Ko finansira lažne vijesti?

Većina banalnih dezinformacija sa kojima se svakodnevno susrećemo na raznim anonimnim portalima zapravo nije povezana ni sa kakvim političkim agendama. Takve lažne vijesti finansirate – vi

Na web platformi Raskrinkavanje.ba, koja se između ostalog bavi istraživanjem izvora ali i motiva za proizvodnju lažnih vijesti, objavljen je tekst pod naslovom Ko finansira lažne vijesti? . Tekst donosi detalje o načinima na koje lažni internet mediji djeluju i zarađuju zloupotrebljavajući povjerenje čitatelja. Ova, sve učestalija pojava u javnom prostoru nanosi nemjerljivu štetu profesionalnom novinarstvu i medijima.

Uz dozvolu uredništva Raskrinkavanje.ba prenosimo tekst koji možete pročitati u nastavku.

Autor: Raskrinkavanje.ba

Lažne vijesti mogu biti dio političke propagande koju provode vlade, države, ili političke stranke – u takvim slučajevima, direktno ili indirektno ih finansiraju različiti politički akteri, bilo putem finansijskog uticaja na medije, ili putem ulaganja novca u razvijanje različitih “fabrika lažnih vijesti”. No, većina banalnih dezinformacija sa kojima se svakodnevno susrećemo na raznim anonimnim portalima zapravo nije povezana ni sa kakvim političkim agendama. Takve lažne vijesti finansirate – vi. Iako ne uplaćujete nikakav novac portalima čiji se sadržaj svodi na kopiranje tuđih tekstova i izmišljanje lažnih vijesti, vi za njih obavljate rad koji im donosi zaradu i bez kojeg ne bi postojali.

“Ako ne plaćaš proizvod – ti si proizvod”

Kada na svom Facebook feedu vidite bombastičan naslov koji obećava nevjerovatnu ili skandaloznu priču, u članku koji otvorite obično nećete naći ono što je u naslovu najavljeno. No, samim ulaskom na portal koji vas je „namamio“ lažnom pričom odradili ste posao za njegovog vlasnika. Jednom kada ste otvorili stranicu, na njoj su se učitale reklame i njen je vlasnik na vašem kliku zaradio određenu sumu novca. Ukoliko ih podijelite na svom Facebook ili Twitter profilu, tim bolje – tada i vaši prijatelji postaju „radnici“ istog lažnog medija. Tako vaše vrijeme – izgubljeno na besmislene i mahom izmišljene priče – postaje tuđi novac.

Kako se klikovi pretvaraju u zaradu?

Google-ov AdSense je servis koji portali najčešće koriste za ovaj vid zarade. Putem ovog alata, vlasnici portala i blogova iznajmljuju prostor Google-u, koji zatim na njega postavlja reklame oglašivača. Svaka posjeta stranici na kojoj su postavljeni Google oglasi donosi novac njenom vlasniku, a zarada se dobija i na osnovu klikova na samu reklamu. Visina zarade zavisi od broja posjeta i pregleda stranice, zbog čega neke od njih koriste posebne skripte koje „osvježavaju“ stranicu kako bi povećali broj posjeta.

Pored ovoga, stranice koje imaju veliki broj posjeta nekada i direktno iznajmljuju prostor za reklame oglašivačima, pri čemu se njegova vrijednost određuje brojem posjeta koje stranica ostvaruje – što više ljudi dolazi na stranicu, reklama je isplativija.

To je način funkcionisanja većine anonimnih portala i lažnih medija. Do čitatelja se dolazi dijeljenjem linkova na Facebooku, a jednom kada odete na stranicu, ona nastoji zadržati vašu pažnju i privući vas da otvorite i druge „skandalozne“ i „nevjerovatne“ priče kako bi povećala broj posjeta i učitavanja reklama. Nekada su i sami članci napravljeni tako da vam prikazuju samo dio teksta, te vas tjeraju da otvorite nekoliko „nastavaka“ kako biste ga pročitali do kraja. Ove i druge taktike zarade rijetko ćete sresti na legitimnim medijima, iako se i oni finansiraju od iznajmljivanja oglasnog prostora. O tome će biti riječi kasnije.

