutku ruske agresije na Ukrajinu. Taj čin agresije Bosna i Hercegovina je osudila i u stavovima osude pridružila se cijelom civiliziranom svijetu, dodajući da se razvoj situacije pomno prati jer postoji svijest ruskog uticaja na zapadnom Balkanu pa i u BiH, zbog čega se mora poduzeti sve kako bi se agresija što prije zaustavila.

– BiH se nalazi na prekretnici. Već više od pola godine traje politička kriza. Ona je izazvana potezima entiteta Republika Srpska. Najprije blokadom institucija BiH, a kasnije i pokušajem da entitet unilateralno preuzme nadležnosti državnih institucija. Vlasti entiteta Republika Srpska, na čelu s članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, otvoreno ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i 27 godina njegove implementacije – podvukao je Džaferović.

Da su ovi potezi vlasti secesionistički, primijetili su i svi relevantni međunarodni akteri u svojim izvještajima i saopćenjima od Ureda visokog predstavnika i Vijeća za implementaciju mira, do Evropskog parlamenta, Evropske komisije i vlasti Sjedinjenih Američkih Država, dodao je.

Vlasti entiteta Republika Srpska, kaže Džaferović, nastoje zamagliti ovu evidentnu istinu, tako što se pozivaju na “nekakav izvorni Dejton” što je sofistička formula, koja zanemaruje činjenice. Dejtonski mirovni sporazum nije statičan okvir, sa zamišlju da BiH zauvijek drži u stanju u kakvom je bila 1995. godine, on je zamišljen kao dinamičan okvir, koji će osigurati obnovu i razvoj porušene BiH, uključujući i obnovu njenih državnih institucija.

– Zato je u tekst Dejtonskog sporazuma i unesena odbredba o uspostavljanju dodatnih državnih nadležnosti, koju vlasti Republike Srpske uporno prećutkuju kada govore o “slovu Dejtona”. Državne institucije poput Oružanih snaga, obavještajne službe, državnog pravosuđa, poreskog sistema i drugih – uspostavljene su na osnovu navedene odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma – podvukao je.

Te institucije, kako je podsjetio, uspostavljene su kroz zakone u Parlamentu BiH za koje su glasali svi, pa i stranka koju vodi Dodik, a sve reforme, kojima su uspostavljene dodatne državne institucije, koje Dodik osporava, provedene su kao dio evropskog puta BiH i njihovo ugrožavanje značilo bi kraj evropskog puta BiH.

Vrlo važnim je nazvao da je zbog krize u funkcioniranja vlasti u BiH, prijetnji urušavanjem reformi i prijetnji otvorenom secesijom koje vode ugrožavanju mira – pojačano prisustvo Evropskih vojnih snaga u BiH, kako bi se garantirala sigurnost i stabilnost u BiH.

– Vrlo opasno je i protivno svim principima vladavine prava osporavanje odluka međunarodnih i domaćih sudova, kao i osporavanje uloge visokog predstavnika u BiH. Da je Dejtonski sporazum dinamičan okvir koji treba unaprijediti i približiti evropskim standardima potvrdile su i presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. U svojim presudama Evropski sud je zatražio da se osiguraju jednaka politička prava pripadnicima nacionalnih manjina, kao i pripadnicima konstitutivnih naroda u područjima gdje se nalaze u manjini – dodao je Džaferović.

Ističe i da je mnogo puta u proteklim godinama istaknuta neistina da je hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ugrožen, ali Evropski sud za ljudska prava je u svojim presudama presudio da su u BiH ugrožena prava Jevreja, Roma, Albanca, Bošnjaka, Srbina i jedne građanke koja se etnički ne izjašnjava. Ni u jednoj presudi Evropskog suda za ljudska prava nije utvrđeno da je neko od Hrvata diskriminiran zbog svoje etničke pripadnosti.

– Politička stranka kojoj pripadam ima dvaput više glasova od stranke koju predvodi Dragan Čović (HDZ). Istovremeno HDZ ima više ministara na državnom i entitetskom nivou od moje stranke (SDA). Po postojećem sistemu, HDZ ima toliku moć da se nijedan zakon ne može usvojiti bez njene volje. Zloupotrebljavajući moć koju trenutno ima već četiri godine sprečava implementaciju izbornih rezultata u Federaciji, izbor sudija Ustavnog suda Federacije, te čak prijeti da će spriječiti održavanje idućih izbora – kaže Džaferović.

Članovi Predsjedništva BiH se trenutno biraju po modelu koji je utvrđen u Dejtonu, podsjetio je, i po tom modelu su birani i Čović i sadašnji predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić zbog čega Džaferović smatra da je mnogo veći problem što svim ljudima u BiH nije omogućeno da se kandidiraju od toga što jednoj političkoj stranci i njenom kandidatu nije zagarantirana pobjeda na izborima.

Presudama Evropskog suda nije zatraženo ovo što traži HDZ BiH, podsjetio je jer zahtjev HDZ-a podrazumijeva zapravo promjenu Dejtonskog sporazuma, a to je moguće ukoliko taj proces podrazumijeva i druge promjene, prije svega reduciranje ovlasti Doma naroda, koji trenutno ima neograničen potencijal za blokadu funkcionalnosti Parlamenta Federacije BiH.

– Većina Bošnjaka i Hrvata u BiH živi zajedno u entitetu Federacija BiH, treba tražiti načine normalnog zajedničkog funkcioniranja. Međutim, to se ne može činiti tako što će se zahtijevati dalje etničke podjele na čemu HDZ insistira, već tako što će se u sistem funkcioniranja uključivati evropske standarde. Naravno, ovo se odnosi i na cijelu BiH – podvukao je.

Smatra da je potrebno na bazi presuda Evropskog suda ukloniti diskriminaciju iz Ustava i Izbornog zakona i usvojiti i paket tehničkih izmjena koje su predložili OSCE i Venecijanska komisija, kako bi izbori bili transparentniji.

U ovom trenutku, potrebno je također, kaže Džaferović, okrenuti se ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije te je u tom smislu pozdravio usvajanje zakona u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji znače napredak na evropskom putu, te se pridružio pozivima Evropske komisije prema Dodiku da ne blokira ove zakone u drugom domu Parlamentarne skupštine BiH.

– Vidimo budućnost Bosne i Hercegovine i njenih građana u punopravnom članstvu BiH u Evropskoj uniji. Do tog cilja, trebamo proći nekoliko važnih stepenica u procesu pristupanja, a prva je sticanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU jer, ne zaboravimo, da je BiH još uvijek samo u statusu potencijalnog kandidata za članstvo – zaključio je Džaferović u obraćanju članovima Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta.

Dodik: Nijedan potez RS ne povlači da bi se odcijepila od BiH

 Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik kazao je danas u obraćanju članovima Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta da se mnogo ranije trebalo razgovarati o BiH naglašavajući da nije došao na ovu sjednicu kako bi obavio polemiku s kolegama iako se ne slaže sa pokušajima da se okrive drugi.

Odbacujući tvrdnje koje su pred istim odborom iznijeli predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović, Dodik je kazao da je BiH u permanentnoj krizi te da nikada nije imala uspjeha nazivajući državu čiji je i sam član Predsjedništva nedovršenom i nestabilnom te “nemogućom državom” imajući u vidu historijske razlike.

Naglasio je da predstavlja Republiku Srpsku i da ima pravo da kaže da je Republika Srpska posvećena slovu Dejtonskog sporazuma, slovu Ustava BiH i miru te je pozvao Evropsku uniju da pomogne BiH da funkcionira onako kako je napisano u Ustavu.

Dodik je i u Briselu ponovio svoje dosadašnje stavove da BiH nema visokog predstavnika jer ga nije imenovalo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, kao i tvrdnju da je predsjedavajući Komšić uzurpator mjesta u Predsjedništva jer je izabran glasovima Bošnjaka na mjesto hrvatskog člana te institucije BiH.

Dodik je podvukao da je bosanskohercegovački entitet Republika Srpska usmjerena ka miru i uvažava vanjski suverenitet BiH i ne dovodi ga u pitanje te da dosljedno poštuje pravni okvir.