Portali i stranice koje funkcionišu po ovom modelu često prelaze “iz ruke u ruku”, to jest kupuju se i prodaju putem oglasa ili ličnih kontakata. Na nekim od ovakvih oglasa tvrdi se da zarada koju ostvaruju ovakvi „razvijeni biznisi“ može dostići i par hiljada eura mjesečno. „Razvijenost“ portala mjeri se brojem posjeta, a one pak najviše zavise od toga koliko je isti vidljiv na Facebooku.

Od “lajkića” do profita

Facebook stranice također su roba koja se kupuje, prodaje i iznajmljuje onda kada dostignu dovoljan broj pratioca da bi vlasnicima portala bile isplative. Pored samih Facebook stranica, vlasnici portala plaćaju i za „promociju“ pa će, recimo, stranica koja je već prikupila veliki broj pratioca dobiti novac da podijeli “reklamu” nove stranice koja tek počinje da gradi svoju publiku.

Da bi jedna Facebook stranica postala profitabilna, mora biti posjećena, aktivna i stalno privlačiti posjete, kako bi se povećala i vidljivost linkova koji vode na ovakve portale. Kada vas razne stranice pozivaju da „lajkate i šerate“ kičaste slike, „mudre izreke“, ljubavne stihove, simpatične bebe ili recepte za kolače; kada vas podstiču da izrazite saosjećanje za tužne sudbine ili lične tragedije u komentarima potresnih slika; kada vas pitaju da li vam se više sviđa prizor na lijevoj ili desnoj polovini fotografije, ili se pitaju „koliko lajkića“ može skupiti ova ili ona slika…. sve su to marketinške strategije anonimnih vlasnika koji služe isključivo tome da izgrade publiku kojoj će zatim „prodavati“ lažne vijesti i klikbejt članke.

Kako da ne finansirate lažne vijesti i lažno novinarstvo?

Ako ste zaključili da je neki portal izvor lažnih vijesti, prestanite ga posjećivati. Nemojte dijeliti njegove sadržaje, niti objave na društvenim mrežama. Prenošenje sadržaja – čak i ako ga propratite kritikom – povećava njegovu vidljivost i pomaže održavanju takvih stranica. Ukoliko vam je, pak, teško suzdržati se od otvaranja “klikbejt” naslova, postoji način da u njih “zavirite”, a da ipak ne doprinesete povećanju profita vlasnika portala putem reklama.

U zavisnosti od toga koji browser koristite, možete instalirati različite „dodatke“ (Add-ons) koji blokiraju reklame na internet stranicama. Najpoznatiji takav dodatak je AdBlock, koji je prilagođen većini browsera koji se najčešće koriste. Kada ga instalirate, na stranicama koje otvarate ne prikazuju se Google i slični oglasi. Ukoliko želite da ih vidite, možete „pauzirati“ ovu ekstenziju i ponovo učitati stranicu. Na taj način sami kontrolišete ko može, a ko ne može zaraditi novac na vašem kliku.

Kako da pomognete onim medijima koje cijenite?

Održavati portal koji se zasniva na izmišljanju besmislica i kopiranju tuđih sadržaja, nije pretjerano zahtjevno. Dovoljno je imati kompjuter, osnovno tehničko znanje i nešto novca za web hosting i „ulazak na tržište“. Za razliku od toga, pravo novinarstvo košta. Ljudi koji profesionalno izvještavaju o aktuelnim događajima, istražuju korupciju, odlaze na teren koji je nekada opasan, prave foto i video reportaže, obavljaju urednički posao, rade lekturu tekstova, montiraju video priloge i rade čitav niz drugih poslova koji prate profesionalno novinarstvo –  za to moraju biti plaćeni. Novac je potreban i da se iznajmi ili kupi fizički prostor u koji su smještene njihove redakcije, da se plate računi, štampaju printana izdanja, dizajniraju i održavaju web stranice… Ozbiljnim medijima je sve teže da obezbijede i globalni je trend da se njihove redakcije smanjuju zbog nedostatka finansijskih sredstava. Štampana izdanja se sve manje kupuju, a na internetu očekujemo da nam vijesti budu brze, tačne – i besplatne.