– Nijedan plan nijedan potez Republika Srpska ne povlači da bi se odcijepila od BiH. Tražimo svoju ustavnu poziciju u BiH i to nije odcjepljenje. Reforme koje su donesene nisu ustavne, one su neprovodive i neustavne i to nije odcjepljenje. Organi Republike Srpske nema nijedan plan o odcjepljenju, secesiji – kaže Dodik.

Izlaganje je završio upitom zašto Evropska unija i ostali međunarodni faktori tretiraju BiH kao državu koja nije dorasla da odlučuje o svojoj sudbini jer joj je “nametnut” visoki predstavnik i strane sudije u Ustavnom sudu BiH.

Čović: Ukloniti anomalije i osigurati nastavak puta BiH ka EU i NATO-u

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović obratio se danas članovima Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta kada je osudio rusku agresiju na Ukrajinu i time se nedvosmisleno pridružio stavovima Evropske unije.

Kazao je da BiH posebno suosjeća u ovim teškim danima s građanima Ukrajine, ističući da je stotine izbjeglica iz Ukrajine smješteno u Međugorji i Mostaru te je podsjetio da je BiH svjedočila početku tada najkrvavijeg rata na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

– Nakon četiri godine razaranja i najgrubljih kršenja ljudskih prava potpisan je Dejtonski mirovni sporazum, čime je okončan sukob. Jedan od aneksa je i Ustav BiH. Upravo na temeljima Dejtonskog mirovnog sporazuma tri konstitutivna naroda i svi njezini građani već četvrt stoljeća grade BIH – kazao je Čović.

Naglasio je i da je posebno ponosan što je u februaru 2016. godine kao predsjedavajući Predsjedništva BiH predao zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, a s druge strane, danas u Domu naroda i dalje snažno zagovara budućnost u okrilju Evropske unije, nastojeći ostvariti prijeko potrebne pomake.

Kaže da je pred BiH još mnogo posla do stjecanja statusa kandidata. Bosna i Hercegovina je multinacionalna država, koja može biti funkcionalna isključivo ako imamo punu jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba, i svih drugih građana, podvukao je.

– Demografska nadmoć jednog naroda ne može umanjiti načelo jednakopravnosti konstitutivnih naroda, o kojoj smo se svi složili da bismo postigli mir. Prema tome, paritet među trima konstitutivnim narodima mora se reflektirati u svim institucijama BiH – stava je Čović.

Kaže da je potrebno osigurati jednakost i paritet među trima konstitutivnim narodima u skladu sa Ustavom BiH, koji se, kako dodaje, sve češće krši uime dominacije demografski brojnijeg naroda – posebno u Federaciji BiH te smatra da je potrebno otkloniti tu anomaliju.

– Ako u tome uspijemo, otklonit ćemo kršenja ljudskih prava, negativnu dominaciju, ali i djelovanje malignih aktera te osigurati stabilnost i nastavak puta BiH prema članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u – stava je Čović.

Stava je da su pokušaji provođenja retrogradnih agendi, ali i uspjesi političke dominacije predstavnika jednog naroda nad drugim doveli su do vrhunca nepovjerenja među političkim predstavnicima triju konstitutivnih naroda, što je uzrokovalo zastoj u provođenju ključnih reformi u zemlji.

Za njega je neprihvatljivo da se svi stanovnici BiH, nezavisno od nacionalnog izjašnjavanja, ne mogu kandidirati na izborima za pojedine političke funkcije. Isto tako, neprihvatljivo mu je da se Hrvati u BiH, iako konstitutivan narod i velikim dijelom građani EU, ne osjećaju sigurno.

– Politička prava Hrvata u BiH nisu ni priznata ni jednaka s političkim pravima druga dva naroda. Naglašavam kako se njihova osnovna politička i građanska prava – kao i njihovo neotuđivo pravo na izbor legitimnih političkih predstavnika – grubo krše zbog želje za dominacijom Bošnjaka, kao predstavnika demografski brojnijeg konstitutivnog naroda – kazao je Čović.

Napominje da hrvatska strana dosljedno i uporno posljednje desetljeće pokušava motivirati sve političke aktere u BiH na pregovaranje i postizanje rješenja u postizanju funkcionalne multinacionalne države, a taj dogovor treba biti utemeljen na kompromisu, a ne na dominaciji, te poštovanju temeljnih ljudskih i kolektivnih političkih prava.

– U tom smo pothvatu nekada usamljeni. U posljednje dvije godine, nakon potpisivanja Mostarskog sporazuma o izmjenama izbornoga zakonodavstva 2020. godine, hrvatska strana neumorno poziva predstavnike najbrojnijeg bošnjačkog naroda na dijalog, kompromis i postizanje rješenja. Hrvatska strana je do sada ponudila desetak prijedloga – kaže on.

Ističe da BiH mora uskladiti svoje izborno zakonodavstvo s temeljnim ustavnim načelima i normama koje proizlaze iz Evropske konvencije o ljudskim pravima te da hrvatska pregovaračka strana pokazuje snažnu opredijeljenost za postizanje kompromisnih rješenja kako bi BiH napravila civilizacijski iskorak i iznova dokazala da pripada porodici Evropske unije.

Izrazio je uvjerenje da je moguće postići održivo rješenje utemeljeno na načelu konstitutivnosti naroda, koje zauzima centralno mjesto u ustavno-pravnoj tradiciji BiH, ali i odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima i presudama Evropskog suda za ljudska prava.

To je, navodi, potvrdila i Venecijanska komisija za vrijeme posljednje runde pregovora u Neumu u januaru ove godine koja je ocijenila da je prijedlog hrvatskih pregovarača u skladu s evropskim standardima o ljudskim pravima.

– Prema našem prijedlogu ustavnog amandmana, eliminirale bi se diskriminirajuće odredbe i omogućilo bi se svim građanima Bosne i Hercegovine, nezavisno o njihovu identitetu, da se kandidiraju na izborima – kazao je Čović.

Dodao je da svim izazovima s kojima se suočava BiH, uključujući pregovarački proces o izmjenama izbornog zakonodavstva, hrvatska strana pristupa transparentno i u dobroj vjeri, jer vjeruje da se iskrenim dijalogom može izgraditi pravnu državu, državu s jakim demokratskim institucijama kao osnovnom preduvjetu za članstvo u euroatlantskim organizacijama.

Kako bi osigurali potpunu ustavnu jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda, kaže da se BiH mora nastaviti razvijati kao federalna država s elementima konsocijacijske demokracije, a s obzirom na to, podrška evropskih institucija i dužnosnika duboko je cijenjena i značajna kako bi se došlo do održivih rješenja.

– Svjesni smo, u vremenu pred nama, kako su ponekad jednostrane intervencije pojedinih aktera međunarodne zajednice pogodovale isključivo jednoj od triju strana. Takve politike ostvarile su prividan uspjeh. One nisu unaprijedile odnose u BiH nego su zaustavile procese kojima bi se izgradilo snažno i nezavisno demokratsko društvo i država – kazao je Čović.

Za primjer intervencionizma međunarodne zajednice naveo je intervenciju u izbornim pravilima za Grad Mostar, zbog čega se u Mostaru 12 godina nisu održali izbori, a to je riješeno dogovorom, a ne nametanjem, i to uz nemjerljivu podršku naših međunarodnih partnera.

– Uloga, važnost i odgovornost međunarodne zajednice se ne smiju zanemariti niti potcijeniti. Bez snažnijeg djelovanja međunarodne zajednice, mi sami nećemo moći doći do dogovora. Zato je vaša odgovornost ovdje, još jednom ponavljam, historijski velika. Ovaj pregovarački proces koji smo zajedno započeli, zajedno moramo dovesti do kraja – podvukao je Čović.

Kako bismo se izašlo iz ovoga problema ključni preduvjet je da se bez daljnjeg odgađanja odmah promijeniti Izborni zakon čime bi se značajno relaksirali odnosi između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH i stabiliziralo stanje u cijeloj državi te stekli preduvjeti za održavanje općih izbora, zaključio je Čović u obraćanju Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta.

(Izvor: FENA)

Megafon.ba