No, kada su stvarne vijesti u pitanju, takva očekivanja su nerealna. Medije kojima vjerujete i koje smatrate profesionalnim možete podržati tako što ćete se pretplatiti na njihova izdanja. Neki mediji nemaju pretplatu – manji i nezavisni mediji često ne funkcionišu po komercijalnom modelu, jer nemaju dovoljno veliku publiku da bi se oglašivačima isplatilo da iznajmljuju prostor na njihovim stranicama, te se finansiraju iz grantova i donacija. Neki od takvih medija prihvataju i individualne donacije svojih čitalaca/čitateljki i to je još jedan način kako ih možete podržati. Podršku možete pružiti i na druge načine, koji ne zahtijevaju novac.

Nije teško podržati online medije koje cijenite

Pravi mediji se bore sa „nelojalnom konkurencijom“ lažnih medija, čiji anonimni vlasnici u njih ne ulažu gotovo ništa, a zarađuju velikim dijelom i na radu pravih medija čije vijesti kopiraju ili imitiraju.

Evo kako možete podržati rad medija koji zaista informišu javnost, nasuprot onima koji eksploatišu online medijsku sferu – uz minimalan trud:

– Razmislite o tome kome ćete dati svoj klik.

Ako vas zanima najnovija informacija o nekoj temi, pročitajte je tamo gdje je neko uložio trud i rad da vam tu vijest donese, umjesto na prvom linku koji vam „iskoči“ na Facebooku. Oglašivači koji zakupljuju prostor na web stranicama, više plaćaju reklame na onima koje su posjećenije. Stoga, otvarajte one stranice koje želite da podržite i suzdržite se od ulaska na stranice čiji sadržaj smatrate nekvalitetnim ili manipulativnim.

Ako ste instalirali servis za blokiranje web oglasa, pauzirajte ga kada otvorite stranicu medija koji cijenite, ili ga označite kao izuzetak, tj. kao stranicu na kojoj reklame neće biti blokirane. Moguće je da i na njoj postoje Google oglasi koji doprinose finansijskom opstanku tog medija – neki mediji će vam to i sami “reći”, to jest, tražiće da odblokirate pregled reklama, jer, kako smo već rekli, pravo novinarstvo košta. Reklama koju ste vidjeli, a koju čak i ne morate otvoriti, postaje vaša “donacija” stranici čiji rad želite podržati.

“Primjetili smo da blokirate oglase. Nastavite podržavati dobro novinarstvo tako što ćete isključiti blokiranje oglasa. Ili kupite pretplatu za neograničen pristup pravim vijestima na koje možete računati.” (Washington Post)

– Razmislite o tome čije sadržaje dijelite.

Kada naiđete na vijest koju smatrate dovoljno važnom ili zanimljivom da je želite podijeliti sa svojim prijateljima – podijelite je sa stranice stvarnog medija, koji ju je obradio profesionalno. Nemojte je dijeliti a anonimnog „xyz“ portala, koji se okoristio tuđim novinarskim radom. Na taj način povećavate vidljivost stvarnog novinarstva, umjesto njegovog falsifikata.

Preuzeto uz dozvolu Raskrinkavanje.ba. Megafon.ba ne ogovara za sadržaj teksta niti su stavovi izrečeni u sadržaju nužno stavovi Megafon.ba

Megafon.ba